DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ženjera. Član je ili voditelj povjerenstva za izradu i obranu radova od inženjera, magistra do doktora. Kao član povjerenstva, osim na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, bio je član u ocjeni i obrani magisterija i disertacija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na Šumarskom fakultetu u Sarajevu i Ljubljani. Bio je voditelj istraživačkog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije: "Zaštita i obnova šumarskih ekosustava" i projekta Hrvatskih šuma: "Izloženost šuma štetnim utjecajima i praćenja njihove zaštite". Na stručnom usavršavanju boravio je u više europskih zemalja. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim i stručnim kongresima, simpozijima i skupovima u zemlji i inozemstvu. Dao je veliki doprinos popularizaciji šumarske struke. Održao je preko 400 javnih nastupa u šumarskoj operativi, na radiju, televiziji, u novinama i drugim medijima. U osobnom kontaktu je neposredan i srdačan. Recenzirao je 6 knjiga; 4 u Hrvatskoj, 1 u Sloveniji i 1 u BiH i nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova. Autor je teksta i urednik poglavlja u 3 monogra- MEĐUNARODNA SURADNJA fije: Šume u Hrvatskoj, Obična jela u Hrvatskoj i Obična bukva u Hrvatskoj. Autor je teksta u većem broju stručnih knjiga. Prof. Milan Glavaš dugogodišnjim radom u šumarskoj fitopatologiji i integralnoj zaštiti šuma prepoznat je kao vrstan znanstvenik i stručnjak. Svoje znanje i iskustva prenosi studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija, doktorantima, magistrantima i stručnjacima u šumarskoj operativi. Dao je veliki doprinos u unapređenju fitopatologije, zaštite šuma i ekologije. Prof. Milan Glavaš je cijenjeni stručnjak, suradnik, kolega, kontaktibilan, jednostavan i drag čovjek. Zlatna plaketa dolazi u prave ruke. Neka mu donese radost i zahvalnost za ljepotu naših susreta jučer, danas i sutra. Srdačna čestitka kolegi Glavašu u ime šumara i cijele Hrvatske. Dr. se. Miroslav Harapin ZAJEDNICKA STRUČNA EKSKURZIJA OSJEČKOG I SENJSKOG OGRANKA PRIJATELJSKOJ RUMUNJSKOJ U prvim kontaktima predstavnika "Hrvatskih šuma" za njihova boravka u Rumunjskoj na području Šumarske uprave županije Timis, iskazana je zajednička želja za što boljom međusobnom suradnjom. Na potvrdu dogovora nije se dugo čekalo, pa je početkom lipnja 2002. godine dogovorena stručna ekskurzija rumunjskih šumara na području uprave šuma Osijek i Senj, u organizaciji osječkog i suorganizaciji senjskog ogranka. U stručnoj ekskurziji nalazilo se trideset šumarskih stručnjaka s područja šumarske uprave županije Timis. Na završetku stručne ekskurzije u Zagrebu upriličenje susret sa Zeljkom L e d i n s k i m, dipl. ing. šumarstva, direktorom Hrvatskih šuma d.o.o. i njegovim najbližim suradnicima. U prijateljskoj atmosferi vodeni su konkretni razgovori o mogućim aspektima buduće suradnje. Uzvratni posjet slijedio je ubrzo jer su nam rumunjski šumari organizirali stručnu ekskurziju već sredinom listopada 2002. godine. Pod vodstvom Berisla va Vinaja, dipl. ing. šumarstva, predsjednika osječkog ogranaka HŠD-a, na put je krenulo ukupno trideset sudionika, odnosno po petnaest iz svakog ogranka. Članove senjskog ogranka predvodio je njihov predsjednik Dalibor Tomlj anović, dipl. ing. šumarstva. Vožnja ugodnim autobusom "Čazmatransa" nepreglednim i monotonim ravnicama Mađarske do