DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 108 <-- 108 --> PDF |
POŠTANSKA MARKA POSVEĆENA NACIONALNOM PARKU "RISNJAK" S godinu dana zakašnjenja i Hrvatske pošte pridružile su se obilježavanju jubilarne 50. obljetnice jedinog nacionalnog parka na području Primorsko-goranske županije, pustivši u promet 22. travnja 2004. prigodnu poštansku marku u bloku na temu Nacionalni park "Risnjak".´ Tiskana tehnikom višebojnog offseta u Tiskari "Zrinski" d.d. Čakovec, na samoj marki predstavljena su tri izvorna cvjetna bisera - alpski kotrljan, zlatni ljiljan i bradata zečina, a na vanjskom dijelu spomen marke, kao glavni motiv Mali i Veliki Risnjak sa Šloserovim planinarskim domom, te ris s lijeve i žuta sirištara s desne strane bloka. Autor likovnog rješenja marke je dizajner Danijel P o p o v i ć, inače rođeni Crnolužanin, koji je na predstavljanju ove inače jubilarne 500. marke Hrvatskih pošta u upravnoj zgradi NP "Risnjak" u Bjeloj Vodici kod Crnog Luga 22. travnja 2004. rekao, daje napokon uspio na jednu marku staviti sve ono što je želio zabilježiti na svojim dosadašnjim markama: Risnjak kao primjer sačuvane prirode, risa kao simbola skrbi ljudi da prirodi vrate izgubljeno, te predivno cvijeće risnjačkih cvjetana kojima se divio od kada je prohodao. Naklada je marke u bloku samo 50.000 komada (naklada spomen bloka posvećenog Arboretumu Trsteno iz 2001. g. bila je dvostruko veća!), a nominalna joj je vrijednost 10,00 kuna. Prigodni tekst na listiću koji prati marku iz peraje našeg uglednog prirodoslovca i publiciste dr. se. Rado- NACIOXALNI PARK RISNJAK Slika 1. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) petstote poštanske marke u bloku posvećene Nacionalnom parku "Risnjak" Kuvertu s prigodnim žigom prigodom 50-te obljetnice NP "Risnjak" rujna 2003. g. izdalo je Filatelističko društvo Rijeka. Hire, D. (1898). Gorski kotar. Slike, opisi i putopisi. Knjižare Lav. Hartmana, Zagreb, str. 175. vana K r a n j č e v a, prof, u kojemu je na sažet i pregledan način predstavio "gorski masiv Risnjaka - najljepši i najzanimljiviji dio Gorskog kotara". Primijetio bih samo daje bilo nepotrebno (i pogrešno) zaslužnog botaničara Ivu H o r v a t a "prekrstiti" u Ivana Horvata, te da "jedinstveni izlet" na izvorište Kupe iz sela Razloge ne vodi koritom Krašićevice, kako to stoji u listiću, već strmo utabanom stazom uz seoske livade i voćnjake pravo na izvor. Pretežiti dio godine presušeno korito potoka Krašićevica stere se smjerom sjevera, a sa stazom iz Razloga sastaje se tik samog vrela Kupe. Također valja upozoriti, da ne bude zabune, da glavni motiv na marki u bloku nije prizor "promatran s obližnjeg mora" (s riječkog Kvarnera se i ne vidi Risnjak, jer ga zastiru visovi Guslice, hrvatskog Snježnika i Radeševa!) već iz Crnog Luga s istočne strane, a predstavljaju ga (slijeva na desno): Južni Mali Risnjak (1446 m), Šloserov dom (1418 m) i glavni vrh Risnjaka (1528 m). Uz Južni Mali Risnjak sjeverno od vrha Risnjaka prostire se i Sjeverni Mali Risnjak (1437 m), koji se na marki ne vidi. Od svog životinjskog svijeta Risnjaka (medvjedu, risu i divljoj mački od krupnih vrsta treba još pridodati jelena, divlju svinju i divokozu), ris je bez dvoumljenja najbolji izbor za marku posvećenu ovom nacionalnom parku. Jedan od posljednjih izvornih risova Hrvatske, kako je zabilježio Dragutin Hire,2 ulovljen je u gvozda na "iztočnom podnožju Risnjaka" 1854. g., a prvi novonaseljeni ris, nakon gotovo stoljetnog izbivanja, osmotren je na gorskoj livadi Lazac u NP "Risnjak" 15. lipnja 1974. ili jednu godinu i tri mjeseca od dana ispuštanja u šume Kočevske (Slovenija) 1973. g. I prva radioogrlicom obilježena