DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 11 <-- 11 --> PDF |
B. Belčić: STRUKTURNE 0S0BINH I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKI1I ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 103-118 prekriva kupina. Bijela joha dolazi samo u podstojnoj etaži, te je vrlo važna u strukturi ovakve sastojine. Na plohi 10 zabilježena je nešto manja drvna zaliha (Tablica 6), ali je ista još uvijek vrlo značajna. Struktu- Tablica 6. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 10 Table 6 Štand structure in sample plot 10 Vrsta Debljinski drveća razred Glavna Tree Diameter Dominant species class N G M 1 - 10 11-20 4 0,03 1,20 Bijela 21 -30 17 0,82 8,81 vrba 31-40 2 0,08 1,90 (Salix alba) ukupno total 23 0,93 11,91 Ukupno po ha 256 10,33 132,33 Total by ha 1 -10 11-20 Crna 21-30 topola 31-40 1 0,11 1,54 (Populus ukupno 1 0,11 1,54 nigra) total Ukupno po ha 11 1,22 17,11 Total by ha Sveukupno 24 1,04 13,45 Overall Sveukupno po ha 267 11,56 149,44 Overall by ha Drvna zaliha izmjerena iznosi 225,56 mVha. Od toga u strukturi drvne mase bijela vrba je sudjelovala s 208,44 mVha, što iznosi 92,4 %, a crna topola sudjeluje s 17,11 mVha, što iznosi 7,6 %. Gledano po etažama glavna etaža sudjeluje s 66,3 %, nuzgredna s 23,4 %, a podstojna s 10,3 %. U glavnoj etaži bijela vrba čini 88,6 %, a crna topola 11,4 %. U nuzgrednoj i podstojnoj etaži dolazi samo bijela vrba. Sloj grmlja nije razvijen (na plohi je nađen samo jedan primjerak javora negundovca -Acer neguncio), nego samo sloj prizemnog rašća. Ploha 6 nalazila se na obali rukavca rijeke Drave u ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, u biljnoj zajednici Galio-Sallcetum albae Rauš 1973. Sastojina je nastala prirodnim putem naplođivanjem sa strane, te nešto iz žilja. Budući da nije propisano prorjeđivane, nisu vršene niti prorede. Na plohi je zbilježeno 550 stabala/ha (Tablica 7), od čega su bijela i crna topola zastupljene svaka sa po 208 stabala/ha. Gustoća bjele vrbe je iznosila 83 stabala/ha, a najmanje je bilo bijele johe (50 stabala/ha). Izmjerena drvna zaliha na plohi iznosi 260 mVha s time da na ru sastojine tvore bijela vrba i crna topola. Ukupno je izmjereno 589 stabala/ha, od toga na bijelu vrbu otpada 578 stabala/ha, a na crnu topolu 11 stabala/ha. Etaža sastojine -Stand storey Nuzgredna Suppressed N 10 5 G 0,28 0,21 M 2,57 2,19 Podstojna Undergrowth N 1 13 G 0,01 0,25 M 0,04 2,05 Ukupno Total N 1 27 22 2 G 0,01 0,56 1,03 0.08 M 0,04 5,82 11 1,9 15 0,49 4,76 14 0,26 2,09 52 1,68 18,76 167 5,44 52,89 155 2,89 23,22 578 18,67 208,44 1 0,11 1.54 1 0,11 1,54 11 1,22 17.11 15,00 0,49 4,76 14,00 0,26 2,09 53 1,79 20,30 167 5,44 52,89 155 2,89 23,22 589 19,89 225,56 crna topolu otpada 134,92 mVha (51,9 %), na bijelu topolu 101,50mVha (39,0 %), bijelu vrbu 22,50mVha (8,7 %), a na bijelu johu l,08mVha (0,4 %). Ako se struktura drvne mase gleda po etažama, u glavnoj etaži crna topola prevladava s 55,0 % ispred bijele topole (45,0 %). U nuzgrednoj etaži također prevladava crna topola (45,1 %) ispred bijele topole (42,4 %), te bijele vrbe (12,5 %). Podstojnu etažu također tvore crna topola (50,3 %), bijela vrba (34,0 %), bijele topole (13,2 %) te bijela joha (2,5 %). Ploha 7 nalazila se u šumskom području Pažut. Ona također predstavlja sastojinu nastalu na naplavinama rijeke Drave, od čega se dio formirao iz malata, a dio iz žilja. Vizualno je dobre kvalitete, a vegetacijski gledano spada u biljnu zajednicu Galio-Salicetum albae Rauš 1973. Radi ornitološkog rezervata prorjede nisu propisane. Za nju se može reći da se nalazila u istoj vegetacijskoj stepenici kao i ploha 6, s time daje na njoj zabilježeno nevjerojatnih 422mVha. Iz Tablice 9. vidljivo je da bijela vrba ima dominantnu ulogu u sastojini, budući da u drvnoj masi sudjeluje s 365mVha. |