DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Županić, M.: Phytophthora quercina nova gljivična bolest na hrastovima Istraživanja uzročnika sušenja hrasta u Europi krajem prošlog stoljeća navode osam vrsta gljiva iz roda Phytophthora na korijenju. Najagresivnije su bile: P. camblrora i jedna nova vrsta koja je opisana kao P. quercina. Gljiive iz roda Phytophthora u nas su poznate kao uzročnici polijeganja ponika i tintene bolesti pitomog kestena, i nisu bile povezane s hrastom. P. quercina je nađena na hrastovima: lužnjaku, kitnjaku, meduncu, ceru i crniki. U Bavarskoj je krajem prošlog stoljeća dokazana povezanost P.quercina na korijenju oštećenih krošanja hrasta zahvaćenih sušenjem, dok na zdravim stablina nije nađena. Ta gljiva uništava korijenove dlačice i negativno utječe na vodni potencijal biljke, na fotosintezu i transpiraciju, tj. izaziva klorozu lišća i djelomično potpuno sušenje krošnje. Žerjav, M.,A. Manda: Phytophthora ramorum na ukrasnim biljkama u Sloveniji P. ramorum nedavno je opisani patogen koji uzrokuje sušenje grana vrsta iz roda Rhododendron i suše- PRIZNANJA nje baze i nadzemnih dijelova vrsta iz roda Viburnum. Prisutnost u Sloveniji utvrđena je prvi puta. Zaražene biljke su uništene, a drugi potencijalni domaćini ponovo pregledani. Provedene su određene fitosanitetske mjere kako bi se spriječio uvoz i širenje u Europi. Na kraju želimo istaći najaktualniju problematiku 48. seminara biljne zaštite, a to je agrometeorološka suša u 2003, koja je utjecala na pojavu i veliko prenamnoženje potkornjaka na crnogorici: jeli, smreci i borovima. U Sloveniji je u 2003. bilo napadnuto samo smreke preko 300 000 m3. I u Hrvatskoj je registriran jak napad potkornjaka na crnogorici. Zatim u 2003. u Hrvatskoj je zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina evidentiran 531 požar, a opožareno je 27083 hektara šuma i šumskog zemljišta. Obje pojave su alarmantne za šumarstvo u Hrvatskoj. Dr. se. Miroslav Harapin ZLATNO PRIZNANJE PROFESORU GLAVAŠU Na 48. seminaru biljne zaštite, održanom 10-13. Magistarski rad pod naslovom "Prilog poznavaveljače 2004. u Opatiji, prof. dr. se. Milan Glavaš nju gljive Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf. u primio je od Hrvatskog društva biljne zaštite priznanašim hrastovim šumama" obranio je 1980. Disertanje: Povelju sa zlatnom plaketom za veliki doprinos i dugogodišnju brigu za zdrave i lijepe šuma RH i aktivno sudjelovanje u radu društva. Priznanje mu je uručio prof. Bogdan Cvjetković, predsjednik HDBZ, u nazočnosti od oko 600 inženjera agronoma i šumara. Milan Glavaš rođenje 3. studenog 1945. u Krasnu gdje je završio osnovnu školu. Srednju šumarsku školu završio je u Delnicama 1965. Oženjen je, ima dvije kćeri, jedna je dipl. ing. šumarstva zaposlena u Šumariji Velika Gorica, a druga je studentica na Šumarskom fakultetu. Prof. dr. se. Glavaš diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1971. Iste godine primljen je u stalni radni odnos kao asistent iz Šumarske fitopatologije. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 96 <-- 96 --> PDF |
čiju pod naslovom "Istraživanja parazitske gljive Elytroderma torres - juanii Diamandis et Minter na borovim iglicama u Dalmaciji" obranio je 1988. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Kao asistent izvodio je vježbe i terensku nastavu iz Šumarske fitopatologije, a akademske godine 1974/75 držao je vježbe iz poljoprivredne fitopatologije i studentima Agronomskog fakulteta. Od 1988. povjerena mu je nastava iz Šumarske fitopatologije, a 1993. i zaštita šuma. Voditeljem poslijediplomske nastave imenovan je 1991. i iz Zaštite šuma i predavačem 4 predmeta. Na usmjerenju Lovstvo na Katedri za zaštitu šuma i lovstvo, predaje 1 predmet. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu predaje Bolesti drveća u urbanim sredinama. Na poslijediplomskom studiju na Biotehničkoj fakulteti u Ljubljani, Odsjek za gozdarstvo predaje Zaštitu šuma. Za znanstvenog asistenta izabran je 1981, za znanstvenog suradnika 1989, za docenta 1990, za višeg znanstvenog suradnika 1991. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 1992., a za redovitog profesora 1997. U trajno zvanje izabran je 2003. godine. Od 1993. je predstojnik Katedre za zaštitu šuma, a od 1995. predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovstvo. Od 1990. do 1995. pročelnik je Zavoda za istraživanje u šumarstvu, a od 1994. do 1996. prodekan Šumarskog odsjeka. :i*\>´fi\. UZ ^-^ zlatnu plaketu t*oj. At. se. MILAN GLAVAŠ Z.A VELIKI DOPRINOS I DUGOGODIŠNJU BRIGU, ZA ZDRAVE I LIJEPE ŠUME RH I AKTIVNO SUDJELOVANJE U RADU DRUŠTVA 10.02.2004. f^M.sc.jSi^n »sgassasata Objavio je preko 100 znanstvenih i stručnih radova, prikaza i sažetaka. Autor je 2 sveučilišna udžbenika. Osnove šumarske fitopatologije i Gljivične bolesti šumskog drveća. Opisao je nekoliko desetaka manje poznatih ili nepoznatih uzročnika gljivičnih bolesti na šumskom drveću u nas. Urednik je područja zaštite šuma u Šumarskom listu. Član je Uredničkog odbora Šumarskog lista i Glasnika za šumske pokuse. Član je sljedećih organizacija: Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog društva biljne zaštite, Hrvatskog ekološkog društva, kojem je bio i predsjednik, Radne grupe za zaštitu topola, IUFRO-a Unije fitopatologa mediteranskih zemalja, član povjerenstva za dodjelu državnih nagrada pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i predsjednik Povjerenstva za udžbenike srednjih drvodjelskih škola pri istom Ministarstvu, član je povjerenstva za nastavu pri Sveučilištu u Zagrebu i član Akademije šumarskih znanosti. Osnivač je nove koncepcije studija s 3 usmjerenja za predmete iz zaštite šuma na Šumarskom fakultetu. Inicirao je izradu nastavnog programa poslijediplomskog studija iz usmjerenja Zaštite šuma na Šumarskom fakultetu. Autor je moderne koncepcije terenske nastave iz područja zaštite šuma za studente dodiplomskog studija. Osnivač je suvremenog laboratorija s odgovarajućom opremom u Zavodu za zaštitu šuma i lovstvo. Sudionik je u osnivanju znanstvenog i stručnog studija Ekoinženjerstvo pri Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom napredovala su 3 asistenta, veći broj magistara i preko 100 diplomiranih in |