DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ka genofonda topola i danas ponajprije služi kao klonska banka. Najveću važnost ima u funkciji održavanje klonskog identiteta i klonske čistoće, kao jamstva protiv slučajnih pogrešaka u identifikaciji pri komercijalnoj primjeni. Podržavanje starih selekcija također je važno, jer trenutno zastarjeli kultivari u budućnosti mogu postati ponovno atraktivni zbog toga što patogeni također imaju svoju dinamiku, što se posebno odnosi na sojeve gljivičnih oboljenja. Na istoj farmi nalazi se i Juglandetum koji sadrži 75 provenijencija običnog oraha i 16 provenijencija crnog oraha. Zanimlji vost je jedna provenijencija vrste Juglans microcarpa koja je u zemlji porijekla (SAD) grmolikog habitusa, dok je u uvjetima koji vladaju u okolici Rima stablašica. Osnovna uloga Juglandetuma je osiguranje genetske osnove roda Juglans s velikom unutarvrsnom i meduvrsnom varijabilnošću, koja ima primjenu u programima oplemenjivanja za povećanje produkcije i kvalitete drveta te otpornosti na bolesti. doc. dr. se. Davorin Kajba mr. se. Pavle Vratarić Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum. 48. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE (Opatija, 10 - 13. 2. 2004) Uvod Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Zavod za fitopatologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirali su 48. seminar biljne zaštite, koji je održan u Opatiji od 10. do 13. veljače 2004. Pokrovitelj Seminara bilo je Ministarstvo poljoprivrede i šu- Predsjedništvo šumarske sekcije Program rada Seminara Pozdravna riječ organizatora i uzvanika - Dodjela nagrada Promoviranje novih magistara i doktora znanosti Izlaganje i rasprava po sekcijama Okrugli stol o integriranoj zaštiti bilja Godišnja skupština HDBZ Podjela nagrada Od šumara prof. dr. se. Milan Glavaš primio je od Hrvatskog društva biljne zaštite veliko priznanje: Po marstva uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Seminar je otvorio predsjednik HDBZ prof dr. se. Bogdan Cvjetković-Monti. Na seminaru je bilo oko 600 agronoma i 50 šumara. Plenarna sjednica velju sa zlatnom plaketom za veliki doprinos i dugogodišnju brigu za zdrave i lijepe šume Republike Hrvatske i aktivno sudjelovanje u radu društva. Promovirani doktori i magistri znanosti Predstavljeni su novopromovirani znanstvenici: doktori i magistri. Od šumara predstavljena je Dinka Matošević , koja je u 2003. godini obranila magistarski rad na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom: Štetna entomofauna drvenastih biljnih vrsta zelenila grada Zagreba. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Aktualne teme u zaštiti bilja Aktualne teme u zaštiti bilja bile su prezentirane prvoga dana nakon otvaranja Seminara, na plenarnoj sjednici zajedničkoj za agronome i šumare: Kauč i ć, D.: Agrometeorološka suša 2003. godine IVI acclj ski, M.: Utjecaj promjene klime na štetnike Barčić, J., R. Bažok, L. Lasan: "Farmess field schools" prvi put u Hrvatskoj i Europi Bičak, L.: Obavljanje prognoznih poslova Odjela za zaštitu bilja HZPSS Masten,T., 1. Mikec, A. Novak: Provedba izvje štajno prognoznih poslova (1PP) u Republici Hrvatskoj Šumarska sekcija Na Seminaru zaštite bilja šumarski stručnjaci znanstvenici i operativci sudjeluju već 48 godina. Obrađuje se problematika iz područja zaštite šuma i ekologije. Ove godine šumari su imali 16 izlaganja kako slijedi: Šumarska sekcija Glavaš, M., A. Vukadin, J. M argaletić: Štetnici, bolesti i mjere zaštite u