DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 109 <-- 109 --> PDF |
štitarki poput E. planum, E. campestre i dr. imaju ljekovita svojstva, bilo da se koriste zeljasti dijelovi biljke ili korijen. Zlatni ljiljan (Lilium martagon) poznata je višegodišnja biljka s lukovicama iz porodice ljiljana (Liliacea). Ima i do metar dugu i uspravnu stabljiku poprskanu smeđom bojom. Listovi su joj eliptasto jajasti dijelom skupljeni u pršljen, dijelom raštrkani. Cvjetovi su na dugačkim povijenim stapkama, ružičaste boje latica s crnim točkicama, "čudesno povijenima prema gore" (F. Bianchini). Bradata zečina (Centaurea uniflora turra supsp. nervosa) višegodišnja je biljka iz porodice glavočika (Compositae). Pozornost privlače njene cvjetne glavice sastavljene od perifernih i središnjih cvjetova obično modrih boja. Za razliku od nje koja raste u gorskim područjima, srodnik joj C. cyanus, raste kao korov na žitnim poljima, a koristi se kao lijek u narodnoj medicini (Flores Cyani). Četvrta izvorna biljka koja se pojavljuje na poštanskoj marki posvećenoj NP "Risnjak" je dobro nam poznata žuta sirištara (na listiću krivo piše stirištara!), vladislavka, lincura, srčanik (Gentiana lutea L. subsp. symphyadra murb.), iz porodice sirištarki (Gentianaceae). Trajna je to tipična planinska zeljasta biljka visine 50-120 cm. Najčešće dolazi na pustim vapnenac - kim stranama gorskih pašnjaka. Žute cvjetove nosi na stapci s duboko urezanim laticama spojene u pršljene. Lincura ili žuta sirištara poznata je po ljekovitom dugom, debelom i razgranatom korijenu, koji može biti star i do pola stoljeća! Njegova gorka supstanca zastupljena je u sastavu niza ljekovitih i djelotvornih pripravaka u narodnoj i znanstvenoj medicini. Korijen lincure vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za liječenje želučanih tegoba (H r i b a r 2003). Slika 2. Prepoznatljivi motiv nalik onom s jubilarne poštanske marke posvećene NP "Risnjak"; u prvom planu naselje Crni Lug. (Foto: A. Frković) 3 Krmpotić, IM. (2004). Predstavljena jubilarna petstota poštanska marka Hrvatskih pošta. Novi list (23. travnja 2004). Slika 3. Proširenjem NP "Risnjak" 1997. g. u sastav ovog zaštićenog objekta prirode ušao je, uz hrvatski Snježnik, i izvor rijeke Kupe Foto: (A. Frković) Na proslavi predstavljanja 500-te marke posvećene NP "Risnjak" u Crnom Lugu krajem travnja ove godine, o ftlatelističkom doprinosu Hrvatskih pošta u borbi za pozitivno stvaranje imagea o Hrvatskoj, povjesničar umjetnosti i književnik Igor Zidić prisjetio se ne tako davnih dana kada je postojanje marke s natpisom Hrvatska bilo, kako je istakao, značajnije i od hrvatske zastave, jer je lakše dospijevala u svijet koji pred 13 godina i nije puno znao o Hrvatskoj. Što se pak dizajnera tiče, prema riječima Zidića, najveći broj kvalitetnih hrvatskih poštanskih maraka napravio je upravo Danijel Popović, pa je potpuno zasluženo njemu pripala čast da bude autor petstote hrvatske poštanske marke i da na njoj bude njemu najdraži motiv goranskog zavičaja, NP "Risnjak" (Krmpotić 2004).3 Alojzije Frković 327 |