Temišvara kao krajnjeg odredišta, prošla je u opuštenoj atmosferi. U kasnim večernjim satima stigli smo na odredište, gdje su nas srdačno dočekali mnogobrojni domaćini. Inače, grad Temišvar (Timisoara na rumunjskom) s 332.277 stanovnika (1997. god.) važno je cestovno i željezničko raskrižje, te administrativno središte pokrajine Banat. To je jako trgovačko središte s razvijenom tekstilnom, prehrambenom, kemijskom i kožnom industrijom, rafinerijom nafte te tvornicama strojeva i električnih aparata. Uz to, gradje kulturno središte sa sveučilišnom, umjetničkom akademijom i muzejima. Od pozna |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 98 <-- 98 --> PDF |
tih građevina ističe se gradska tvrđava iz 18. stoljeća, gradska vijećnica i pravoslavna crkva. Uli . stoljeću spominje se kao ugarsko naselje, a od 14-16. stoljeća nalazi se pod turskom vlašću. Početkom 18. stoljeća vraćen je Austriji kada postaje slobodnim kraljevskim gradom. Burne 1848^49. god. uspijeva se obraniti od mađarske revolucionarne vojske, pa je konačno Trijanonskim mirom 1920. god. pripao Rumunjskoj. U najnovijoj povijesti osobitu je ulogu odigrao krajem 1989. god. prilikom pada Nicolae Ceausescua. Stručni program započeo je terenskim obilaskom šumarije Lunca-Timisului, ukupne površine 8264 ha, koja se prostire u temišvarskom polju relativno male nadmorske visine (90-100 m). Ovdje vlada kontinentalna klima pod utjecajem oceanske i mediteranske klime, prosječne godišnje temperature zraka 11 °C i oborina 630 mm. Od ukupne površine šuma najviše je očuvanih (50 %), zatim umjetno podignutih (30 %), te najmanje devastiranih (20 %). Među vrstama drveća najzastupljeniji je Q. robur, pa slijede Q. petraea, Q. cerris, Fraxinus ssp., Carpinus betulus, Tilia sp., Robinia sp., Acer campestre i ostale vrste. U godišnjem etatu 29.600 m3 zastupljen je sanitar sa 2.484 m3 (8,4 %). Ukupna dužina cesta je 35 km., a od toga je 15 km šumskih cesta. U g.j. Cheveres, 1612 ha, upoznajemo se s teškoćama pri- Slika 1. Raskošni jesenski spektar boja šume hrasta kitnjaka na području g.j. Cheveres, šumarije LuncaTimisului Idući dan posjetili smo zaštitnu šumu Nera, koja se nalazi unutar Nacionalnog parka Semenic-Caras Gorgos. U njoj na 19.962 ha prevladavaju listače (91 %) te manjim dijelom četinjače (9 %), u rasponu od 240-1447 m n. v. u planinama Semenic i Almaj. U sastavu šume Nera nalaze se tri lovišta, dva ribnjaka i šumski rezervat "Izvoarele Nerei", površine 5253 ha na južnoj strani planine Semenic, 450-1400 m n. v. Planina Semenic pripada planinskoj regiji Banata koja obiluje visoko vrijednim raznodobnim šumama bukve. Zbog toga se navedena regija smatra i zemljom bukve. rodne i umjetne obnove šuma hrasta kitnjaka, uzrokovane povećanom populacijom divljih svinja i srna. Kao jedno od rješenja primjenjuje se ograđivanje pomlatka, pa je u tu svrhu 2001. god. započet projekt na 84 ha, postavljanjem stupova sa žicom u dužini od više desetina kilometara. Uz tu razmjerno skupu mjeru prirodne obnove, divljač se još dodatno prehranjuje i reducira kontroliranim odstrelom. Najbolji rezultati prirodne obnove u ograđenim površinama postižu se grupimičnim sječama. Lovstvo je jedno od važnih izvora prihoda, pa Šumarija raspolaže suvremenim lovačkim objektima. U njezinim šumama obitavaju različite vrste divljači, i to: jelen obični i lopatar, srna, divlja svinja, obični zec, fazan, patka, guska, grlica, prepelica