šumskim rasadnicima u 2003. godini Utvrđivanje štetnih kukaca i gljiva na šumskim i ukrasnim sadnicama obavljeno je u 36 rasadnika. Nađeno je 16 vrsta gljiva, 17 vrsta kukaca i grinja. Procijenjena je štetnost i određen način suzbijanja. Zbog jake suše tijekom ljeta nisu nađene gljive niti štetni kukci na sadnicama topola na području Osijeka. Hrastova pepelnica se skoro nije primjećivala na hrastovim sadnicama. Najviše štete bilo je zbog polijeganja ponika. Sadnice su zaštićivane fungicidima, insekticidima i herbicidima. Korišteni su i rodenticidi protiv sitnih glodavaca. Jure, D.: Šumski rasadnici u Sloveniji i zdravstveno stanje sadnica Sredinom prošloga stoljeća, u Sloveniji je bilo 225, potkraj stoljeća 42, a danas ima samo 13 rasadnika, od toga su 2 za proizvodnju topolovih sadnica. 1980. pro izvodilo se 38 milijuna sadnica, od čega je 98 % bilo četinjača. Sve više se proizvode listače s učešćem od 50 % od ukupne proizvodnje. Zbog usmjerenja na prirodno pomlađivanje danas se proizvodi ispod 2 milijuna sadnica. Zakonske mjere u svezi sa reproduktivnim materijalom u šumarstvu mijenjaju se preuzimanjem pravne regulative EU. Jošt,J.,K. Celič,Z. Grecz: Zakonska regulativa u rasadničarstvu i sjemenarstvu u Republici Sloveniji U pregovorima za ulazak u EU Slovenija se obvezala preuzeti i pravna rješenja kojima EU regulira tržište reprodukcijskog materijala. Zakon je donesen 2002. kojim se uređuju uvjeti proizvodnje, prometa i uporabe šumskog reprodukcijskog materijala. Doneseni su i svi potrebni podzakonski akti. Zakonom su raspoređene zadaće i nadležnosti među institucijama koje su uključene u granu šumarstva. Liović, B.: Osvrt na mjere zaštite sadnica i rabljene pesticide u šumskim rasadnicima u Hrvatskoj tijekom 2003. godine Tijekom 2003. godine u 36 rasadnika ukupne površine oko 200 ha korištena su 23 fungicida, 14 insekticida, 15 herbicida i 4 rodenticida. U odnosu na godinu prije nema znatnijeg povećanja uporabe pesticida. Pesticidi se apliciraju u rasadnicima do desetak puta tijekom vegetacija, a u šumama 1-2 puta. Važna je racionalna primjena pesticida uz ostale mjere integrirane zaštite. Ostoj ić, Z.: Korovi šumskih rasadnika i njihovo suzbijanje Korovnu floru šumskih rasadnika, kao i floru uopće, s gledišta botaničke pripadnosti dijelimo u skupinu trava ili jednosupnica (monokotiledone) i u skupinu širokolisnih ili dvosupnica (dikotiledone). S gledišta životnog ciklusa korove dijelimo u: jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje. Važna je i podjela po vremenu kretanja, odnosno po sezonskoj dinamici pojavljivanja. Vrlo su značajni višegodišnji korovi, odnosno korovne trajnice. Brojna je skupina ona koja kreće u jesen, prezimi u formi rozete, a plodonosi u proljeće. Korovi uzgajanim biljkama oduzimaju vodu, minerale, prostor iznad i ispod površine i izravno utječu na rast i razvoj i kakvoću sadnica u rasadnicima. Korovi su domaćini mnogobrojnim štetnicima, nematodama, biljnim bolestima i virusima, koji mogu paratizirati na sadnicima šumskih vrsta. Učinkovito suzbijanje korova u šumskim rasadnicima pretpostavlja dobro poznavanje biologije korova: način razmnažanja, širenje, sezonsku dinamiku, habitus, dormatnost i dr. Integrirani pristup suzbijanja korova podrazumijeva primjenu preventivnih i kurativnih mjera. Preventivne mjere su: spriječiti unošenje korova (tlom, supstratom, oruđem, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 93 <-- 93 --> PDF |
