DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 127-136 UDK 630* 323 + 362 : 30 (001) DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA TVRDIH I MEKIH LISTAČA - 1. DIO: PROMIŠLJANJE STRUKE O STROJNOJ SJEČI I IZRADBI DRVA EFFICIENCY OF MECHANICAL FELLING AND PROCESSING IN SOFT AND HARDWOOD BROADLEAVED STANDS - PART 1: ATTITUDES OF FOREST PROFESSIONALS TOWARDS MECHANICAL FELLING AND PROCESSING Ante P. B. KRPAN, Tomislav PORSINSKY* SAŽETAK: U radu se razmatraju rezultati ankete o strojnoj sječi i izradbi harvesterom Timberjack 1270B, provedenoj među šumarskim stručnjacima, koji su tijekom rujna 2002. posjetili sječine u kojima su radovi izvođeni harvesterom. Anketa je provedena primjenom H-dijagrama. Na upit zašto nisu strojni rad ocijenili najvišom ocjenom (10) kao dominantni, javljaju se odgovori: sumnja u mogućnost uporabe u prirodnim šumama, sumnja da se može primjeniti u svim terenskim uvjetima te prigovor na visinu nabavne cijene stroja. Organizacijska su pitanja primjene strojne sječe rangirana niže, a najmanje se frekvencije odnose na odgovore o ekološkoj neprimjerenosti, povećanoj gustoći vlaka i štetama u sastojini. Na upit zašto nisu dali najmanju ocjenu (0) anketirani su s najvećom učestalošću istakli učinkovitost strojne sječe, ergonomsku pogodnost, privlačnost rada i povećanje sigurnosti na radu. Sudionici ankete ocijenili su strojnu sječu i izradbu ocjenama od 1 do 8, a prosječna je vrijednost 5,3. Rezultati ankete ukazuju na podijeljenost mišljenja, ali i na to daje struka općenito pozitivno ocijenila mogućnosti primjene strojne sječe i izradbe u hrvatskim šumama. Ključne r ij e č i: strojna sječa i izradba, harvester, ocjena primjenjivosti UVOD - Introduction Hrvatske šume d.o.o. Zagreb su, u suradnji s tvrtdilišta i to: u 23-godišnjoj kulturi mekih listača na pokom Timberjack, austrijskim poduzetnicima i Zavodručju Šumarije Kloštar Podravski i 80-godišnjoj pridom za iskorištavanje šuma Šumarskog fakulteta Sverodnoj mješovitoj prorednoj sastojini tvrdih listača na učilišta u Zagrebu, u rujnu 2002. organizirale probnu području Šumarije Garešnica. Uz provedeni studij rada strojnu sječu i izradbu harvesterom Timberjack i vremena, u prirodnoj su sastojini istražena oštećenja 1270B. To je drugo pojavljivanje harvestera na našim tla i stabala, kako bi stekli uvid u okolišnu pogodnost prostorima, jer je prvo testiranje provedeno 2001. goharvestera, jedne od dviju sastavnica vrhunske tehnodine na području USP Ogulin u kulturi običnoga bora. logije u iskorištavanju šuma. Rezultati istraživanja objaviti će se u seriji od pet članaka pod naslovima: Zavod za iskorištavanje šuma znanstveno je istra Promišljanje struke o strojnoj sječi drva, Djelotvor žio sječu i izradbu navedenim harvesterom na dva ra nost harvestera u kulturi mekih listača, Djelotvornost harvestera u prirodnoj prorednoj sastojini tvrdih lis * Prof. dr. se. Ante P.B. Krpan, ante.krpan@zg.tel.hr tača, Okolišna pogodnost strojne sječe u prirodnimMr. se. Tomislav Porsinsky, porsinsky@hrast.sumfak.hr sastojinama i Utjecaj strojne sječe na strukturu izra Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Svctošimunska 25, 10000 Zagreb đenih sortimenata. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 30 <-- 30 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 3-4, CXXVI1I (2004), 127-136 1. ZNAČAJKE VRHUNSKE TEHNOLOGIJE PRIDOBIVANJA DRVA Features of High Technology in Forest Harvesting Metode sječe i izradbe drva određene su oblikom u kojemu se drvo doprema do pomoćnoga stovarišta, a ovise o stupnju izradbe drva na mjestu sječe. Sustav pridobivanja drva obuhvaća tehnologije, strojeve i alate koji se koriste prilikom eksploatacije neke sječne jedinice (Krpan i Porsinsky 2002A). Pojedine sastavnice sustava pridobivanja drva mogu se mijenjati, a da se ne mijenja metoda izradbe drva. Različite metode izradbe drva su: sortimentna, deblovna i stablovna metoda. Pri sortimentnoj metodi izradbe stabla se obaraju, krešu se grane i izrađuju različiti sortimenti prema važećim normama na mjestu sječe (kod panja). U današnje je doba sječa i izradba ručno-strojna, s primjenom motornih pila ili potpuno mehanizirana. Drvo se, izrađeno sortimentnom metodom, po bespuću izvozi forvarderom, iako je moguća primjena i ostalih sredstava privlačenja drva po tlu i zraku. Osnovna je značajka sortimentne metode izradbe drva njena primjenjivost pri svim uzgojnim zahvatima (prorede, oplodne sječe, preborne sječe). Sustav mehaniziranog pridobivanja kratkog drva zasniva se na grupnom radu jednozahvatnoga harvestera i forvardera usklađenih proizvodnih mogućnosti (slika 1). Harvester izvodi sječu stabala, kresanje grana, trupljenje debla, mjerenje