DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 101 <-- 101 --> PDF |
dvoumljenja je ostvarenje jednog od najuspješnijih projekata u Mediteranu. Poticaj pošumljavanju dali su hrvatski šumari djelatni u krajiškim pukovnijama, medu kojima se isticao Franjo Kadić, obavivši prva pošumljavanja 1876. god". U vezi ove godišnjice, Predsjedništvo Akademije šumarskih znanosti predložilo je da se u suizdavaštvu s Hrvatskim šumama d.o.o., pripremi i tiska znanstvena monografija "Šume i šumarstvo priobalnog krša Hrvatske". To bi bila peta znanstvena monografija jer kao što znamo, nakon hrasta lužnjaka, obične jele i obične bukve, sada se priprema za tisak znanstvena monografija "Poplavne šume u Hrvatskoj". Sam Zbornik radova s navedenog Savjetovanja predstavio je dr. se. Vice Ivančević, no mi ćemo ovdje samo kratko predstaviti radove autora, naznačivši naslove i zaključke, a zainteresirani će detalje potražiti u Zborniku. Dr. se. Vice Ivančević 125. obljetnica osnutka "Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" u Senju, naše najstarije šumarske krške organizacije, 1878 - 2003. godine Radovima na pošumljavanju krša, osnutkom Nadzorništva - Inspektorata udareni su temelji našeg suvremenog šumarstva na kršu, koji su odigrali važnu ulogu u razvoju šumarstva cijele zemlje. Ova senjska šumarska organizacija, je poslije tršćanske druga na jadranskoj obali. Radovi su obavljani na dugačkom (oko 160 km) i uskom (prosječno 8 km) pojasu od Povila (kraj Novog Vinodolskog) do Svete Magdalene (kraj Stari grada). Na sveukupnoj površini od 51.777 ha, osnovano je 95 kultura-branjevina na 10.097 ha. Tu je obavljeno pošumljavanje na 1.738 ha s 10,466.389 sadnica (četinjače 85 % i listače 15 %) i popunjavanje na 1.441 ha s 4,458.382 sadnica (četinjače 78 % i listače 22 %). Utrošeno je oko 15 mil. sadnica, proizvedenih u vlastitim rasadnicima i 3.600 kg sjemena. Prosječni rezultat (uspjeh) pošumljavanja bio jel7 %. Prvi rasadnik u našoj zemlji osnovan je u Sv. Mihovilu (1879. god.) te prva trušnica na širem području (1895. god.). U rasadnicima površine 2,54 ha i 1,49 ha, proizvedeno je ukupno 82.724.968 sadnica ili prosječno godišnje 1,334.264 komada (četinjače 93 % i listače 7 %), a upotrjebljeno je 14.344 kg sjemena (četinjače 70 % i listače 30 %). Vrste sadnica: crni bor 81 %, razne vrste 14 % (četinjače 17 i listače 61) i crnijasen 5 %. Ostali uzgojni radovi: prirodno pomlađivanje (7.435 ha), resurekcija (851 ha), prorede (144 ha) i čišćenje (53 ha). Tehnički radovi: izgradnja suhozida u dužini 260 km, te saniranje bujica izgradnjom 166 poprečnih i 92 uzdužne kamene ili betonske pregrade u izvedbi posebnih službi. Obujam radova u financijskom pogledu: uzgojni radovi 31,0 %, tehnički radovi 12,2 %, bujice 8,6 % i plaće 48,2 %. Dosadašnja istraživanja predstavljaju novi prilog našem krškom šumarstvu u praktičnom, znanstvenom i povijesnom pogledu. Grad Senj s pravom smatramo središtem našeg modernog krškog šumarstva, ali i šumarstva visokih šuma (Šumarija Krasno 1765. god.). Doc. dr. se. Nikola Pernar, mr. se. Darko Bakšić, mr. se. Andrija Vranković Značajke tla na eruptivu Senjske drage Istraživanje je provedeno na središnjem dijelu Senjske drage, litološkoj anizotropnoj enklavi paleovulkanskog andezita, na oko 300 ha, pokrivenoj specifičnim šumskim zajednicama hrasta kitnjaka. Tlo je dominantni eutrični kambisol s više tipova srodnih tala - eutrični ranker, distrično smeđi, molično smeđi i skeletoidno eutrični koluvij. Glavne fiziografske značajke dominantnog tla su: pjeskovita ilovača ili ilovača, srednje duboko do duboko tlo, kisela do srednje kisela reakcija, visoki sadržaj humusa, niski sadržaj dušika te osrednja do vrlo dobra plodnost. Doc. dr. se. Ivica Tik v i ć, prof. dr. se. Zvonko Seletković Utjecaj pošumljavanja krša na hidrološku funkciju šuma Šumski krški ekosustavi posjeduju naglašene općekorisne funkcije (ponajprije hidrološku i protuerozijsku). Hidrološki procesi (intercepcija, infiltracija, evaporacija i transpiracija) ovise ponajviše o stanju vegetacije. Pošumljavanjem krša poboljšavaju se hidrološke prilike. Oborine, pogotovo obilne uzrokuju pojavu erozije. Važan je utjecaj kišnih kapi na tlo, koje posjeduju 319 |