DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 37     <-- 37 -->        PDF

A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI1I (2004), 127-136
4. ZAKLJUČAK - Conclusion
Tijekom rujna 2002. pokusno je provedena strojna
sječa i izradba harvesterom Timberjack 1270 u 23-godišnjoj
vrbovoj kulturi na području Šumarije Kloštar
Podravski i 80-godišnjoj prirodnoj mješovitoj (bukva,
hrast kitnjak, obični grab) prorednoj sastojini na području
Šumarije Garešnica.


Radilišta je organizirano posjetio velik broj operativnih
stručnjaka, koji su se na taj način upoznali in situ
sa strojnom sječom. Među njima je provedena anketa o
pogodnosti strojne sječe tzv. H - dijagramom. Interes
je za strojnu sječu, ocijenjen kroz odaziv anketi, izraženiji
kod onih uprava šuma na kojima je zbog sastojinskih
i terenskih uvjeta u većoj mjeri moguća primjena
harvestera.


Na upit zašto strojnoj sječi nisu dali najveću moguću
ocjenu prema anketnom upitniku (10), iskristalizirala
su se tri odgovora s najvećim frekvencijama: ograničena
uporabljivost harvestera u prirodnim šumama kao
prvi razlog, drugi razlog sudionici nalaze u upitnoj prilagođenosti
raznolikim terenskim uvjetima, a kao treći
razlog se navodi visoka nabavna cijena stroja.


Na upit zašto strojnoj sječi nisu dali najmanju moguću
ocjenu (0), izdvajaju se po učestalosti sljedeći odgovori:
visoka učinkovitost strojne sječe, zamjena teškog
fizičkog privlačnim radom te, kao treće, smanjenje
invaliditeta zaposlenika odnosno povećanje sigurnosti
na radu.


Sudionici ankete su strojnu sječu ocijenili ocjenama
od 1 do 8 (moguće su ocjene prema upitniku od 0 do
10), sa srednjom vrijednošću od 5,3.


U okviru dodatnih kriterija, sudionici su ankete postavili
preko 80 upita, sugestija i zaključaka, koji ponajprije
ukazuju na nedovoljno poznavanje problematike
sjedne strane, te bojazan od sučeljavanja uvriježenog
načina gospodarenja šumama i vrhunske tehnologije
u našim uvjetima.


Sve navedeno, kao i prosječna ocjena od 5,3, ukazuje
na to da se struka priklanja uvođenju strojne sječe
u Hrvatsku odnosno da, slično rezultatima u Sloveniji,
nema apsolutno negativan i otklanjajući odnos prema
usvajanju novih tehnologija.


6. LITERATURA - References
Andersson,B. , 1994: Cut-to-lenght and tree-lenght
harvesting systems in central Alberta: a comparison.
For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-
Claire, Que. Tech. Rep. TR-108. 1-32.


Bensch,P.,W. Urbaniak, 2001: Timberjack today
and for ever. Sammelbuch "Stand und Entwicklung
der Forstlichen Verfahrenstechnik an der
Wende des Jahrhunderts", 34. Internationales
Symposium "Mechanisierung Der Waldarbeit"
Forstliche Fakultat Warschau, Polen, 10-13 Juli
2000, 15-21.


Beguš, 2002: Analiza pogledov stroke do uvajanja
strojne sečnje v Sloveniji. Zbornik ob posvetovanju
"Strojna sečnja v Sloveniji", Gospodarska
zbornica Slovenije - Združenje za gozdarstvo,
Ljubljana, oktober 2002, 83-97.


Bručić , G., 1997: Morfološka prosudba nekih značajki
harvesterskih glava. Diplomski rad, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-31.


Bulley, B., 1999: Effect of tree size and stand density
on harvester and forwarder productivity in commercial
thinning. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC),
Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN-292.
1-8.


Drushka, K., H. Konttinen, 1997: Tracks in the
Forests - The Evoluation of Logging Machinery.
Timberjack Group Oy, Helsinki, Finland, 1-254.


Horvat, D., M. Šušnjar, T. Porsinsky, 2003:
Harvesterska tehnika te neke značajke harvestera
Timberjack 1270B. PP-prezentacija prikazana


na okruglome stolu "Harvester u Hrvatskoj",
Ivanska, 12. veljače 2003.


Hoss, C, 2001: Harvester simulators as effective
tools in education. Proceedings of International
conference "Thinnings: A valuable forest management
tool", September 9-14, 2001, IUFRO
Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada
& Canadian Forest Service, CD.


Kellog, L. D., P. Bettinger, D. Studier, 1993:
Terminology of Ground-Based Mechanized
Logging in the Pacific Northwest. Forest Research
Laboratory, Oregon State University,
Corvalis. Research Contribution 1, 1-12.


Kosir, B., 2002: Tehnološke možnosti strojne sečnje.
Zbornik ob posvetovanju "Strojna sečnja v
Sloveniji", Gospodarska zbornica Slovenije -
Združenje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober
2002, 7 -20.


Krpan, A. P. B., 1992: Analiza čimbenika daljinskog
transporta drva. Doktorska disertacija, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-264.


Krpan, A. P. B., 2000: Mogućnosti primjene vrhunskih
tehnologija pri iskorištavanju šuma u
Hrvatskoj (Possibilities of implementation of
high technolologies in forest harvesting in Croatia).
Znanstveni skup "Vrhunske tehnologije u
uporabi šuma", Zagreb, 11. travnja 2000.,
HAZU, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo,
45-63.