DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 11     <-- 11 -->        PDF

B. Belčić: STRUKTURNE 0S0BINH I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKI1I ŠUMA NA USCU MURE U DRAVU Šumarski list br. 3-4, CXXVIII (2004). 103-118
prekriva kupina. Bijela joha dolazi samo u podstojnoj
etaži, te je vrlo važna u strukturi ovakve sastojine.


Na plohi 10 zabilježena je nešto manja drvna zaliha
(Tablica 6), ali je ista još uvijek vrlo značajna. Struktu-


Tablica 6. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 10


Table 6 Štand structure in sample plot 10


Vrsta Debljinski
drveća razred Glavna
Tree Diameter Dominant
species class N G M
1 - 10
11-20 4 0,03 1,20
Bijela 21 -30 17 0,82 8,81
vrba 31-40 2 0,08 1,90
(Salix
alba)
ukupno
total 23 0,93 11,91
Ukupno po ha


256 10,33 132,33


Total by ha


1 -10
11-20
Crna 21-30


topola 31-40 1 0,11 1,54
(Populus ukupno


1 0,11 1,54


nigra) total


Ukupno po ha


11 1,22 17,11


Total by ha


Sveukupno


24 1,04 13,45


Overall


Sveukupno po ha


267 11,56 149,44


Overall by ha


Drvna zaliha izmjerena iznosi 225,56 mVha. Od
toga u strukturi drvne mase bijela vrba je sudjelovala s
208,44 mVha, što iznosi 92,4 %, a crna topola sudjeluje
s 17,11 mVha, što iznosi 7,6 %. Gledano po etažama
glavna etaža sudjeluje s 66,3 %, nuzgredna s 23,4 %, a
podstojna s 10,3 %.


U glavnoj etaži bijela vrba čini 88,6 %, a crna topola
11,4 %. U nuzgrednoj i podstojnoj etaži dolazi samo
bijela vrba. Sloj grmlja nije razvijen (na plohi je nađen
samo jedan primjerak javora negundovca -Acer neguncio),
nego samo sloj prizemnog rašća.


Ploha 6 nalazila se na obali rukavca rijeke Drave u
ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, u biljnoj zajednici
Galio-Sallcetum albae Rauš 1973. Sastojina je nastala
prirodnim putem naplođivanjem sa strane, te nešto
iz žilja. Budući da nije propisano prorjeđivane, nisu vršene
niti prorede.


Na plohi je zbilježeno 550 stabala/ha (Tablica 7), od
čega su bijela i crna topola zastupljene svaka sa po 208
stabala/ha. Gustoća bjele vrbe je iznosila 83 stabala/ha,
a najmanje je bilo bijele johe (50 stabala/ha). Izmjerena
drvna zaliha na plohi iznosi 260 mVha s time da na


ru sastojine tvore bijela vrba i crna topola. Ukupno je
izmjereno 589 stabala/ha, od toga na bijelu vrbu otpada
578 stabala/ha, a na crnu topolu 11 stabala/ha.


Etaža sastojine -Stand storey


Nuzgredna
Suppressed
N
10
5
G
0,28
0,21
M
2,57
2,19
Podstojna
Undergrowth
N
1
13
G
0,01
0,25
M
0,04
2,05
Ukupno
Total
N
1
27
22
2
G
0,01
0,56
1,03
0.08
M
0,04
5,82
11
1,9
15 0,49 4,76 14 0,26 2,09 52 1,68 18,76
167 5,44 52,89 155 2,89 23,22 578 18,67 208,44


1 0,11 1.54


1 0,11 1,54


11 1,22 17.11


15,00 0,49 4,76 14,00 0,26 2,09 53 1,79 20,30


167 5,44 52,89 155 2,89 23,22 589 19,89 225,56


crna topolu otpada 134,92 mVha (51,9 %), na bijelu topolu
101,50mVha (39,0 %), bijelu vrbu 22,50mVha
(8,7 %), a na bijelu johu l,08mVha (0,4 %).


Ako se struktura drvne mase gleda po etažama, u
glavnoj etaži crna topola prevladava s 55,0 % ispred bijele
topole (45,0 %). U nuzgrednoj etaži također prevladava
crna topola (45,1 %) ispred bijele topole (42,4 %),
te bijele vrbe (12,5 %). Podstojnu etažu također tvore
crna topola (50,3 %), bijela vrba (34,0 %), bijele topole
(13,2 %) te bijela joha (2,5 %).


Ploha 7 nalazila se u šumskom području Pažut. Ona
također predstavlja sastojinu nastalu na naplavinama
rijeke Drave, od čega se dio formirao iz malata, a dio iz
žilja. Vizualno je dobre kvalitete, a vegetacijski gledano
spada u biljnu zajednicu Galio-Salicetum albae
Rauš 1973. Radi ornitološkog rezervata prorjede nisu
propisane. Za nju se može reći da se nalazila u istoj vegetacijskoj
stepenici kao i ploha 6, s time daje na njoj
zabilježeno nevjerojatnih 422mVha. Iz Tablice 9. vidljivo
je da bijela vrba ima dominantnu ulogu u sastojini,
budući da u drvnoj masi sudjeluje s 365mVha.