i barska šljuka. Poslijepodnevni odmor iskorišten je za odigravanje utakmice u malom nogometu između našeg i rumunjskog sastava. U prijateljskoj atmosferi i uz bučno navijanje, naša postava sastavljena od igrača oba ogranka, osim na početku susreta, pokazala je kvalitetniju igru, koja je na kraju rezultirala uvjerljivom pobjedom. Nakon utakmice krenuli smo u obilazak Temišvara uz stručnu pratnju, gdje smo se upoznali s većinom njegovih najznačajnijih spomenika. Kao kuriozitet spominjemo daleku 1884. god., kada je grad dobio prvu javnu električnu rasvjetu u Europi. Slika 2. Zajednički snimak za uspomenu Tako zrela stabla bukve dostižu visinu preko 50 m, debljinu 140-160 cm, starost 300-350 godina, širinu krošnje 10-15 m, drvnu zalihu 450-630 mVha i zastupljenost tehničke oblovine iznad 80 %. Navedene karakteristike bukovih šuma uvjetovane su povoljnim klimatskim karakteristikama dužih i toplih kišnih razdoblja. Osim pretežito čistih šuma bukve, sporadično dolaze i mješovite šume bukve i jele. Planina Semenic obiluje izvorima vode koje se mnogobrojnim kanalima slijevaju u jezero Valiug. Svojevremeno su se vode jezera Valiug koristile za metalurška postrojenja grada |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Slika 3. Utakmica u malom nogometu protekla je u prijateljskom duhu, što potvrđuje i ova grupna fotografija Resita. U tim nadaleko poznatim pogonima izrađena je prva lokomotiva već 1872. godine. Danas su ovi pogoni napušteni, jer se nažalost još nisu pronašla zadovoljavajuća rješenja za njihov daljnji rad u novim uvjetima tranzicije. U trećem cjelodnevnom boravku upoznajemo se s prirodnom obnovom mješovitih šuma hrasta cera i slađima g.j. Tapia u šumariji Ana Lugojana. Šumarija se prostire uz obalu rijeke Tamis, a također zahvaća planinu Poiana Rusca na površini od 14.877 ha, u rasponu od 120-1387 m n. v. Klima je kontinentalna i nalazi se pod utjecajem mediteranske klime. Srednje godišnje vrijednosti temperature iznose 8-11 °C, a oborina 600800 m n. v. U šumama dominiraju listače (90 %) te sporadično četinjače (10 %). Od listača najzastupljenija je bukva (48 %), pa slijede razne vrste hrastova - kitnjak, lužnjak, sladun i cer (16 %), obični grab (11 %) i ostale tvrde i meke listače (15 %). Uz prirodnu obnovu jele započelo se krajem 19. i početkom 20. stoljeća uspješnim pošumljavanjem različitim vrstama četinjača (smreka, ariš, borovi i pseudočuga). Od svih vrsta najbolje rezultate postigla je pseudočuga, koja se uostalom i danas uspješno prirodno pomlađuje. Godišnji etat od 52.000 m3 pretežno se realizira u zrelim šumama (71 %), zatim u mladim šumama (15 %) te u sanitarnim sječama (14 %). Prirodno pomlađivanje hrasta cera i slađima uspješno se realizira oplodnim sječama na malim površinama. Divlja izgradnja vikendica diljem šumarije poprima sve veće razmjere, pa bije trebalo svakako onemogućiti donošenjem novih zakona. Domaćini nas detaljno upoznaju s prodajom glavnih šumskih proizvoda u Državnoj upravi šuma. Naime, drvo iz državnih šuma prodaje se na panju ili na pomoćnom stovarištu aukcijama ili zatvorenim ponudama. Državna uprava šuma ne određuje cijenu za svaku parcelu po tržišnim cijenama, nego prema lokalnim troškovima gospodarenja. U slučaju neuspjele prodaje u dva navrata, manji se dio Slika 4. U eksperimentalnoj stanici šumarije Kostej sudionici pozorno prate izlaganje stručnog voditelja može prodati