vodom, sadnicama). Kurativne su: fizikalne, kulturalne, mehaničke i kemijske, a obuhvaćaju plijevljenje, kultivaciju oruđem, okopavanjem, spaljivanjem plamenom, košnjom, malčiranjem, solarizacijom i si. Kemijske mjere su sterilizacija, fumigacija i primjena selektivnih herbicida. Vukadin, A., M. Glavaš: Caliroa annulipes Klug. sve značajniji štetnik u proizvodnji hrastovih sadnica u Republici Hrvatskoj Hrastova osa listarica (Caliroa annulipes) prvi puta je nađena kao značajni štetnik na hrastovim sadnicama u rasadniku Lukavec u šumariji Velika Gorica. Od tada se provodi monitoring u svim rasadnicima u kojima se uzgaja hrast. 2003. g. nađena je na hrastu meduncu u rasadniku Svilaja u Sinju i u rasadniku Frančeskija u Bujama. Taj kukac jedne godine može razviti i do 3 generacije. Suzbijanje se provodi u stadiju ličinke sa sinteteskim piretroidima: Fastac, Decis, Karate. Kod aplikacije je važno da insekticidom bude tretirana donja strana lišća. Tijekom 2003. hrastova osa listarica pojavila se u 17 rasadnika, a u 3 je bio visoki intenzitet napada. Hrašovec, B., D. Czokajlo, E. Goršić, M. Franjević, D. Matošević: Rezultati prvog pokusnog suzbijanja Cammeraria ohridella Deshka et Dimić u rasadniku Markuševac, metodom "attract & kill" Primjena seksualnih atraktanata u svrhu redukcije populacija nekih štetnih leptira razvila se do danas u cijeli niz taktičkih pristupa. Jedan od novijih je i primamljivanje mužjaka sa sintentiziranim feromonom ženke, formuliran u obliku viskozne kapljice kojoj je dodan u maloj koncentraciji dodirni insekticid. Metoda je poznata pod nazivom "attract & kill" i bazira na visokoj redukciji mužjaka tretirane populacije, čime se smanjuje kopulacija do prihvatljivih razina. Do sada je ta metoda primjenjivana kod voćarskih štetnika. U proljeće 2003. u rasadniku Markuševac u Zagrebu postavljen je pokus testiranja ove metode za redukciju populacije kestenova moljca minera Cammeraria ohridella. Na pokusna stabla posebnom aplikatorom naneseno je 15 kapljica insekticidne/feromonske paste po debalcu (5 u doba rojenja 1. generacije i dodatno 10 u doba pojave mužjaka 2. generacije). U kontrolnoj i tretiranoj plohi postavljena je gusta mreža feromonskih klopki na kojoj je kontrolirana vremenska pojava i brojnost ulova moljca. Rezultati su pokazali daje učinak redukcije ulova mužjaka na feromonskim klopkama bio vidljiv. Broj ulovljenih mužjaka tijekom 1. rojenja bio je 21,25 na kontrolnoj plohi i 0,65 na tretiranoj plohi. U 2. rojenju bilo je 480,65 na kontrolnoj plohi i 23,3 na tretiranoj plohi. Smanjenje broja mina zbog redukcije mužjaka nisu bila značajna. Prvi rezultati ukazuju na potencijalnu učinkovitost ove metode. Diminić, D., J. Maletić, I. Salamunić: Sredstva za zaštitu divljeg kestena u rasadnicima u suzbijanju gljive Guignardia aesculli - inozemna i domaća iskustva U rasadničkoj proizvodnji sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanun L.) napadane su od fitopatogene gljive Guinganardia aesculi (Perk). Stew, i kestenovog moljca, minera (Cameraria ohridella Descka et Dimić). U suzbijanju gljive G. aesculi koriste se različiti fungicidi s nejednakim učinkom. U Austriji su korišteni fungicidi sa sljedećim aktivnim tvarima: mankozeb, miklobutanil i bitertanol, a u Slovačkoj: mankozeb, benomil, iprodion, fenarimol i dodim. Najslabijim se pokazao iprodion s 50 %-tnim učinkom, dodim s 20 %, mankozeb s 50 %, benomil s 75 % i fenarimol s 95 %-tnim učinkom. U rasadniku Markuševac tretirane su sadnice fungicidima, mjerenje visinski prirast u razdoblju 2000.