DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Inicijative koje su usmjerene na obnovu životinjskog svijeta talijanskih šuma trebaju neophodno predvidjeti poboljšanje stanja okružja adekvatnim gospodarenjem koje traži tijesnu suradnju raznih tehničkih komponenta radi otklanjanja negativnih i ograničavajućih čimbenika. U šumskom planiranju fauna treba imati posebno značenje. Negativni antropološki utjecaji trebaju biti ograničeni, a prioriteti definirani. Ugrožene vrste mogu se zaštititi samo zaštitom okoliša u kojemu one žive. U širokom konceptu važno je postizanje što veće biološke raznolikosti. Ona je cilj gospodarenja i treba biti bliska "prirodnoj", zasnovana na načelima samoobnove i integracije svih komponenata. ALBERI E TERRITORIO (Novo izdanje časopisa Monti e bosehi) Kako smo već u broju 1-2 Šumarskog lista navijestili, časopis Monti e bosehi je nakon 54 godine uspješnog izlaženja promijenio ime i oblik, prilagodivši svoj sadržaj zahtjevima vremena i potrebama čitatelja. Predviđeno je da časopis donosi informacije o aktualnim zbivanjima u svijetu "stabala" (drveća) i "terena" (staništa) na prihvatljiv i popularan način. Glede sadržaja časopisa te mnoštva informacija, nastojat ćemo naše prikaze prilagoditi tim okolnostima. Iz broja 1-2, siječanj-veljača 2004. g. izdvajamo: Giustino M e z z a 1 i r a: Vraćaju se šume u ravnicu Ovaj broj časopisa, kako je to naznačeno na naslovnici, posvećenje "šumama ravnica". U uvodnom dijelu članka autor sa zadovoljstvom najavljuje da se šume vraćaju u ravnice Italije. Prvi signal bio je prije 10 godina, kada su odobrena sredstva za pošumljavanje poljoprivrednih površina. U tom razdoblju u istočnom je Venetu pošumljeno 180 ha, a u Lombardiji programirano 10 000 ha u 10 velikih šuma. Taj program u fazi je izvođenja. Naknadno je za Veneto odobreno daljnjih 5 milijuna Eura za pošumljavanje novih i obnovu starih šuma u razdoblju od 2003. do 2005. godine. Ove inicijative nastale su kao rezultat zahtjeva mnogih udruga građana, koji žele ponovo vidjeti šume u blizini svojih domova. Među mnogim motivacijama za podizanje šuma u ravnicama prevladava želja za stvaranjem rekreativnih zona, nove povoljnosti koje nudi šuma u jačanju ekološke stabilnosti i očuvanju kvalitete i količine vodenih zaliha i dr. Taj povratak šuma u ravnice sprega je između "stabala (drveća) i teritorija" (staništa) u konkretnom obliku, s ciljem poboljšanja kvalitete krajolika. Koliko u svijetu ima "divljih zona"? Časopis Proceedings of the nacional Academy of Sciences (Pnas) donio je rezultate interesantnog istraživanja u kojemu je sudjelovalo preko 200 znanstvenika iz cijeloga svijeta. Divljom zonom (Wilderness) smatra se ona gdje je više od 70 % orginalne vegetacije netaknuto i gdje ima manje od 5 stanovnika na km2. Površina mora imati najmanje 10 000 km2. Samo 24 zone zadovoljavaju taj kriterij, ali je to ipak 44 % ukupne površine planeta. Zabrinjava činjenica da se samo 7 % te površine nalazi pod nekim oblikom zaštite. Istraživanja su dala podatak da su 5 od 24 zone s visokom biološkom raznolikosti, jer u njima živi najmanje 1500 vrsta autohtonih biljaka. Tih 5 zona (šuma Amazone, šume Konga, Nova Gvineja, Miombo-Mopane sa Južnoafričkim savanama i kompleks Sjevernoameričke pustinje s dijelom Meksika) same sadrže 17 % biljnih vrsta svijeta ali to nije dovoljno da očuvaju potrebnu razinu biološke raznolikosti. Cristiano Brandone: Opasni insekti prijete