sortimenata i njihovo slaganje u hrpe, koje će forvarder utovariti i izvesti do pomoćnoga stovarišta. Određen sortimentnom metodom izradbe drva (cut to length), skupni rad harvestera i forvardera, predstavlja zaokruženu cjelinu kojom se rješava sječa i izradba kratke oblovine, privlačenje do pomoćnog stovarišta, a u određenim slučajevima i daljinski transport drva. Slika 1. Harvester i forvarder Fig. I Harvester and forwarder Strojna sječa i izradba drva harvesterom, zamijenjuje teški ljudski i za život opasan ručno-strojni rad motornom pilom. Osim navedenoga, ciljevi mehaniziranja ove sastavnice pridobivanja drva su: podizanje proizvodnosti (slika 2), sniženje troškova proizvodnje, uljuđivanje rada te izbjegavanje krize ponude radne snage za radu iskorištavanju šuma (Krpan 2000). Harvesteri su vozila za kretanje po bespuću, čija je osnovna namijena obaranje stabala i izradba kratkog drva kraj panja (Drushka i Konttinen 1997). Kellog i dr. (1993) određuju harvester kao stroj za sječu, kresanje grana, prevršivanje te trupljenje stabala Slika 3. Harvarder Fig. 3 Combi machine na mjestu sječe. Konstrukcijski se proizvode kao jed 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 nozahvatni i višezahvatni strojevi. U današnje doba, Prsni promjer stabla -BHD, cm proizvode se i kombinirani harvesteri, tzv. harvarderi Usporedba proizvodnosti koji pored sječe i izradbe stabala, obavljaju izvoženje Productivity comparision drva do pomoćnog stovarišta (slika 3). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 31 <-- 31 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 3 4. CXXVI1I (2004), 127-136 Šasija harvestera se sastoji od dva odvojena okvira. Prednji dio vozila (kabina, hidraulična dizalica sa sječnom glavom) i stražnji (pogonski motor) spojeni su zglobno, s mogućnošću gibanja u vodoravnoj i uspravnoj ravnini. Harvesterom se upravlja preko zgloba, promjenom kuta prednjeg i stražnjeg dijela vozila u vodoravnoj ravnini, što omogućavaju najčešće dva hidraulična cilindra. Kod harvestera s više od četiri kotača na prednju osovinu se ugrađuje bogi most, kod kojega su po dva kotača smještena jedan blizu drugoga, u tzv. tandem rasporedu. Primjena bogi mosta omogućava amortiziranje vozila pri kretanju po površinskim preprekama bespuća, ali i njegovu povećanu stabilnost prilikom obaranja stabla. Računalni sustav harvestera kontrolira rad sječne glave, izmjeru stabla, donošenje odluke o mjestu trupljenja u svrhu polučenja najveće iskoristivosti debla, odnosno o izradbi sortimenata zadanih dimenzija prema zahtjevima kupaca. Korištenje računala, GlS-a i bežične razmjene podataka u sustavu strojne sječe pridonose racionalizaciji rada unutar cijeloga procesa pridobivanja drva (slika 4). Pri sječi stabala harvesterom provodi se kontrolirano obaranje, kod čega dolazi do izražaja smanjivanje oštećivanja preostalih stabala u sastojini. Stabla s debelim i pod malim kutom u odnosu na deblo položenim granama, koje ometaju rad harvestera, okresat će se motornom pilom. Takav način rada kao i ograničenje čistih sječa na manjim ploštinama (od 0,5 do 3 ha u Austriji, do 4 ha u Poljskoj) ne ograničava primjenu harvestera, ali značajno utječe na organizaciju i rentabilnost rada, kao i na veličinu šteta u sastojini (Moskalik iPaschalis 1999). Kod čistih sječa, harvester se kreće slobodno po sječini, dok druge vrste sječa (prorede, preborne) zahtijevaju infrastrukturu. Vlake širine 3,5 do 4 metra harvester si tijekom rada prosijeca na određenim međusobnim razmacima (Sambo 1999). Najjednostavniji Slika 4. Logistika u sustavu strojnoga pridobivanja drva Fig. 4 Timber procurement međusobni razmak je 20 m, pri kojem harvesteri s hidrauličnom rukom dohvata 10 m, krećući se po vlaki, mogu dosegnuti i oboriti sva stabla. Kod ovakvog načina rada, harvester okresane grane polaže pred kotače vozila, čime poboljšava nosivost podloge odnosno smanjuje oštećenje tla na vlakama. Sustav je i okolišno prihvatljiv jer važna hranjiva ostaju nakon sječe u sastojini, čime se potiče stvaranje humusa i povećavaju hranidbene mogućnosti staništa (Meek 1993, Ward i Lyons 2001). Ukoliko je razmak vlaka veći, rad harvestera kombinira se s ručno-strojnom sječom ili se pri radu harvester kreće po površini između vlaka. Slika 5. Sheme rada harvestera i forvardera u skupnom radu Fig. 5 Shematical review of harvester -forwarder teamwork |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 32 <-- 32 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI1I (2004), 127-136 Pri izvoženju sortimenata forvarderima, moguće je razvrstavanje i slaganje obloga drva u visoke složajeve uz rubove šumskih cesta, što smanjuje potrebu za prostranim pomoćnim