mlada risovica "Bela" uhvaćena je u Bjeloj Vodici, tik granice parka 16. prosinca 2001. U našim gorskim staništima, pa tako i u visinskim dijelovima Risnjaka raste alpski kotrljan (Eryngium alpinum L.J, jedna od četiriju "alpskih" cvjetova prikazanih na marki. Višegodišnja je to biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Na uspravnoj stabljici koja se pri vrhu grana rastu listovi srednje veličine, ponekad nazubljeni i/ili bodljikavi. Cvjetovi su skupljeni u 2-3 krupne plavičaste glavice, pri dnu obavijeni velikim bodljikavim, svilastim brakterijama. Neke od 326 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 109 <-- 109 --> PDF |
štitarki poput E. planum, E. campestre i dr. imaju ljekovita svojstva, bilo da se koriste zeljasti dijelovi biljke ili korijen. Zlatni ljiljan (Lilium martagon) poznata je višegodišnja biljka s lukovicama iz porodice ljiljana (Liliacea). Ima i do metar dugu i uspravnu stabljiku poprskanu smeđom bojom. Listovi su joj eliptasto jajasti dijelom skupljeni u pršljen, dijelom raštrkani. Cvjetovi su na dugačkim povijenim stapkama, ružičaste boje latica s crnim točkicama, "čudesno povijenima prema gore" (F. Bianchini). Bradata zečina (Centaurea uniflora turra supsp. nervosa) višegodišnja je biljka iz porodice glavočika (Compositae). Pozornost privlače njene cvjetne glavice sastavljene od perifernih i središnjih cvjetova obično modrih boja. Za razliku od nje koja raste u gorskim područjima, srodnik joj C. cyanus, raste kao korov na žitnim poljima, a koristi se kao lijek u narodnoj medicini (Flores Cyani). Četvrta izvorna biljka koja se pojavljuje na poštanskoj marki posvećenoj NP "Risnjak" je dobro nam poznata žuta sirištara (na listiću krivo piše stirištara!), vladislavka, lincura, srčanik (Gentiana lutea L. subsp. symphyadra murb.), iz porodice sirištarki (Gentianaceae). Trajna je to tipična planinska zeljasta biljka visine 50-120 cm. Najčešće dolazi na pustim vapnenac - kim stranama gorskih pašnjaka. Žute cvjetove nosi na stapci s duboko urezanim laticama spojene u pršljene. Lincura ili žuta sirištara poznata je po ljekovitom dugom, debelom i razgranatom korijenu, koji može biti star i do pola stoljeća! Njegova gorka supstanca zastupljena je u sastavu niza ljekovitih i djelotvornih pripravaka u narodnoj i znanstvenoj medicini. Korijen lincure vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za liječenje želučanih tegoba (H r i b a r 2003). Slika 2. Prepoznatljivi motiv nalik onom s jubilarne poštanske marke posvećene NP "Risnjak"; u prvom planu naselje Crni Lug. (Foto: A. Frković) 3 Krmpotić, IM. (2004). Predstavljena jubilarna petstota poštanska marka Hrvatskih pošta. Novi list (23. travnja 2004). Slika 3. Proširenjem NP "Risnjak" 1997. g. u sastav ovog zaštićenog objekta prirode ušao je, uz hrvatski Snježnik, i izvor rijeke Kupe Foto: (A. Frković) Na proslavi predstavljanja 500-te marke posvećene NP "Risnjak" u Crnom Lugu krajem travnja ove godine, o ftlatelističkom doprinosu Hrvatskih pošta u borbi za pozitivno stvaranje imagea o Hrvatskoj, povjesničar umjetnosti i književnik Igor Zidić prisjetio se ne tako davnih dana kada je postojanje marke s natpisom Hrvatska bilo, kako je istakao, značajnije i od hrvatske zastave, jer je lakše dospijevala u svijet koji pred 13 godina i nije puno znao o Hrvatskoj. Što se pak dizajnera tiče, prema riječima Zidića, najveći broj kvalitetnih hrvatskih poštanskih maraka napravio je upravo Danijel Popović, pa je potpuno zasluženo njemu pripala čast da bude autor petstote hrvatske poštanske marke i da na njoj bude njemu najdraži motiv goranskog zavičaja, NP "Risnjak" (Krmpotić 2004).3 Alojzije Frković 327 |