kulturama kestena u Piemontu Od proljeća 2002. godine u Piemontu blizu Cunea primijećen je napad na kulturama kestena od ose šiškarice Dryocosmus kuriphitus. Ta mala osica porijeklom iz sjeverne Kine jedan je od najopasnijih insekata na svijetu za kestenove kulture i nije nikad prije primijećen u Europi. Napada isključivo kesten. Ženka partenogenezom proizvede 100 do 200 jaja i odloži ih unutar pupova. Štete su devastirajuće i razvoj stabala je upitan. Rasprostranjenost tog insekta prijeti kulturama kestena na površini od 17 000 ha (godišnja proizvodnja 7 500 tona ploda kestena). U svrhu zaštite predviđena su za 2004. godinu sredstva od pola milijuna Eura. Kao glavna protumjera predviđa se unošenje kineskog parazita Torymus sinmensis, koji se hrani ovom osicom. Istraživanja su u tijeku. Cristiano Brandone: U Italiji će se 2004. godine održati 26. natjecanje drvosječa Otkako je 1970. godine prvi put održano ovo međunarodno takmičenje, 2004. godine Italija će prvi puta ugostiti predstavnike takmičara 30 zemalja. Predviđa se 5 disciplina: obaranje stabala u smjeru cilja, kresanje grana debla motornom pilom, izmjena lanca na pili, kombinirani rez pod kutom i precizni red koluta debla |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 108 <-- 108 --> PDF |
na zemlji. Takmičenje će se održati u Valli di Lanzo u rujnu pod sloganom: "takmičenje u šumi u znaku štovanja šume". Filippo Buscotti, Elisabetta Gravano: Ozon opasnost za europske šume U današnje doba ozon je najrašireniji i najopasniji zagađivač europskih šuma. On uzrokuje promjene u fiziologiji stabala, što smanjuje mogućnost uskladištenja ugljičnog dioksida, te s tim u vezi smanjenje prirasta. Uzrokuje posebne simptome vidljive na listovima osjetljivih vrsta. Klasifikacijom tih simptoma bavi se program ICP Forests, čiji je cilj kontrolirati učinak zagađenja u dužem razdoblju. Istraživanja se obavljaju u graničnom području švicarskog kantona Ticino i talijanske Lombardije, a obavlja ih tim stručnjaka iz 12 europskih zemalja, SAD i Japana. Istražuju se negativni učinci u rasadnicima i šumi, a procjena problema je u fazi istraživanja. Giacomo Grass i: Da li stabla bolje rastu u gradu ili na selu? Bilo bi logično zaključiti da stabla bolje rastu u slobodnoj prirodi izvan gradskog zagađenja. Daje ovaj zaključak pogrešan, potvrdila je serija istraživanja učinjena s klonom Populus deltoides zasađenim u New York-u i vanjskim ruralnim zonama. Ustanovljeno je daje prirast stabala gotovo dvostruko veći u gradskim uvjetima. Objašnjenja još više začuđuju. Jedan poznati ekofiziolog objašnjava te rezultate većom gradskom temperaturom, većom koncentracijom ugljičnog dioksida i većom količinom dušičnog otpada u gradu nego u selu. Unatoč činjenici da stabla u gradu rastu pod negativnim utjecajem najsretnijih zagađivača (S02, N02, H2S04) ukupan učinak je povećan rast stabala. To je također pogrešno objašnjenje. Temperatura, ugljični dioksid i dušik objašnjavaju samo malu razliku u prirastu. Odgovor zašto stabla rastu bolje u gradu je vjetar. Vjetar koji prolazi iznad grada odnosi zagađivače i odlaže ih u okolne ruralne sredine gdje je koncentracija tih zagađivača dvostruka u odnosu na gradske. S druge strane ozon (03) koji je u stratosferi koristan radi zaštite od opasnih ultravioletnih zraka, u troposferi (tj. u zoni gdje se odvija život) štetan je za biljni i životinjski svijet. Začetak ozona je u gradskim uvjetima, ali za