izravnom pogodbom. Osim glavnih šumskih proizvoda, Državna uprava šuma također prodaje ili naplaćuje korištenje mnogih sporednih proizvoda (prutovi za košaraštvo, skupljanje šumskih plodova i gljiva, pčelarstvo, ribnjičarstvo, turizam i rekreacija, eko turizam, doznaka privatnih šuma i ostalo) uključujući i lovstvo. Izvoz kvalitetnije oblovine podliježe višestrukoj provjeri. Izvršenje planova sječe ovisi o potražnji na tržištu, pa njihovo neizvršenje ne proizvodi nikakve negativne učinke. Međutim, radovi na obnovi šuma su obvezni. Potom obilazimo zaštitne šume oko umjetnog jezera Surduc na području g.j. Fardea, šumarije Faget, gdje se upoznajemo s gospodarenjem šuma hrasta kitnjaka i sladuna. U gospodarenju mješovitim šumama, posebno u blizini jezera, vodi se računa o njihovoj zaštitnoj ulozi. To se postiže češćim zahvatima manjeg intenziteta, i to ponajprije grupimičnim sječama, kojima se omogućuje postupično poboljšanje poželjnog omjera smjese i nesmetana prirodna obnova. Jezero Surduc povezano je s rijekom Begej, pa čini jedinstveni sustav vodoopskrbe Temišvara. Vodom jezera Surdic održava se stalna razina vode rijeke Begej, koja je potrebna za nesmetanu vodoopskrbu Temišvara. Četvrti cjelodnevni boravak iskorišten je za posjet pokusnoj stanici na području šumarije Kostej, gdje se obavljaju višegodišnji pokusi uzgoja otpornih hibrida nekih vrsta borova na napade glj ive Cronartium ribicola. Osim tog pokusa, osnovane su sjemenske plantaže klonova dvaju vrsta borova radi praćenja uspjeha pošumljavanja glede različite nadmorske visine. Sveukupno su osnovane četiri plohe na 3.93 ha s ukupno 3068 komada sadnica, odnosno po dvije u svakom pokusu. Prva ploha na 0.58 ha osnovana je 1984. god. sadnjom po 18 sadnica P. strobus i P. wallichiana i 612 sadnica njihovih hibrida. Sadnice hibrida prethodno su zaražene gljivom Cronartium ribicola. Nakon 16 godina preživjelo je: P. strobus 11 %, P. wallichiana 68 % i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 100 <-- 100 --> PDF |
hibrida 82 %. Druga ploha također je osnovana 1984. god. na 0.65 ha, s po 18 komada sadnica P. strobus i P. peuce i 684 komada sadnica hibrida. Nakon 16 godina preživjelo je : P. strobus 11 %, P. peuce 83 % i hibrida 73 %. U drugom pokusu na prvoj sjemenskoj plantaži od 1,3 ha posađeno je 800 klonova P. peuce, koji su selektirani iz prirodnih sastojina planine Pirin (Bugarska) na 1850 m n.v. Na taj način ispituje se mogućnost proizvodnje sadnica spomenute vrste na velikim nadmorskim visinama. Na četvrtoj plohi 1,4 ha posađeno je 800 klonova P. cembra iz prirodnih sastojina planine Ineu na 1600 m n. v. Pokusom se prati razvoj i uspijevanje klona P. cembra u nižim nadmorskim visinama. Sadašnji rezultati, nakon 20 godina od osnutka, pokazuju da navedeni klon nije prikladan za pošumljavanje u malim nadmorskim visinama. Slika 5. Još jedan snimak za sjećanje na kraju zajedničkog druže nja Osječana i Scnjana. Život opet kreće poznatim staza ma, sve do novog susreta Poznato je da se gljiva Cronartium ribicola (upala kore borovca) ubraja u najvažnije bolesti 5 - igličavih borova, među kojima spadaju P. strobus i P. cembra. Endemična euro-azijska gljiva Cronartium ribicola vezana je za areal Ribes sp. Ova gljiva uzrokuje upalu korijena borovima, te klorozu i prijevremenu defolijaciju lišća na različitim vrstama ribizla (Ribes sp.). Napada borove svih dobnih razlika, ali