stovarištima. Izvoženjem drva smanjuje se mogućnost oštećenja i zadržava čistoća (blato, kamenje) sortimenata u odnosu na vuču drva traktorima po tlu. U odnosu na ručno-strojnu sječu i izradbu stabala te privlačenje drva zglobnim traktorima vučom drva po tlu, rad harvesterom i forvarderom spada u okolišno prihvatljivije tehnologije proizvodnje obloga drva (Andersson 1994, Richardson i Makkoncn 1994). Slika 6. Kabina harvestera Fig. 6 Harvester cabine Učinkovitost harvestera kreće se u širokom rasponu od 5,5 do 30 m3 po pogonskom satu rada (Bensch i Urbania k 2001). Na učinak harvestera djeluje sječna gustoća tj. broj doznačenih stabala po jedinici površine. Osim sječne gustoće na njegov učinak i troškove snažno djeluje zakon obujma komada, jer se njegov učinak s porastom prsnog promjera sječnoga stabla, odnosno obujma stabla povećava (slika 2) uz istodobno smanjivanje troškova rada (Tufts 1997, Bulley 1999, Mee k 2000). Zbog izrazitog utjecaja obujma stabla na proizvodnost jednozahvatnoga harvestera, razvijene su sječne glave za obaranje više tanjih stabala u jednom zahvatu (Peltola iPapunen 2001). Proizvodnost forvardera pri ovoj tehnologiji nije toliko utjecana dimenzijama stabala, jer su sortimenti izrađeni od više tanjih stabala složenih u jednu hrpu. Tako složeno drvo, čak i malih pojedinačnih dimenzija, omogućuje veću učinkovitost dizalice forvardera (Krpan 1992, Porsinsk y 2002). Ipak duljina sortimenata ima velik utjecaj, jer je zamijetan pad proizvodnosti kod oba stroja u slučaju velikoga udjela prostornoga drva duljine 2,5 m (Pulkki 2001). Iz tog se razloga nastoji izrađivati trupce i prostorno drvo u što većim duljinama (do 7 m). Najveći promjer zahvatanja sječne glave (70 cm) ograničava uporabu harvestera pri obaranju stabala većih dimenzija (Bručić 1997), dok građa stabala listača te reljefne prilike djeluju na smanjenje učinkovitosti (Krpan 2000). U srednjoj Europi harvester se koristi u proredama listača, ali mu je učinkovitost u odnosu na rad u četinjačama manja za oko 25 % (Pausch 1999). Smatra se kako je primjena harvestera u bjelogoričnim sastojinama vezana samo za zimsko razdoblje. To se povezuje s mogućim povećanim oštećenjima sastojine koja nastaju pri primicanju krošnjatih oborenih bukovih stabala. U pravilu potrebni su nešto teži strojevi za sječu i izradbu relativno tanjih stabala listača. Glavni nedostatak jednozahvatnoga harvestera je njegova složenost zbog koje vozači moraju biti vrhunski obučeni. Obuka je vozača skupa i može trajati do dvije godine, dok vozač u cijelosti ne ovlada rukovanjem strojem. Ipak, kroz nekoliko mjeseci većina vozača stječe zadovoljavajuća znanja i vještine (H o s s 2001). Jedan je od osnovnih zadataka mehaniziranja oslobađanje ljudi od teškog, zamornog i opasnog šumskog rada. Fizičko opterećenje pri radu harvesterom neuporedivo je manje nego pri radu motornom pilom. Zapravo se rukovatelj u suvremenim strojevima vrhunske strojarske i računalne tehnologije nalazi u ugodnom okruženju klimatizirane kabine i upravljačke ploče (slika 6), lišen svih neugodnih vanjskih utjecaja. Unatoč smanjenju fizičkog opterećenja i ugodnoga, ergonomski riješenog okruženja radnoga mjesta, vozači pate od psihičkoga opterećenja. Smatra se da ono nastaje zbog čestog ponavljanja jednostavnih radnji uz trajni visoki stupanj usredotočenosti i osjećaja osamljenosti, u ipak skučenom prostoru kabine. Rješenja se traže u izmjeni radnih aktivnosti. Nakon tri sata upravljanja harvesterom vozač se na primjer prebacuje na rad motornom pilom ili se izmjenjuje s vozačem forvardera. 2. MJESTO I METODA ISTRAŽIVANJA Study Site and Method of Research Pri pokušajima uvođenja tehničkih, tehnoloških ili organizacijskih novina je najčešća reakcija pojedinaca ili skupine, posebno u struci pretežito okrenutoj tradicionalizmu poput šumarske, stvaranje obrambenoga štita i apriorno odbijanje ponuđenih promjena. Takav je postupak uvjetovan refleksno, jer u prvi plan ne izbi jaju moguće dobrobiti već moguća ugroženost osobnih ili grupnih dosega. Manji je broj oni stručnjaka koji na prvu obavijest, također neopravdano i nekritično, prihvaćaju ponuđene promjene. Treću, također malobrojniju skupinu čine oni koji će konačan sud donijeti na temelju dužeg, sveobuhvatnijeg studija predloženih |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 33 <-- 33 --> PDF |
