DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 83 <-- 83 --> PDF |
RIJETKE VRSTE DRVEĆA NAŠIH SUMA BREKINJA, Sorbus torminalis (L.) Crantz PLEMENITA LISTAČA NAŠIH ŠUMA Marilena IDŽOJTIĆ1 UVOD Brckinja, Sorbus torminalis (L.) Crantz, listopadna tavu. Iako su sve brojnija istraživanja iz područja poje vrsta iz porodice Rosaceae. Plemenita je vrsta jer pulacijske genetike šumskih vrsta drveća, još uvijek se raste u mješovitim šumama, ima specifične ekološke malo zna o vrstama koje imaju velik areal, ali malu zahtjeve, te proizvodi vrlo kvalitetno i vrijedno drvo. U gustoću populacija, kakva je i brekinja (vrste s mozaič- Hrvatskoj ona nema komercijalnu važnost kao u zemnomrasprostranjenošću). To je ponajprije zbog njihove ljama zapadne Europe, ali je važan čimbenik biološke male ekonomske važnosti u usporedbi s nekim drugim, raznolikosti, jer ne samo daje njenom prisutnošću pokomercijalnim vrstama drveća, kao što su npr. bukva i većan broj vrsta drveća u zajednici, već ona utječe i na hrastovi. povećnje broja životinjskih vrsta u šumskom ekosus MORFOLOŠKA OBILJEŽJA, RAZMNOŽAVANJE, EKOLOŠKI ZAHTJEVI I AREAL Brekinja naraste kao stablo visoko do 25 (-30) m (slika 1). Ima okruglastu, gustu krošnju te ravno deblo, prsnog promjera 50-70 (-100) cm. Najviše stablo zabilježeno u Hrvatskoj 2003. godine nalazi se na Psunju (Šumarija Novska) i visoko je 29 m, a najdeblje ima prsni promjer 74 cm i nalazi se izvan šume, u okolici Tounja. Kora brekinjc u mladosti je siva, sjajna i glatka, s velikim lenticelama, a kasnije je tamnosiva, krupno, nepravilno raspucana, mjestimično se odlupljuje (slika 2). Korjenski sustav u početku je sa žilom srčanicom, kasnije srcast. Izbojci su zelenkastosmedi do crvenkastosmeđi, sjajni, posuti sitnim, bjelkastim lenticelama. Pupovi su spiralno raspoređeni, jajasti ili kuglasti, tupovrhi, pokriveni sa svjetlozelenim do crvenkastim, sjajnim i golim ljuskama (slika 3). Vršni pup veći je odpostranih. Lišće je jednostavno, lapovito, do 18 cm dugačko i do 10 cm široko, sa svake strane sa 3-5 lapova (slika 4). Lapovi su usiljeni, najdonji par je najveći i gotovo okomit na glavnu žilu plojke. Prema vrhu lista lapovi su sve manji, a vrh je kratko usiljen. Rub lapova jednostruko je ili dvostruko napiljen. Plojka je s gornje strane tamnozelena, sjajna i gola, s donje svjetlija, u početku dlakava, kasnije gola ili samo uz žile dlakava. Peteljka je dugačka 2-5 cm. U jesen je lišće žućkastonarančasto do crvenkasto. Doc. dr. se. Marilena Idžojtić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, marilcna.idzojtic@post.hinet.hr Slika 1. Habitus. Psunj |