-2003. godine. Korišteni su fungicidi sa sljedećim aktivnim tvarima, miklobutanil, mankozeb i karbendazin. Rezultat pokusa je u znatnoj mjeri smanjena zaraza gljivom G. aesculi. Važno je napomenuti daje u 2000. i 2003. godini bio smanjen visinski prirast sadnica kestena zbog suše. Bradić, B.: Pojava i suzbijanje ose listarice (Caliroa annulipes Klug) u Upravi šuma podružnica Bjelovar C. annulipes je štetnik košaračke vrbe, a često dolazi na hrastovima, bukvi, brezi, lipi i na vrstama iz roda Prunus. Ima 2 generacije, nekad i 3. U proljeće se javlja 1. generacija kada ličinke oštećuju lišće u svibnju, a druga u kolovozu i rujnu. Prezimljuje kao kukuljica u zemlji. Ličinke se hrane lisnim parenhinom (skeletiziranje). Kao štetnik prvi se puta spominje na lišću vrba 1980., 81. i 82. godine. Veća oštećenja evidentirana su 1997. u predjelu Starenica, g.j. Bolčansko Žabljački lug, šumarija Bjelovar u sastojinama hrasta starosti 15 god., visine 7-10 m na površini od 80 ha. Napadnuto je bilo 80 % površine i 90 % zaraženih listova. I slijedeće godine registriran je jaki napad. Suzbijanje je provedeno Reldanom super u dozi od 1.2 l/ha vučnim atomizerom. Napad je opet bio 1999. kada se suzbijalo Reldanom 40 EC, s 1 l/ha s 25 1 vode avionom AN-2. Uspjeh suzbijanja bio je potpun. 1998. taj štetnik se pojavio na sadnicama hrasta u rasadniku Sjevernjaci u šumariji Ivanska. Suzbijanje je provedeno insekticidom Fastac u dozi 0.12 l/ha. Harapin, M., B. Hrašovec, D. Matošević: Gradacije značajnije entomofaune u šumama Hrvatske Periodične masovne pojave šumskih vrsta kukaca odražavaju se, ponekad i vrlo dramatično, na stabilnost i funkcioniranje šumskih ekosustava. U okviru dijagnozno prognoznih aktivnosti u Šumarskom institutu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 94 <-- 94 --> PDF |
u Jastrebarskom obuhvaćen je velik broj defolijatora i ksilofaga. Najvažniji defolijatori su: Lymantria dispar, Malacosoma neustria, Euproctis chrysorrhoea, Thaumetopoea processioned, T. pitycompa, Tortrix viridana, Eranis defoliaria, Operophtera brumata, Steronychus fraxini, Neodiprion sertifer, Apethymus abdominalis i neki defolijatori na mekim listačama. Od ksilofaga najznačajniji su potkornjaci: Ips typographies, Pityogenes chalographus, Pityoktenis spp., Cryphalus piceae. U posljednjih nekoliko godina u porastu su M. neastria, E. chrysorrhoea i T. processionea. Gubar je u stanju povećane brojnosti populacije posljednjih godina. Masovno se javljaju opnokrilci: Caliroa annulipes i Tomostethus nigritus. Posljednje razdoblje sušnih godina pogodovalo je razvoju potkornjaka. U jelovim šumama u povećanoj brojnosti su jelovi potkornjaci: Pityoktenis spinidens, P. curvidens, P. vorontzori i Cryphalus piceae. U borovim kulturama velike štete čine sljedeći potkornjaci: Tomicuspiniperda, T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus, Hylurgus. ligniperda i nekoliko vrsta iz roda Orthotomicus. Jurjević, P., T. Bošnjak, G. Seletković: Šumski požari u 2003. godini Šumski požari u Hrvatskoj predstavljaju veliku opasnost za šume, osobito u priobalju i na otocima. U 2003. godini evidentiranje 531 požar s 27.083 ha opožarenih šuma i šumskog zemljišta, pa je ta godina izvanprosječna po broju požara i po površini. Najviše požara 435 bilo je na kršu, a opožareno je 25.735 ha, a u unutrašnjosti je bilo 96 požara na 1.380 ha. Od ukupno opožarene površine opožareno je državnih šuma 54 % (14.583 ha), a privatnih šuma i zemljišta bilo 46 % (12.500 ha). Ovako velikom broju požara i opožarenoj površini razlog su ekstremno visoke temperature i izrazito dugo sušno razdoblje. Jure, M., M. Perušck: Gradacije potkornjaka u Sloveniji od 1993.