A. I´. B. Krpan, T. I´orSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTO.IINAMA Šumarski list br. 3-4. CXXVII1 (2004), 127-136 promjena. Navedena je pojava opŠumarija - Forestry Office Kloštar Podravski će poznata, a otklon od nje počiva , Gospodarska jedinica - Management Unit Svibovica na temeljitom upoznavanju pojedi^ Odsjek 49d -Subcompartment 49d naca i struke s prednostima ali i s manjkavostima ponuđenih promjena. Ukoliko se radi o tehnologijama određenim uporabom kojega stroja, u Hrvatskoj smo se, od samoga početka intenzivne primjene šumske mehanizacije, priklanjali prethodnoj provjeri djelotvornosti i prilagođenosti stroja i tehnologije našim realnim sastojinskim i terenskim uvjetima. Na opisani je način postupljeno i slučaju strojne sječe harvesterom u našim bjelogoričnim prirodnim sastojinama i kulturama. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb su u suradnji s tvrtkom Timberjack i austrijskim poduzetnicima dovele na probno ispitivanje harvester Timberjack 1270B te na taj način svojim tehnolozima omogućile upoznavanje sa strojnom sječom. 300 km Tijekom rujna 2002. više je od 150 šumarskih operativnih struč Slika 7. Mjesto istraživanja njaka posjetilo radilišta u 23-godiš-Fig. 7 Study site njoj kulturi mekih listača na podru- Kolona B - Kolona A -Column A Column B Kolona C -Column C Zašto ne 10 - Why not 10 Ocjena -Zašto ne 0 - Why not 0 Remark 1. Veliki postotak šumske površine za vlake -1. Ergonomija -Ergonomics High percentage of the forest area for the strip roads 2. Motiviranje mladih za strojni rad o — 2. Nije upotrebljiva na svim terenima (nagib) -1 Motivating young people for machine work Wot usable on all terrains (slope) 2 3. Nadomještanje radne snage 3. Nije upotrebljiva u prirodnim šumama - 3 Substitute for human work force Wot usable in natural forests 4 — 4. Zahtijeva više stručnoga rada 4. Velika investicija - High investment 5 Requires greater degree of proffesional work — 5. Zahtjevna organizacija rada na svim razinama -6 5. Težak fizički rad zamjenjuje "privlačnim" radom Demanding work organisation on all levels 7 Labor is substituted with attractive work 6. Zahtijeva veliku koncentraciju sječnog drva i 8 6. Tehnološki razvoj - Technological development veliki broj pogonskih sati godišnje - Asks for high 9 7. Veća učinkovitost - Higher productivity harvesting density and high yearly utilisation 10 8. Diferencirani pristup - Diferentiated attitude 7. Usitnjenost sječina - Cut-block fragmentation 9. Optimalni učinak uz zadovoljenje E kriterija 8. Ekološki razlozi - Ecological reasons Optimum result compling with E criteria 9. Štete u sastojini - Stand damages 10. Niži trošak od ručno strojnog rada Vaši dodatni Lower cost than motor-manual work kriteriji -— 11. Siguran rad - Safety work Your additional — 12. Manje štete - Lower damages criteria — 13. Ne proizvodi invalide - Does not produce invalides — 14. Moguć je rad u svim vremenskim uvjetima POSTUPAK OCJENJIVANJA- EVALUATION PROCEDURE Feasible work in all weather conditions Ocijenite strojnu sječu tako da zaokružite jednu od ocjena od 0 do 10 u koloni B Evaluate mechanical felling by selecting one of given remarks from 0 to 10 in column B Obrazložite ocjenu sa po 3, po vašem mišljenju, najvažnija razloga u kolonama A i C s rangiranjem Explain your evaluation with 3 most important reasons, in columns A and C with ranking Navesti najviše tri Vaša dodatna kriterija za usvajanje ili odbacivanje strojne sječe (kolona B) Give your three additional criteria for acceptance or rejection of mechanical felling (column B) Slika 8. Anketni list" H dijagram" Fig. 8 Survey form " H diagram" |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 34 <-- 34 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 3-4, CXXV1II (2004), 127-136 čju Šumarije Kloštar Podravski i 80-godišnjoj prirodnoj mješovitoj prorednoj sastojini tvrdih listača na području Šumarije Garešnica. Na taj se način velik broj stručnjaka upoznao s načinom rada harvestera i njegovom djelotvornošću, te su na temelju očevida mogli donijeti vlastitu prosudbu o njegovoj primjeni u Hrvatskoj i iskazati je u posebno pripremljenoj anketi. Osnova je za procjenu proširena spoznajama o harvesterskoj tehnici (H or vat i dr. 2003), rezultatima znanstvenih istraživanja djelotvornosti strojne sječe harvesterom (Krpan iPorsinsky 2002B) i operativnom razredbom sastojinskih uvjeta za primjenu harvestera na razini etata Hrvatske i UŠ Bjelovar za 2003. godinu (Slunj ski iBedeković 2003). Radi usporedbe s rezultatima ispitivanja strukovSlika 9. Rasprava u sječini nog mišljenja o strojnoj sječi u Sloveniji (Beguš 2002), Fig. 9 Discussion in cut-block anketa je provedena metodom H-upitnika (slika 8). Upitnik je jednostavan za popunjavanje. U kolonaocjene 10 ili 0. U koloni B zaokružuje se ocjena prema ma A i C ponuđen je veći broj odgovora od kojih se vlastitom izboru između ponuđenih vrijednosti od 0 do izabiru po tri, prema vlastitom mišljenju, najvažnija za 10. Četvrta se sastavnica anketnog upitnika odnosi na donošenje odluke zašto nisu prihvaćene ponuđene prijedloge i kriterije za poboljšanje strojne sječe. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research Na slici 10 prikazana je struktura odaziva anketiranih stručnjaka razvrstana po upravama šuma. Odaziv nije ravnomjeran i ukazuje na veću ili manju zainteresiranost pojedinih uprava šuma za primjenu strojne sječe. Interes za strojnu sječu izraženiji je kod onih uprava šuma na kojima je, zbog sastojinskih i terenskih uvjeta, u većoj mjeri moguća primjena harvestera. Ovoj grupi pripadaju UŠP Osijek, Bjelovar, Vinkovci, Ogulin, Našice, Koprivnica i Gospić. Pri analizi izbora odgovora ponuđenih u koloni A, u kojoj su sudionici trebali odabrati najznačajnija tri razloga zašto strojnoj sječi i izradbi nisu dodijelili ocjenu 10, prva tri mjesta zauzimaju odgovori pod rednim brojem 3, 2 i 4 (slika 11). Najviše su sumnji anketirani usmjerili prema uporabljivosti harvestera u prirodnim šumama. Pri tome promišljanja nisu bila usmjerena na tehničke mogućnosti harvestera odnosno ograničenja djelotvornosti kapacitetom sječne glave, već na sučeljavanje uvriježenih promišljanja gospodarenja šumama i usuglašavanja gospodarenja s novim, vrhunskim tehnologijama, primjenom kojih bi, nakon duge stagnacije, bio omogućen proizvodni skok. Drugi razlog sudionici nalaze u upitnoj prilagođenosti raznolikim terenskim uvjetima. Jasno je da do sada nije razvijen šumarski stroj koji bi se mogao kretati u svim terenskim uvjetima te da s toga postoje brojni ograničavajući čimbenici. Prema dosadašnjim spoznajama kotačni harvesteri su visokoproizvodni strojevi i pri uporabi na nagibima terena od 40 % (Stampfer 1999). Nabavna cijena stroja je treća po rangu među izabranim odgovorima zašto ne ocjena 10. Organizacijska su pitanja primjene strojne sječe rangirana niže, a najmanji se broj frekvencija odnosi na ekološku neprimjerenost, povećanu gustoću vlaka i štete u sastojini, iz čega proizlazi da su anketirani shvatili bolju okolišnu prilagođenost vrhunske tehnologije u odnosu na aktualne tehnologije sječe, izradbe i privlačenja drva u Hrvatskoj. Na slici 11 prikazana je i frekvencijska raščlamba tri najčešća odgovora u koloni A, "Zašto ne 10". Vodeći 0 f|W|W|«|»|W|W|«|M[M|»|M|M|», Bjelovar Delnice Gradiška Koprivnica Ogulin Požega Vinkovci Buzet Gospić Karlovac Našice Osjek Sisak Direkcija Slika 10. Odaziv anketi Fig. 10 Survey respond |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 35 <-- 35 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 3-4. CXXVIII (2004), 127-136 razlog zašto nije data ocjena 10, naveden pod rednim brojem 3 kolone A, pojavljuje se kao prvi odgovor 24 puta, 8 puta je rangiran na drugu poziciju te 6 puta kao treći odgovor. Odgovarajući na postavljene upite, šumarski su stručnjaci u prvi plan istakli prirodne i gospodarske raznolikosti naših šuma kao ograničavajuće čimbenike uporabi strojne sječe (filozofija gospodarenja, c CD o- CD O c > 3 4 5 6 7 Pitanja -Question Slika 11. Odgovori "Zašto ne 10" Fig. 11 Answers "Why not 10" Među odgovorima u koloni B, "Zašto ne 0" (slika 12) izdvaja se po učestalosti pet odgovora. S najvećim apsolutnim brojem frekvencija struka priznaje učinko 24 f ! 21 : i c i 3 15 o 12 o c CD > i_ CD LL i ji 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Pitanja -Question Slika 12. Odgovori "Zašto ne 0" Fig. 12 Answers "Why not 0" promjer na panju, krošnjatost bjelogoričnih stabala, nagib terena). Veličina investicije se na prvoj poziciji pojavljuje samo u jednom slučaju, a na drugom mjestu 14 puta. Očito je da se nabavnoj cijeni, iako je rangirana na treće mjesto, ne pridaje isključivo ograničavajuće značenje, što potvrđuje saznanje struke daje odlučujući jedinični trošak, a ne nabavna cijena kojega stroja. Prvi odgovor - First answer Drugi odgovor - Second answer Treći odgovor - Third answer c CD 3 Cr cu o c CD > CD LL Nije upotrebljiva u Nije upotrebljiva prirodnim šumama - na svim terenima - Velika investicija Not usable in Not usable on High investment natural forests all terrains vitost strojne sječe. Struka procjenjuje da se vrhunskim tehnologijama teški fizički rad zamjenjuje privlačnim radom uz smanjenje invaliditeta zaposlenika i poveća Prvi odgovor - First answer Drugi odgovor - Second answer Treći odgovor - Third answer o C CD. 3 Cr CD O c CD > i— CD LL Fizički rad zamjenjuje Ne proizvodi Veća učinkovitost - "privlačnim" radom - invalide Higher productivity Labor is substituted Does not produce with attractive work invalides |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 36 <-- 36 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 3-4. CXXV1II (2004). 