DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Krapje dol, Jelas polje. Na euroazijskom kopnu raširena
je od južne Europe do zapadne Azije. Prema nešto starijim
podacima u Camargu u Francuskoj gnijezdi preko
800 parova, u Nizozemskoj (Frizija, Utrecht) 600-800
parova, u Švicarskoj (Neuenburgersko jezero) pedesetak
parova, u Austriji (Nižidersko jezero) oko 300 parova.
U naših susjeda Mađara redovno je prisutna na Bala


tonu i Valencijskom jezeru, u porječju rijeke Po u Italiji i
delti Dunava u Rumunjskoj. Dok siva čaplja obično gradi
gnijezdo na visokom drveću (topola, vrba hrast) čaplja
danguba, nakon ritualnog sparivanja i svadbenih igara,
gnijezdo podiže na tlu u šašu i trstici. Međutim i tu
ima izuzetaka. Kako navodi Getz zanimljivo je da su u
Parku prirode Lonjsko polje nađena gnijezda na stablima
hrasta lužnjaka (na visini od 25 m!) i grmovima gloga.
Ženka polaže 4-5 jaja, na kojima sjedi 25-30 dana
koliko traje inkubacija. Mladi su čučavci, a gnijezdo napuštaju
kroz mjesec i pol dana. Mlade hrane oba roditelja,
štiteći ih od jakog sunca i neprijatelja. Odrasle ptice
hranu pronalaze gacajući po plićacima, pri čemu im je
oštar vid i dugi kljun od odlučujuće važnosti.


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


Kad uoče plijen (ribicu, pužića, žabu, račića) svijaju
vrat u tipičan "S" položaj te ga munjevitim zamahom
glave hvataju kljunom.


Kao u većini zemalja svijeta, tako je i u nas čaplja
danguba zaštićena zakonom. Dok je primjerice u Njemačkoj,
Austriji i Švicarskoj uvrštena u "crvenu knjigu"
ugroženih vrsta, u nekim pokrajinama Francuske i
dalje uništavaju mlade u gnijezdu. Povećanje brojnosti
najviše joj ugrožavaju onečišćene vode i devastacija
odgovarajućih staništa.


Na kraju valja upozoriti na jednu grešku koja se
potkrala na marki koja prikazuje čaplju dangubu u letu.
Umjesto da "leti" savinutog vrata, na marki autora
Zlatka Kesera njegova danguba leti ispruženog vrata
poput rode!


Alojzije Frković


IZVJEŠĆE S INTERNATIONAL CONFERENCE ON THE
FUTURE OF POPLAR CULTURE/FAO
(Rim, 12 - 15. 11. 2003)


U sjedištu FAO-a, u organizaciji Ministarstva vanjskih
poslova i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
Republike Italije te Talijanskog nacionalnog povjerenstva
za topolu, održana je "Prva međunarodna konfe


rencija o budućnosti kultura topola". Na konferenciji
su sudjelovali predstavnici zemalja članica Europske
zajednice, zemlje kandidati za ulazak u EU, te predstavnici
Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Ukrajine, Rusije,




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Maroka, Irana, Indije, Pakistana, Kine, Čilea i Argentine.
Punu podršku i učešće u radu konferencije dala je
organizacija FAO. Nakon uvodnih izlaganja suorganizatora
tijekom konferencije, prešlo se na tematska izlaganja
koja su obuhvatila široku paletu problema i
interesa u uzgajanju i gospodarskom značaju topola i
vrba. Raspravljalo se o perspektivi oplemenjivanja i
uzgoja mekih listača, potrebama drvne industrije, ulozi
znanstvenih istraživanja te međunarodnoj razmjeni
saznanja putem specijaliziranih mreža. Predstavljen je
i uzgoj ovih vrsta s gledišta sprječavanja gubitka
staništa i podizanja kvalitete života u ruralnim
područjima Kine, te uzgoj topola u sjevernim
područjima Rusije. Što se tiče uzgoja topola u Europi,
prikazane su različite prednosti koje topole i vrbe
pružaju u uvjetima visoko razvijenog društva kao stoje
fitorcmcdijacija (pročišćavanje tla), održivo gospodarenje,
smanjenje količine ugljika u atmosferi, u
smanjenju šumskih i poljoprivrednih površina i dr.


Predstavnici zemalja sudionika konferencije iznijeli
su svoja gledišta po pitanju uzgoja topola i vrba, pa se
iz svih izlaganja mogao dobiti uvid u raznolikost uvjeta
i problema koji se javljaju u odnosu na uzgoj topola
diljem svijeta. Tom prigodom predstavljeno je i izvješće
o stanju u Hrvatskoj, koje je izložio predsjednik Povjerenstva
za topolu mr. se. P. Vratari ć.


