DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Pošumljavanjc krša u organizaciji Kr. Nadzorništva
- Inspektorata jedan je od najuspješnijih šumarskih
projekata u pošumljavanju sredozemnih prostora, koji
je rezultirao velikim značajnim pozitivnim ekološkim
učincima na okoliš (smanjen utjecaj bure, sanirane bujice,
sprječene erozije, ponovo su se pojavili izvori
vode i dr.).
Prof. dr. se. Slavko M a t i ć
v
Šumarstvo u društvenom
Sume su vrlo značajan prirodni ekosustav i šumarstvo,
struka koja se bavi šumom kao prirodnim i privrednim
objektom, doživljava u Europi svoju punu potvrdu
u vremenu nastanka pravnih država.Važni datumi
u našem šumarstvu od sredine 15. stoljeća do danas su:
1464. god. kada je utemeljena šumarska služba u
Dalmaciji;
1532. god. u Istri je osnovana šumarska inspekcija,
a 1584. god. formira se prvi katastar u svijetu;
Sredina 18. stoljeća smatra se početkom našeg organiziranog
šumarstva:
1765. god. osnovane su šumarije Krasno, Oštarije i
Petrova gora;
1769. god. prvi Zakon o šumama na hrvatskom jeziku
za vladavine MarijeTerezije;
1846. god. osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko
društvo;
1852. god. donesen je Zakon o šumama;
1860. god. osnovano Gospodarsko šumarsko učilište
u Križevcima;
ozračju danas i 1878. god.
1877. god. izlazi prvi broj Šumarskog lista;
1878. god. osnovano je Kraljevsko nadzorništvo u
Senju;
1894. god. usvojeni su važni zakoni za šumarstvo;
1898. god. osnovana je Šumarska akademija u
Zagrebu.
Od 1918 do 1990. god. sijedi udar vlasti, ali su naše
šume i dalje ostale najkvalitetnije i najprirodnije u Europi,
dok nažalost od 1991. do danas, hrvatsko šumarstvo
trpi najgrublje napade tajkunizacije uz podršku
politike i vlasti, suprotno Ustavu i Zakonu o šumama.
Navodi se nekoliko problema, koji stvaraju negativno
ozračje i opterećuju hrvatsko šumarstvo danas. No
temeljni problem je u nepostojanju pravne države i nepoštivanju
Ustava i Zakona o šumama, miješanje politike
u stručne poslove upravljanja šumama te loša kadrovska
politika. Sve to stvara loše ozračje, koje demotivira
sve one koji su još uvijek zadržali pošten odnos i
ljubav prema šumi i šumarstvu.
Tomislav S t a r č e v i ć , dipl. ing. šum.
Gdje nam je slobodna misao i riječ?
Ponosni smo na šumarsku prošlost i tradiciju, ali
nismo zadovoljni s današnjim stanjem u šumarskoj
struci. Brine nas to današnje stanje duha - šutnja, podaništvo,
poremećeni sustav vrijednosti, koruptivni mentalitet
i snalaženje. Borimo se i prigovaramo centralizmu,
izdvajanju u proračun i netržišnim odnosima, no
nikako da se maknemo s mrtve točke.
Nezadovoljni smo s radom Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva, stoje rezultat nedovoljne stručnosti.
Katastrofalni požari nam gutaju šume (17.000 ha šuma
godišnje), šumarstvo u zaštitu od požara ulaže velika
financijska sredstva, raspravljamo, poduzimamo i
predlažemo mjere zaštite (primjerice multidisciplinarni
Okrugli stol održan još 1998. god. na temu protupožarne
preventive), no mjerodavni ne reagiraju. Sada se
predlažu neke mjere, koje su prije šest godina predlagane
u deset zaključaka odnosnoga skupa. Da ne spominjemo
restrukturiranje "Hrvatskih šuma" od strane
irske konzultantske tvrtke, Zakon o lovu 1994. god. s
dodjelom koncesija, slivnu naknadu, služnost za maslinike
i vinograde bez obračuna za šumsko zemljište,
oslobađanje od OKFŠ-a, proglašenje novih nacionalnih
parkova i si.
125. obljetnica Kraljevskog nadzorništva, prava je
prilika za odavanje počasti našoj šumarskoj struci, ali i
za buđenje savjesti naših šumara. Naša struka mora se
suprotstaviti mnogobrojnim devijacijama koje se nameću
šumarstvu sa strane. Zbog toga šumarski stručnjaci
moraju prekinuti s dosadašnjom praksom šutnje i
obamrlosti, braneći odlučno i u svakoj prilici osnovne
postulate svoje struke. Svako drugo ponašanje vodi u
propast bez povratka.
Zapisnik sastavio:
tajnik HŠD-a
Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. v.r.
Predsjednik HŠD-a
Akademik Slavko Matić, v.r.
Ovjerovitelji Zapisnika:
Mr. se. Josip Dundović, v.r.
Dr. se. Miroslav Harapin, v.r.
322