127-136 nje sigurnosti na radu. Kao peti visoko rangirani razlog zbog čega nije data ocjena 0 navodi se mogućnost rada u svim vremenskim uvjetima. Apsolutne su frekvencije svih ostalih razloga znatno niže od prvih pet. Na slici 12 su tri najčešća odgovora "Zašto ne 0" razvrstana prema rangu pojavnosti. Veća učinkovitost se na prvom mjestu pojavljuje u 12 slučajeva, a na drugom u 9 slučajeva. Kao treći odgovor pojavljuje se u svega dva slučaja. Privlačan rad je na prvom mjestu u 10 slučajeva, na drugom u 8, a na trećem mjestu u 4 slučaja. Treći je razlog po apsolutnim frekvencijama "ne proizvodi invalide" ravnomjernije zastupljen kao prvi, drugi ili treći odgovor, a broj frekvencija nije padajući kao u prva dva slučaja. Razredba ocjena strojne sječe prikazana je na slici 13. Najmanja prinesena ocjena je 1, a najveća je 8. Ocjene su približno normalno distribuirane sa srednjom vrijednosti od 5,3. Najveću učestalost ima ocjena 5, zatim slijede ocjene 4, 6 i 7. Ocjena 8 pojavljuje se u četiri slučaja, a ocjena jedan u jednom slučaju. Navedeno kao i prosječna ocjena od 5,3 ukazuje na to da se struka priklanja uvođenju strojne sječe u Hrvatsku, odnosno da slično rezultatima u Sloveniji u kojoj je prosječna ocjena 5,0 (Beguš 2002) nema apsolutno negativan i otklanjajući odnos prema usvajanju novih tehnologija. Četvrti se element ankete odnosi na prijedloge i promišljanja struke o strojnoj sječi i izradbi. U okviru dodatnih kriterija sudionici ankete postavili su preko 80 upita, sugestija i zaključaka, od kojih su se neki pojavljivali u više navrata. Upiti, sugestije i zaključci grupirani su prema tematici te su doslovno preneseni: => Grupa tehničko-tehnološke i organizacijske na ravi (usavršiti sječnu glavu za listače, limit promjera, u tehničkom smislu slabe mogućnosti smanjivanja odnosa između mase i dimenzija, velika dinamika sječne glave pa stoga i velika mogućnost nastanka kvarova, ne zamjenjuje u potpunosti motornu pilu, tehnologija za četinjače, kod listača manja učinkovitost, nije za rad u glavnom prihodu, nužnost dodatnog stroja za privlačenje, nije moguće vršiti prikrajanje po važećim normama, nije moguće doraditi žilište i sljepice, nije primjenjivo u šumama Like i Gorskog kotara, primjenjivo u panjačama, primjena samo u oplodnim sječama gdje je pomladak apsolutno zadovoljavajući, primjena u čistim sječama, neprikladno za vrste tvrdoga drva, nije upotrebljiva tehnologija kod oplodnih sječa vrijednih vrsta drveća, krševitost terena ne odgovara stroju, nemoguća primjena u hrastovim sastojinama zbog veličine stabala, strojevi za druge stanišne prilike a ne lužnjakove, nakon sječe velik trošak pripreme za sadnju, prikladan u mlađim šumskim kulturama u otvorenim, pristupačnim sastojinama u kojima je stroj ekonomski isplativ, a uz to nadomješta nedostatak sjekača, pogodan u kulturama viso- Fig. 13 Evaluation of mechanical felling koproizvodnih mekih listača, upitno optimalno iskorištenje drvne mase, tehniku rada i gospodarenja prilagoditi radu stroja, manja mogućnost razlučivanja većeg broja razreda kakvoće, mogućnost višesmjenskoga rada i skraćenja vremena sječe i izrade, viša razina i mogućnost poboljšanja organizacije rada u sklopu biološko - tehničke proizvodnje, prilikom trupljenja dolazi do čeonog raspucavanja, lošije krojenje trupaca, ne prepoznaje greške, pogodan za proizvodnju manje vrijednih sortimenata, izračunati maksimalni broj strojeva za hrvatske šume da se ostvari puna iskorištenost kapaciteta), => Grupa financijske naravi (preskupo za naše uvjete, kako održavati i popravljati tako skupi stroj, niži trošak od ručno-strojnog rada, u kombinaciji s forvarderom zadovoljava visoke ekonomske kriterije, velika investicija, kod nas ne postoje šume u kojima se harvester može isplatiti, naročito na duže razdoblje), => Grupa ekološke naravi (moguća veća učinkovitost uz zadržavanje E kriterija, u kombinaciji s forvarderom zadovoljava visoke ekološke kriterije, zadovoljava E kriterije u sastojinama mekih listača, otežano popunjavanje sadnicama nakon prolaska harvestera, ne podržavam uklanjanje C etaže - sloja grmlja i stabala ispod taksacijske granice zbog prohoda stroja), => Grupa socijalne naravi (ugrožava radnu snagu koje kod nas ima previše, na tržištu imamo dovoljno stručne neuposlene snage), => Grupa zakonske naravi (tehnologija nije kompatibilna s Pravilnikom o uređivanju šuma i hrvatskim normama, prilagoditi legislativu). