DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 102     <-- 102 -->        PDF

energiju gibanja (E = mv2), a brzina gibanja krupnijih
kapi (promjera 5 mm) veća je do 800 puta od brzine
gibanja sitnih kapi.
Doc. dr. se. Milan Oršanić
Pošumljavanje, sadašnje stanje i perspektive u globalnom razvoju
Općenito je zamijećen negativni globalni trend
osnivanja šumskih kultura u odnosu na nestanak šuma.
Najveće površine šumskih kultura podignute su u
Aziji. Cilj je namjensko podizanje šumskih kultura kao
sirovinske baze. Kod osnivanja šumskih kultura potrebno
je definirati ophodnju i cilj proizvodnje.
Kod nas se malo pošumljava, uzmu li se u obzir
opožarene površine. Izuzetno kvalitetna tla vriština i
bujadnica se ne pošumljavaju. U stihijskom razvoju
šumskih kultura izostaje njega šuma, a intervencija (i
to zakašnjela) slijedi tek kod komercijalnog iskorištavanja.
Ne postoji program na državnoj razini što će biti
s napuštenim poljoprivrednim zemljištem, kao i s drugim
zemljištem prepuštenim prirodnoj sukcesiji.
Doc. dr. se. Igor A n i ć
Promjena sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem na primjeru šumske
kultura crnoga bora (Pinus nigra Arn.) u Senjskoj dragi
Članak donosi rezultate istraživanja objavljenih u
sklopu istraživačkog projekta "Obnova šuma mediteranskog
područja, s posebnim osvrtom na listopadne
vrste drveća". Jedan od ciljeva toga projekta je ispitivanje
mogućnosti povećanja udjela listopadnih vrsta
drveća u crnogoričnim šumama mediteranskog područja.
Obavljena je analiza prirodnog pomlatka s prijedlogom
metode pomlađivanja u 100-godišnjim kulturama
crnog bora Senjske drage te mogućnost promjene
sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem. Postojeće
kulture crnog bora su prijelazne šume dvoslojnog
rasporeda stabala i vertikalnog sklopa. Proredama se
formira sastojinski vertikalni sklop, a meliorativni učinak
kultura je potpun. U prirodnom obilnom i raznovrsnom
pomlatku najčešće dolaze elementi klimazonalnih
šuma.
Važan je utjecaj sklopa na pomlađivanje pionirskih,
prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća.
Hrast medunac se pomlađuje u prorjeđenom sklopu.
Kulture crnoga bora treba prevesti u klimazonalne
mješovite sastojine hrasta medunca, crnog graba i crnog
jasena, oplodnom sječom u krugovima na malim
površinama, uz prethodno šumsko-uzgojno planiranje
Dr. se. Vlado Topić
Šumska vegetacija na kršu kao značajan čimbenik zaštite tla od erozije
Prikazani su rezultati višegodišnjega mjerenje površinskog
otjecanja oborina i gubitka tla od erozije u
slivu bujice Suvave kod Muca, na pokusnim plohama u
starim sastojinama crnoga bora te u slivu bujice Rupotine
kod Solina u sačuvanim i opožarenim sastojinama
alepskoga bora. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti
površinskog otjecanja, koje u starim progaljenim
sastojinama crnoga bora s potpuno sačuvanim humusnim
akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim
pokrovom, iznose 15,87 mm/m2 (158,7 nrVha), s
koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od
0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa
i bez travnog pokrova 28,51 mm/m2 (285,1 mVha), s
koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od
0,0229 t/ha.
U sačuvanim sastojinama alepskoga bora potpunog
sklopa, površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m2
(68,8 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima
tla od 0,043 t/ha, a na opožarenoj površini
37,81 mm/m2 (378,1 nrVha), s koeficijentom otjecanja
od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha. Gubici tla u
sastojinama alepskoga bora nakon požara veći su za
463 puta.
Podaci mogu poslužiti za pouzdano određivanje
erozije tla vodom na cijelom mediteranskom krškom
području naše zemlje, u bujičnim slivovima i na opožarenim
šumskim površinama, jednakih ili sličnih ekoloških
uvjeta.
Dr. se. Tibor P e n t e k, doc. dr. se. Dragutin P i č m a n
Uloga šumskih prometnica pri gospodarenju šumama na kršu s
posebnim osvrtom na Senjsku dragu
Krško područje se prostire na 52 % površine naše šuma, s 10 % ukupne drvne zalihe. Na krškom podruzemlje,
a krške šume zauzimaju 44 % površine naših čju živi oko 2 mil. stanovnika, gdje se ostvaruje 86 %
320