najveće štete čini mladim kulturama. Početni i završni stadij C. ribicola razvija se na borovima, a središnji na različitim vrstama roda Ribes sp. Uspješno suzbijanje jedino je moguće isključenjem jednog domaćina s određene površine. Dosadašnja istraživanja pokazuju da udaljenost između borova i ribizla mora iznositi najmanje 2 km. Hibrid P strobus x P. wallichiana znatno je otporniji na C. ribicola od P. strobus, što je pokazao i gornji pokus. Od stručnog voditelja eksperimentalne stanice doznajemo da su ovdje boravili prof. dr. Ž. Borzan i dr. se. Joso Gračan za njihovog studijskog puta po Rumunjskoj. Zadnju večer domaćini su priredili oproštaj u neobično opuštenoj i prijateljskoj atmosferi. Nakon kraćih govora zahvale na odlično organiziranoj stručnoj ekskurziji, predsjednici naših ogranaka uručili su predstavnicima domaćina prigodne darove. U svojim obraćanjima domaćini su hvalili našu organizaciju njihove nedavne stručne ekskurzije po Hrvatskoj. Domaćini, na čelu s direktorom Titu Gheorghe Nicusor po završetku stručne ekskurzije zaista su imali razloga za zadovoljstvo zbog dobre organizacije u svim segmentima. Ovaj naš kratki boravak u Rumunjskoj nikako nije dovoljan za stvaranje zaokružene slike o njezinom šumarstvu. Ipak smo prilikom ove stručne ekskurzije stekli određena pozitivna saznanja o šumarstvu jednog dijela prijateljske zemlje. Pri tomu, na prvome mjestu ističemo očuvane i zdrave prirodne šume, za stoje svakako zaslužno šumarstvo te zemlje. Uostalom, prema mišljenju mnogih europskih šumarskih stručnjaka, Rumunjska se odlikuje neobično očuvanim šumama, posebice bukovim. Adekvatnim gospodarenjem šume se obnavljaju prirodnim pomlađivanjem. Međutim, dosta šteta nastaje od divljači, posebno na pomlatku, koje se pokušavaju riješiti pomoću dodatnih zaštitnih mjera tehničke naravi. U gospodarenju zaštitnim šumama primjenjuju se oprezni i češći zahvati, koji pridonose većoj stabilnosti tih šuma. Inače, šume različitih kategorija zaštite nalaze se u sklopu šumarstva. Propisani etati ne moraju se realizirati pod svaku cijenu, te najvećim dijelom ovise o prilikama tržišta. Proces povratka šuma privatnicima nije zakonski adekvatno reguliran, pa često dolazi do neopravdanih čistih sječa. U stručnom i rukovodećem pogledu naglašena je hijerarhija koja se očituje različitim znakovljem na službenim uniformama. Kao dobar primjer korištenja rezultata primijenjene šumarske znanosti ističu se prethodni višegodišnji pokusi u pokusnoj stanici radi daljnje primjene u praksi. Lovstvo je važna komplementarna šumarska disciplina koja ostvaruje i solidna devizna sredstva. Na kraju, različiti sporedni šumski proizvodi, zajedno s uslugama, također predstavljaju određeni prihod šumarstvu. To su, neka od dobrih primjera gospodarenja šumama rumunjskog šumarstva, koji bi i nama mogli poslužiti kao podloga za neka povoljnija rješenja. Na odlasku smo još jednom zahvalili domaćinima na odličnoj organizaciji i velikom trudu. Među njima posebno izdvajamo stalnu pratnju kolege Toth Francisca Ioana i Baban Adriana te gospodina Ccdomila Cezare Mandicia kao prevoditelja. I prilikom ovog susreta potvrđena je još jednom zajednička želja za boljom i uspješnijom suradnjom. To je bio razlog da srno se na kraju stručne ekskurzije oprostili riječima: "Doviđenja do skorog ponovnog susreta u Hrvatskoj". Tekst: Dr. se. Vice Ivančević Snimci: Berislav Vinaj, dipl. ing. šum. |