DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 37 <-- 37 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI1I (2004), 127-136 4. ZAKLJUČAK - Conclusion Tijekom rujna 2002. pokusno je provedena strojna sječa i izradba harvesterom Timberjack 1270 u 23-godišnjoj vrbovoj kulturi na području Šumarije Kloštar Podravski i 80-godišnjoj prirodnoj mješovitoj (bukva, hrast kitnjak, obični grab) prorednoj sastojini na području Šumarije Garešnica. Radilišta je organizirano posjetio velik broj operativnih stručnjaka, koji su se na taj način upoznali in situ sa strojnom sječom. Među njima je provedena anketa o pogodnosti strojne sječe tzv. H - dijagramom. Interes je za strojnu sječu, ocijenjen kroz odaziv anketi, izraženiji kod onih uprava šuma na kojima je zbog sastojinskih i terenskih uvjeta u većoj mjeri moguća primjena harvestera. Na upit zašto strojnoj sječi nisu dali najveću moguću ocjenu prema anketnom upitniku (10), iskristalizirala su se tri odgovora s najvećim frekvencijama: ograničena uporabljivost harvestera u prirodnim šumama kao prvi razlog, drugi razlog sudionici nalaze u upitnoj prilagođenosti raznolikim terenskim uvjetima, a kao treći razlog se navodi visoka nabavna cijena stroja. Na upit zašto strojnoj sječi nisu dali najmanju moguću ocjenu (0), izdvajaju se po učestalosti sljedeći odgovori: visoka učinkovitost strojne sječe, zamjena teškog fizičkog privlačnim radom te, kao treće, smanjenje invaliditeta zaposlenika odnosno povećanje sigurnosti na radu. Sudionici ankete su strojnu sječu ocijenili ocjenama od 1 do 8 (moguće su ocjene prema upitniku od 0 do 10), sa srednjom vrijednošću od 5,3. U okviru dodatnih kriterija, sudionici su ankete postavili preko 80 upita, sugestija i zaključaka, koji ponajprije ukazuju na nedovoljno poznavanje problematike sjedne strane, te bojazan od sučeljavanja uvriježenog načina gospodarenja šumama i vrhunske tehnologije u našim uvjetima. Sve navedeno, kao i prosječna ocjena od 5,3, ukazuje na to da se struka priklanja uvođenju strojne sječe u Hrvatsku odnosno da, slično rezultatima u Sloveniji, nema apsolutno negativan i otklanjajući odnos prema usvajanju novih tehnologija. 6. LITERATURA - References Andersson,B. , 1994: Cut-to-lenght and tree-lenght harvesting systems in central Alberta: a comparison. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- Claire, Que. Tech. Rep. TR-108. 1-32. Bensch,P.,W. Urbaniak, 2001: Timberjack today and for ever. Sammelbuch "Stand und Entwicklung der Forstlichen Verfahrenstechnik an der Wende des Jahrhunderts", 34. Internationales Symposium "Mechanisierung Der Waldarbeit" Forstliche Fakultat Warschau, Polen, 10-13 Juli 2000, 15-21. Beguš, 2002: Analiza pogledov stroke do uvajanja strojne sečnje v Sloveniji. Zbornik ob posvetovanju "Strojna sečnja v Sloveniji", Gospodarska zbornica Slovenije - Združenje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober 2002, 83-97. Bručić , G., 1997: Morfološka prosudba nekih značajki harvesterskih glava. Diplomski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-31. Bulley, B., 1999: Effect of tree size and stand density on harvester and forwarder productivity in commercial thinning. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN-292. 1-8. Drushka, K., H. Konttinen, 1997: Tracks in the Forests - The Evoluation of Logging Machinery. Timberjack Group Oy, Helsinki, Finland, 1-254. Horvat, D., M. Šušnjar, T. Porsinsky, 2003: Harvesterska tehnika te neke značajke harvestera Timberjack 1270B. PP-prezentacija prikazana na okruglome stolu "Harvester u Hrvatskoj", Ivanska, 12. veljače 2003. Hoss, C, 2001: Harvester simulators as effective tools in education. Proceedings of International conference "Thinnings: A valuable forest management tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada & Canadian Forest Service, CD. Kellog, L. D., P. Bettinger, D. Studier, 1993: Terminology of Ground-Based Mechanized Logging in the Pacific Northwest. Forest Research Laboratory, Oregon State University, Corvalis. Research Contribution 1, 1-12. Kosir, B., 2002: Tehnološke možnosti strojne sečnje. Zbornik ob posvetovanju "Strojna sečnja v Sloveniji", Gospodarska zbornica Slovenije - Združenje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober 2002, 7 -20. Krpan, A. P. B., 1992: Analiza čimbenika daljinskog transporta drva. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-264. Krpan, A. P. B., 2000: Mogućnosti primjene vrhunskih tehnologija pri iskorištavanju šuma u Hrvatskoj (Possibilities of implementation of high technolologies in forest harvesting in Croatia). Znanstveni skup "Vrhunske tehnologije u uporabi šuma", Zagreb, 11. travnja 2000., HAZU, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, 45-63. |