-2003. s posebnim osvrtom na šumariju Kočevje u 2001. i 2002. godini Sanitarne sječe bile su 1986., 1987., 1993., 1994. zbog napada potkornjaka. Zbog napada kukaca povećavaju se štete od 1999. Te godine posječeno je 102.590 m\ 2000. g. 118.843 m\ 200l.g. 132.732 m3, 2002. g. 169.382 m3 drvne mase. Godine 2001. i 2002. došlo je do prenamnoženja jelovih potkornjaka: Pityokteines curvidens, P. spinidens, Cryphalus piceae i P. vorontzovi. Najčešći smrekini potkornjaci su: Ips typographus i Pityogenes ehalograptus. Ukupno je posječeno u navedenom razdoblju 32.210 stabala sa 58.372 m3 drvne mase, od toga smreke 17.462 stabala (22.999 m3) i jele 14.375 stabala (32.933 m3), a ostalih vrsta četinjača 74 stabla (81 m3). Jošt, J.: Gradacija smrekovih potkornjaka u Republici Sloveniji u 2003. Višegodišnji prosjek šteta uzrokovanih od smrekovih potkornjaka iznosi u Sloveniji oko 140.000 m3. Do polovice srpnja 2003. činilo se da neće biti značajnijeg odstupanja od prosjeka. Međutim krajem 2002. i 2003. nastale su štete od vjetroloma, kojih je u slovenskim šumama bilo nekoliko desetaka tisuća m3 smrekova drveta pogodnog za porast populacija potkornjaka. Tome je pridonijela spora sanacija vjetroloma s visokim temperaturama s dugim sušnim razdobljem. U kolovozu i rujnu javili su se potkornjaci u izuzetno velikom prenamnoženju. Do sredine listopada napadnuto je bilo 300.000 m3 smreke. To je do sada najjači napad potkornjaka u slovenskim šumama. Krehan, H.: Posljedice unošenja azijske strizibube Anoplophora glabripennis u Austriji U lipnju 2001. primijećena je pojava azijske strizibube u Brunau, Gornja Austrija. Napadnuta stabla se sijeku i spaljuju. Strizibuba je u Europu unesena drvenom ambalažom roba i izmakla je fitosanitetskoj kontroli. Granit je poznat kao jako kritična roba transportirana u drvenoj ambalaži iz Kine. Tomiczek, C: Borova nematoda Bursaphelenchus xylophilus opasan karantenski štetnik Borova nematoda jedan je od najopasnijih karantenskih štetnika u svijetu. Ova nematoda drva je autohtona na američkom kontinentu, odakle je prenesena prvo u Japan, Kinu i Južnu Koreju, a krajem prošlog stoljeća pojavila se i u Europi u Portugalu. Najčešće se prenese ambalažnim drvom koje nije podvrgnuto strogoj kontroli. U svojoj domovini ne uzrokuje znatne štete, dok je u Aziji i Europi dovela čitave sastojine u kratkom vremenu do odumiranja. Do danas niti u jednoj od pogođenih zemalja nije uspjela eradikacija. Margaletić, J., M. Grubešić, M. Glavaš: Štetni utjecaj dabra u šumi hrasta lužnjaka U razdoblju od 1996. do 1998. godine u posavski dio Hrvatske unijeti su dabrovi iz Bavarske. Istraživanja njihova utjecaja na šume hrasta lužnjaka sastojala su se od analize broja oštećenog drveća i grmlja, zastupljenosti pojedinih vrsta, mjerenja visine oštećenja i promjera ispod oštećenja. Utvrđivanje postotka oštećenog drveća i grmlja provedeno je na sedam transekata na 1648 stabala. Oštećene su sljedeće biljne vrste: svib, poljski jasen, brijest, joha, grab, krkavina, glog, kurika, hrast lužnjak, divlja kruška. Neoštećeno je bilo 75 % biljaka. Najčešća oštećena vrsta bila je lijeska. Mjerenje visine oštećenja i promjera ispod mjesta oštećenja provedeno je na uzorku od 200 biljaka. Najviše biljaka oštećeno je na visini između 30 i 40 cm, a promjer na mjestu oštećenja iznosio je 2-4 cm. |