Prije donošenja zaključaka održanje okrugli stol na
kojemu su još jedanput dotaknuta različita gledišta uzgoja
topola i drugih mekih listača, odnosa s potrošačima
njihova drveta, pitanja šumarske i agrarne politike,
kao i njen utjecaj na uzgoj, pitanja certifikacije plantaža
i kultura i dr. Donesena je završna izjava koja je
obuhvatila većinu razloga zbog kojih je konferencija
sazvana, smjernice za daljnje akcije, kao i zaključke
konferencije.


Cilj konferencije bio je informirati sve koji donose
odluke na europskoj, pa i svjetskoj razini, o ulozi koju
topole i vrbe mogu odigrati u društvenom i ekonomskom
razvoju. O njihovom povoljnom utjecaju na okoliš,
i s druge strane o stvaranju sirovinske baze u alimentaciji
prerađivačke industrije. Nadalje, namjera
konferencije bila je i raspraviti učinak integracije šumarskih
sektora EU, glede proizvodnje topola, sa šumarstvom
zemalja kandidata za proširenje i ostalih zemalja
europskog okruženja, među kojima je i naša
zemlja. Potrebno je naglasiti i ulogu koju Međunarodno
povjerenstvo za topolu ima u stvaranju mreže suradnje
u svrhu razmjene tehnologija, povezivanju pojedinaca
i institucija u cilju podupiranja održivog razvoja
uporabom topola i vrba.


Predložene su aktivnosti, s kojima su se složili sudionici
konferencije, da topole i vrbe imaju budućnost unutar
zemalja EU, koja je u fazi proširenja na nove zemlje
članice. Ta je budućnost osigurana zbog ekonomskih i
društvenih pogodnosti, kao i zbog korisnog djelovanja


na okoliš koju pružaju topole i vrbe. Kako bi se ovaj
potencijal pretvorio u realnost potrebne su akcije kao:


1. Razborito uklapanje proizvodnje biomase kao odredišta
ukupne šumarske i poljoprivredne politike;
2. Razvoj uravnotežene i dosljedne šumarske politike
koja anulira predrasude i tržišne poremećaje;
3. Stvoriti povoljne uvjete za investiranje u zemljama
kandidatima za proširenje Unije, podržavati suradnju
kroz joint-venture programe te jednakopravno
partnerstvo na uzajamnu korist;
4. Prepoznati veličinu i vrijednost koristi koju okolišu
pružaju topole i vrbe kao prilog razvojnoj politici s
posebnom pozornosti na globalnu ulogu u fiksaciji
ugljika i fitoremedijaciji;
5. Usklađivati pravila igre kao preduvjet za razvoj tržišta
i izbjegavanje konflikata između razvijenih i
zemalja u razvoju;
6. Promicati potrajnost
u gospodarenju s naglaskom
na zajednički pristup i uzajamne koristi. Tomu
znatno može doprinijeti certifikacija proizvodnje
topola i vrba;
7. Zaštititi genetske resurse, prirodne populacije topola
i vrba gdje god su ugroženi djelovanjem čovjeka;
8. Iskoristiti ogroman
potencijal koji pruža molekularna
biologija u oplemenjivanju, istodobno ne
odustajući od dugotrajnih konvencionalnih metoda
istraživanja (selekcija, križanja i dr.);
9. Intenzivirati napore na osnaživanju istraživanja topola
i vrba unutar proširene EU, s težištem na ispitivanja
s gledišta različitih stanišnih, ekoloških i
klimatskih uvjeta;
10. Brzorastuće plantaže topola i vrba svojom proizvodnošću
mogu otkloniti pritisak proizvodnje drva
iz prirodnih šuma, s kojima se gospodari tako da
ponajprije ostvare općekorisne funkcije koje šume
mogu pružiti;
11. Članstvo Međunarodnog povjerenstva za topolu
(IPC) može doprinijeti provođenju ovih aktivnosti
povezivanjem na međunarodnom, regionalnoj i nacionalnoj
razini.
Tijekom konferencije posjetili smo eksperimentalno
gospodarstvo Cesurni u mjestu Tivoli, nedaleko od
Rima. Na farmi se nalazi Populetum Mediterraneum
koji sadrži 288 različitih genotipova topola, od kojih
32 klona bijele topole, 92 europske crne topole, 37
američke crne topole, 107 križanaca topola, te 20 klonova
drugih vrsta topola. Sadašnja generacija podignuta
je u proljeće 1987. godine na mjestu nekadašnjeg arhiva
koji je sadržavao 503 klona, a bio je podignut
1961. godine uz potopru FAO. U arhivu su godinama
obavljana fenološka i morfološka motrenja, te istraživanja
vezana na selekciju s obzirom na gljivična oboljenja
i kukce. Populetum je također idealna živa zbir