DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 103     <-- 103 -->        PDF

ukupnog turističkog prihoda. Primarna zadaća šuma na
kršu je ispunjenje općekorisnih funkcija šume (OKFŠ).
Šumske protupožarne ceste (SPC) posebna su kategorija
šumskih cesta (ŠC), koje traže specifično planiranje,
projektiranje, izgradnju i održavanje. S gledišta
drvne zalihe, one iskazuju neekonomičnost, ali one su
u funkciji valorizacije OKFŠ-a. One su pretpostavka
uspješnih preventivnih i represivnih mjera zaštite šuma
od požara.
U razdoblju od 1994. do listopada 2003. god. na području
Uprave šuma podružnice Senj bilo je 55 požara
na 880 ha (16 ha po požaru). Od toga 651 ha (74 %) odnosi
se na državne, a 229 ha (26 %) na privatne šume.
Godine 1998., 2000. i 2003. bile su sušne sa 63 % svih
požara, od kojih je šumarija Crikvenica imala najviše
opožarenih površina, 571,50 ha (65 %).
Najviše požara evidentirano je po dojavi građana
(74 %), zatim zaposlenika HŠ (16 %) i policije (10 %).
U gašenju požara sudjelovalo je 2.299 osoba, od toga
članova DVD 1.440 (63 %), zaposlenika HŠ 383, profesionalnih
vatrogasaca 357 i građana 119.
Ovisno o upraviteljima Kraljevskog Nadzorništva -
Inspektorata, u početku je prikazan njihov rad u Šumarskom
listu na zadovoljavajući način, što se ne bi
moglo reći i za razdoblje nakon završetka I. svjetskog
rata pa do prestanka njegova rada. Nakon tiskanja u
nastavcima čitave Wessely-eve knjige o hrvatskome
Nephodan je znanstveno-stručni pristup otvaranju
šuma (izrada studija otvaranja u funkciji uštede), uspostavljanje
GlS-a, izrada optimalne trase računskim modelom,
kao podloga za kvalitetno planiranje i projektiranje
(razriješenje). Nužno je definirati sastavnice sadržaja
glavnog, odnosno izvedbenog projekta -jednoobraznost
i ujednačavanje kvalitete izrađenih projekata
te ustrojiti stručno i kvalificirano povjerenstvo za reviziju
projekata u svrhu osiguranja vjerodostojnosti i
kvalitete tehničke dokumentacije.
Početak gašenja požara bio je prosječno nakon 48
minuta, lokalizirani su prosječno za 4,2 sata, a ugašeni
prosječno za 10 sati. Ukupno je utrošeno 17.030 sati
(309 sati po požaru), a korišteno je 380 vozila (7 po
jednom požaru). Šteta je 4,843.049 kn godišnje ili
880.554 kn po požaru.
Situacija je zadovoljavajuća na području istraživanja
u odnosu na ostala područja našeg krša, no u budućnosti
treba više pozornost obratiti na preventivne
mjere (edukacija stanovništva, brzi dolazak, dobra
otvorenost ŠPC i biološko saniranje). Briga o požarima
je zadaća svima, a posebno nama šumarima.
kršu, slijede napisi Eduarda Malbohana, Josipa Kozarca,
Josipa Balena, Alfonsa Kaudersa i Vice Ivančevića.
Prirodno i umjetno pošumljavanje ostvareno je na
20 % ukupne površine Kr. Nadzorništva - Inspektorata
u razdoblju od 1878-1942. godine.
Prof. dr. se. Milan G1 a v a š
Šumski požari i protupožarna zaštita na području Uprave šuma
Podružnice Senj od 1994 - 2003.
Doc. dr. se. Željko Španj ol, mr. se. Damir Barci
Zaštićeni dijelovi
Brdski masiv Velebita proteže se u dužinu od oko
145 km, dok mu širina varira od 30 km u sjevernom do
najmanje 10 km u njegovom južnom dijelu. Na cijeloj
površini nalazi se razasut splet bezbrojnih krševitih
grebena i vrtača, kukova, gorskih hrptova, dolina i planinskih
vrhova. Zbog želje da se ta iskonska priroda
očuva, značajan dio Velebita je zaštićen. Velebit je međunarodni
rezervat biosfere (1978).
Nacionalni parkovi na Velebitu su: Paklenica (1949),
površine 9.600 ha i Sjeverni Velebit (1999), površine
10.900 ha, a Strogi rezervati Hajdučki i Rožanski kukovi
(1969), 1.220 ha, Premužićeva staza (1933) i Lukina
jama (dubine 1.335 m, deveta u svijetu).
Park prirode Velebit (1981) ima površinu od
183.628 ha, od čega je obraslo šumom 114.676 ha
ć, Roman R o s a v e c, dipl. ing. šum.
prirode na Velebitu
(62,4 %), dok gospodarske šume zauzimaju 81.017 ha
(44,1 %). Posebni rezervati: šumske vegetacije je Štirovača,
a botanički su Zavižan, Balinovac - Zavižanska
kosa, 118 ha (od čega je 50 ha Velebitski botanički vrt
kao spomenik prirode) i Visibaba, 80 ha. Uz već zaštićene
dijelove, predlaže se za zaštitu daljnjih 1.556 ha,
uglavnom posebnih rezervata šumske vegetacije.
Zaštita prirode treba biti u službi razvoja turizma,
rekreacije, znanosti, odgoja i obrazovanja.
Povelja Velebita "Dar Zemlji" 2001. godine, priznanje
j eo njegovu uvrštenju medu deset područja važnih
za zaštitu biološke raznolikosti šuma u Sredozemlju.
2003. god. započeo je projekt "Očuvanje krških
ekosustava" (KEC), u koji je uključen i Velebit.
Prof. dr. se. Branimir Prpić, Hranislav Jako vac, dipl. ing. šum.
Nadzorništvo - Inspektorat u Senju na stranicama "Šumarskoga lista´
321