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 37 <-- 37 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI1I (2004), 127-136 4. ZAKLJUČAK - Conclusion Tijekom rujna 2002. pokusno je provedena strojna sječa i izradba harvesterom Timberjack 1270 u 23-godišnjoj vrbovoj kulturi na području Šumarije Kloštar Podravski i 80-godišnjoj prirodnoj mješovitoj (bukva, hrast kitnjak, obični grab) prorednoj sastojini na području Šumarije Garešnica. Radilišta je organizirano posjetio velik broj operativnih stručnjaka, koji su se na taj način upoznali in situ sa strojnom sječom. Među njima je provedena anketa o pogodnosti strojne sječe tzv. H - dijagramom. Interes je za strojnu sječu, ocijenjen kroz odaziv anketi, izraženiji kod onih uprava šuma na kojima je zbog sastojinskih i terenskih uvjeta u većoj mjeri moguća primjena harvestera. Na upit zašto strojnoj sječi nisu dali najveću moguću ocjenu prema anketnom upitniku (10), iskristalizirala su se tri odgovora s najvećim frekvencijama: ograničena uporabljivost harvestera u prirodnim šumama kao prvi razlog, drugi razlog sudionici nalaze u upitnoj prilagođenosti raznolikim terenskim uvjetima, a kao treći razlog se navodi visoka nabavna cijena stroja. Na upit zašto strojnoj sječi nisu dali najmanju moguću ocjenu (0), izdvajaju se po učestalosti sljedeći odgovori: visoka učinkovitost strojne sječe, zamjena teškog fizičkog privlačnim radom te, kao treće, smanjenje invaliditeta zaposlenika odnosno povećanje sigurnosti na radu. Sudionici ankete su strojnu sječu ocijenili ocjenama od 1 do 8 (moguće su ocjene prema upitniku od 0 do 10), sa srednjom vrijednošću od 5,3. U okviru dodatnih kriterija, sudionici su ankete postavili preko 80 upita, sugestija i zaključaka, koji ponajprije ukazuju na nedovoljno poznavanje problematike sjedne strane, te bojazan od sučeljavanja uvriježenog načina gospodarenja šumama i vrhunske tehnologije u našim uvjetima. Sve navedeno, kao i prosječna ocjena od 5,3, ukazuje na to da se struka priklanja uvođenju strojne sječe u Hrvatsku odnosno da, slično rezultatima u Sloveniji, nema apsolutno negativan i otklanjajući odnos prema usvajanju novih tehnologija. 6. LITERATURA - References Andersson,B. , 1994: Cut-to-lenght and tree-lenght harvesting systems in central Alberta: a comparison. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- Claire, Que. Tech. Rep. TR-108. 1-32. Bensch,P.,W. Urbaniak, 2001: Timberjack today and for ever. Sammelbuch "Stand und Entwicklung der Forstlichen Verfahrenstechnik an der Wende des Jahrhunderts", 34. Internationales Symposium "Mechanisierung Der Waldarbeit" Forstliche Fakultat Warschau, Polen, 10-13 Juli 2000, 15-21. Beguš, 2002: Analiza pogledov stroke do uvajanja strojne sečnje v Sloveniji. Zbornik ob posvetovanju "Strojna sečnja v Sloveniji", Gospodarska zbornica Slovenije - Združenje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober 2002, 83-97. Bručić , G., 1997: Morfološka prosudba nekih značajki harvesterskih glava. Diplomski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-31. Bulley, B., 1999: Effect of tree size and stand density on harvester and forwarder productivity in commercial thinning. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN-292. 1-8. Drushka, K., H. Konttinen, 1997: Tracks in the Forests - The Evoluation of Logging Machinery. Timberjack Group Oy, Helsinki, Finland, 1-254. Horvat, D., M. Šušnjar, T. Porsinsky, 2003: Harvesterska tehnika te neke značajke harvestera Timberjack 1270B. PP-prezentacija prikazana na okruglome stolu "Harvester u Hrvatskoj", Ivanska, 12. veljače 2003. Hoss, C, 2001: Harvester simulators as effective tools in education. Proceedings of International conference "Thinnings: A valuable forest management tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada & Canadian Forest Service, CD. Kellog, L. D., P. Bettinger, D. Studier, 1993: Terminology of Ground-Based Mechanized Logging in the Pacific Northwest. Forest Research Laboratory, Oregon State University, Corvalis. Research Contribution 1, 1-12. Kosir, B., 2002: Tehnološke možnosti strojne sečnje. Zbornik ob posvetovanju "Strojna sečnja v Sloveniji", Gospodarska zbornica Slovenije - Združenje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober 2002, 7 -20. Krpan, A. P. B., 1992: Analiza čimbenika daljinskog transporta drva. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-264. Krpan, A. P. B., 2000: Mogućnosti primjene vrhunskih tehnologija pri iskorištavanju šuma u Hrvatskoj (Possibilities of implementation of high technolologies in forest harvesting in Croatia). Znanstveni skup "Vrhunske tehnologije u uporabi šuma", Zagreb, 11. travnja 2000., HAZU, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, 45-63. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 38 <-- 38 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTO.I1NAMA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004), 127-136 Krpan, A. P. B., T. Porsinsky, 2001: Harvester Timberjack 1070 u Hrvatskoj. (Harvester Timberjack 1070 in Croatia). Šumarski list 125 (11-12): 619-624. Krpan, A. P. B., T. Porsinsky, 2002A: Proizvodnost harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture običnoga bora (Productivity of Timberjack 1070 Harvester in Scotch Pine Thinning). Šumarski list 126 (11-12): 551-561. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2002B: Djelotvornost strojne sječe i izradbe u sastojinama mekih i tvrdih listača. Znanstvena studija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1—40. Meek , P., 1993: An evaluation of four methods for procesessing timber at the stump. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN-208. 1-8. Meek , P., 2000: Effect of the commercial thinning prescription on the performance of single-grip harvesters. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Advantage Vol. 1 No. 42, 1-2. Moskalik, T, P. Paschalis, 1999: Probleme der machinellen Holzernte in Polen. Sammelbuch 33. Internationales Symposium "Mechanisierung der Waldarbeit", Zalesina - Delnice - Senj, Forstliche Fakultat Zagreb, Kroatien, 1 .- 6. Juli 1999, 173-179. Pausch , R., 1999: Versuchsergebnisse zu Produktivitaet und Pfleglichkeit hochmechanisierter Starkholzernte. 33. Internationales Symposium "Mechanisierung der Waldarbeit", Zalesina - Delnice - Senj, Forstliche Fakultat Zagreb, Kroatien, 1.-6. Juli 1999, Vortrag, 1-18. Peltola,A.,K. Papunen, 2001: The mechanisation of thinning in the Nordic countries. Proceedings of International conference "Thinnings: A valuable forest management tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada & Canadian Forest Service, CD. Porsinsky, T, 2002: Čimbenici proizvodnosti forvardera Timberjack 1210 pri iz voženju obloga drva glavnoga prihoda hrvatskih nizinskih šuma (Productivity factors of Timberjack 1210 at forwarding the main felling roundwood in Croatian lowland forests) Glasnik za šumske pokuse 39: 103-132. Pulkki, R., 2001: Cut-to-length, tree-length or full tree harvesting, http://flash.lakeheadu.ca/ —repulkki/ctlft.html Richardson, R., I. Makkonen, 1994: The performance of cut-to-length systems in eastern Canada. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- Claire, Que. Tech. Rep. TR-109. 1-16. Sambo , S. M., 1999: Reduction of trail density in a partial cut with a cut-to-length system. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN-293. 1-12. Slunjski, M., M. Bedeković, 2003: Debljinska struktura Plana sječa HŠ d.o.o za 2003 godinu vezana uz mogućnost primjene harvestera. PPprezentacija prikazana na okruglome stolu "Harvester u Hrvatskoj", Ivanska, 12. veljače 2003. St amp fer, K, 1999: Influence of terrain conditions and thinnings regimes on productivity of a track- based steep slope harvester. In Proceedings of the International Mountain Logging and Tenth Pacific Nortwest Symposium. March 28 -April 1, 1999, Cornvallis, Oregon, 78-87. Tufts , R. A., 1997: Productivity and cost of the Pons- se 15-series, cut-to-lenght harvesting system in southern pine plantations. Forest Products Journal 47 (10): 39-46. Ward, S. M., J. Lyons, 2001: The development of an operations protocol (OP) for wood harvesting on sensitive sites. Proceedings of International conference "Thinnings: A valuable forest management tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada & Canadian Forest Service, CD. SUMMARY: Results of survey on mechanical felling and processing with harvester Timberjack 1270B, carried out among forestry experts, who visited felling sites, where work was deducted with harvester during September 2002, were considered in the paper. Survey was made by usage ofH-diagram. Main answers on issue why the machine work was not evaluated with the highest grade (10) were: doubt in usefulness in natural forests, doubt in applicability in all terrain conditions and objection on the high purchasing price of the machine. Organizational issues of applicability of the machine felling got lower rank, and the lowest frequencies were related to the issues connected with environmental unfriendliness, increased strip roads density and damages in felling site. When asked why they did not give the lowest grade (0) surveyed pointed out the productivity of the mechanical felling, ergonomic advantages, attractiveness of the work and increased safety of the work. Surveyed experts evaluated mechanical felling and processing with grades from 1 to 8, while the average value was 5.3. Results of the survey pointed out that opinions were divided, but also that forestry experts evaluated usefulness of the machine felling and processing in Croatian forests as generally positive. Key words: machine felling and processing, harvester, usefulness evaluation |