DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 108     <-- 108 -->        PDF

POŠTANSKA MARKA POSVEĆENA
NACIONALNOM PARKU "RISNJAK"
S godinu dana zakašnjenja i Hrvatske pošte pridružile
su se obilježavanju jubilarne 50. obljetnice jedinog
nacionalnog parka na području Primorsko-goranske
županije, pustivši u promet 22. travnja 2004. prigodnu
poštansku marku u bloku na temu Nacionalni park
"Risnjak".´ Tiskana tehnikom višebojnog offseta u
Tiskari "Zrinski" d.d. Čakovec, na samoj marki predstavljena
su tri izvorna cvjetna bisera - alpski kotrljan,
zlatni ljiljan i bradata zečina, a na vanjskom dijelu spomen
marke, kao glavni motiv Mali i Veliki Risnjak sa
Šloserovim planinarskim domom, te ris s lijeve i žuta
sirištara s desne strane bloka. Autor likovnog rješenja
marke je dizajner Danijel P o p o v i ć, inače rođeni Crnolužanin,
koji je na predstavljanju ove inače jubilarne
500. marke Hrvatskih pošta u upravnoj zgradi NP
"Risnjak" u Bjeloj Vodici kod Crnog Luga 22. travnja
2004. rekao, daje napokon uspio na jednu marku staviti
sve ono što je želio zabilježiti na svojim dosadašnjim
markama: Risnjak kao primjer sačuvane prirode,
risa kao simbola skrbi ljudi da prirodi vrate izgubljeno,
te predivno cvijeće risnjačkih cvjetana kojima se divio
od kada je prohodao. Naklada je marke u bloku samo
50.000 komada (naklada spomen bloka posvećenog
Arboretumu Trsteno iz 2001. g. bila je dvostruko veća!),
a nominalna joj je vrijednost 10,00 kuna.
Prigodni tekst na listiću koji prati marku iz peraje
našeg uglednog prirodoslovca i publiciste dr. se. Rado-
NACIOXALNI PARK
RISNJAK
Slika 1. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) petstote poštanske marke u bloku posvećene
Nacionalnom parku "Risnjak"
Kuvertu s prigodnim žigom prigodom 50-te obljetnice NP
"Risnjak" rujna 2003. g. izdalo je Filatelističko društvo Rijeka.
Hire, D. (1898). Gorski kotar. Slike, opisi i putopisi. Knjižare
Lav. Hartmana, Zagreb, str. 175.
vana K r a n j č e v a, prof, u kojemu je na sažet i pregledan
način predstavio "gorski masiv Risnjaka - najljepši
i najzanimljiviji dio Gorskog kotara". Primijetio bih
samo daje bilo nepotrebno (i pogrešno) zaslužnog botaničara
Ivu H o r v a t a "prekrstiti" u Ivana Horvata, te
da "jedinstveni izlet" na izvorište Kupe iz sela Razloge
ne vodi koritom Krašićevice, kako to stoji u listiću, već
strmo utabanom stazom uz seoske livade i voćnjake
pravo na izvor. Pretežiti dio godine presušeno korito
potoka Krašićevica stere se smjerom sjevera, a sa stazom
iz Razloga sastaje se tik samog vrela Kupe. Također
valja upozoriti, da ne bude zabune, da glavni motiv
na marki u bloku nije prizor "promatran s obližnjeg
mora" (s riječkog Kvarnera se i ne vidi Risnjak, jer ga
zastiru visovi Guslice, hrvatskog Snježnika i Radeševa!)
već iz Crnog Luga s istočne strane, a predstavljaju
ga (slijeva na desno): Južni Mali Risnjak (1446 m),
Šloserov dom (1418 m) i glavni vrh Risnjaka (1528
m). Uz Južni Mali Risnjak sjeverno od vrha Risnjaka
prostire se i Sjeverni Mali Risnjak (1437 m), koji se na
marki ne vidi.
Od svog životinjskog svijeta Risnjaka (medvjedu,
risu i divljoj mački od krupnih vrsta treba još pridodati
jelena, divlju svinju i divokozu), ris je bez dvoumljenja
najbolji izbor za marku posvećenu ovom nacionalnom
parku. Jedan od posljednjih izvornih risova Hrvatske,
kako je zabilježio Dragutin Hire,2 ulovljen je u gvozda
na "iztočnom podnožju Risnjaka"
1854. g., a prvi novonaseljeni ris,
nakon gotovo stoljetnog izbivanja,
osmotren je na gorskoj livadi Lazac
u NP "Risnjak" 15. lipnja 1974. ili
jednu godinu i tri mjeseca od dana
ispuštanja u šume Kočevske (Slovenija)
1973. g. I prva radioogrlicom
obilježena mlada risovica
"Bela" uhvaćena je u Bjeloj Vodici,
tik granice parka 16. prosinca 2001.
U našim gorskim staništima, pa
tako i u visinskim dijelovima Risnjaka
raste alpski kotrljan (Eryngium
alpinum L.J, jedna od četiriju
"alpskih" cvjetova prikazanih na
marki. Višegodišnja je to biljka iz
porodice štitarki (Umbelliferae).
Na uspravnoj stabljici koja se pri
vrhu grana rastu listovi srednje veličine,
ponekad nazubljeni i/ili
bodljikavi. Cvjetovi su skupljeni u
2-3 krupne plavičaste glavice, pri
dnu obavijeni velikim bodljikavim,
svilastim brakterijama. Neke od
326