njegovo formiranje potrebno je svijetlo sunca i ta reakcija događa se u zraku koji vjetar nosi izvan grada u prirodu. Uzgajajući topole u prostorima sa različitom koncentracijom ozona Gregg je ustanovio da samo taj čimbenik može objasniti 90 % razlike u rastu promatranom u gradu i na selu. Izvor: People´s daily of China: Veliki "zid" šuma za zaustavljanje pustinje Gobi. Svakog proljeća velike oluje šire površinu pustinje Gobi za oko 2 500 km2. Pješčane oluje nanose ogromne količine pijeska na obalni dio Kine i na poluotok Koreju. Dine su sada na svega 240 km udaljene od Pekinga. Da bi zaustavili ovo širenje, kineska vlada odlučila je napraviti zeleni pojas dug 4 200 km i tako u 2 050. godini vratiti veći dio obradive zemlje pretvorene u pustinju. Projekt predviđa pošumljavanje 36 milijuna km2 uz trošak od 8 milijardi dolara u obliku subvencija seljacima za obavljene radove. Pojas bi bio širok 240 do 540 metara u šahovskom rasporedu, pošumljen vrstama otpornim na sušu (izvor ne govori koje su to vrste). Paralelno se financiraju i istraživački radovi vezani za uporabu genetski modificiranih topola, kao i mogućnost uzgoja riže na pješčanim terenima. Izvor: UICN: Na svjetskom kongresu o parkovima 3 000 eksperata. U Durbanu u južnoj Africi održan je V. Svjetski kongres o parkovima, na kojemu je oko 3 000 delegata raspravljalo na temu "činiti dobro bez ograničenja", gdje su se razmatrali problemi koji se odnose na parkove i zaštićene zone, te identificiranje novih površina za zaštitu i poboljšanje stanja u zaštićenim zonama. Proglašene su nove zaštićene zone na Madagaskaru, Senegalu i Brazilu u ukupnoj površini većoj od 200 000 km2 i odobrena su 35 milijuna dolara za očuvanje rezervata na kopnu i moru. Paolo Lassini i dr.: 10 velikih šuma ravnice projekt Lombardija U novije doba sve više se osjeća potreba bližeg odnosa grada i sela, odnosno područja s većim prirodnim sadržajem. Unošenje u slobodnu prirodu sadržaja koji imaju funkciju povećanog rasta kulture krajolika, postala je most međusobne povezanosti ljudske aktivnosti i prirode. Prve inicijative iz 80-ih godina otvorile su mogućnost za razvijanje poljoprivredno-šumskih ekosustava s rekreativnim vrijednostima. Tako je u nekoliko godina porasla razina biološke raznolikosti i kvaliteta krajolika i života oko postojećih rekreativnih zona (uglavnom parkova i park šuma). Na temelju tih iskustava donesena je strategija za stvaranje novih planiranih sustava na nekoliko tisuća ha, gdje se treba započeti proces promjena kvalitete terena kako bi zadovoljavao realne potrebe života. Projekt je nazvan "10 velikih šuma za ravnicu". Zasniva se na dobroj volji, a ne na zakonskim regulativama. Trebalo je nekoliko godina da se preciziraju kriteriji i mogući izvori sredstava. Ta je inicijativa danas postala sastavnica zakonskih propisa regije Lombardija. Projekt se temelji na odrednici stvaranja najmanje deset novih stalnih šuma koje jamče funkcioniranje ekosustava i poboljšanje osnovnih ambijentalnih parametara (voda, zrak i sunce). Također trebaju biti koris |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2004 str. 109 <-- 109 --> PDF |
no upotrebljive i omogućavati unošenje kompatibilnih ekonomskih aktivnosti. Regija Lombardija definirala je kriterije koji trebaju zadovoljavati ovi projekti, a provincije trebaju odrediti adekvatne površine. Do sada je već utvrđeno 6 zona za koje se smatra da zadovoljavaju postojeće kriterije. Te zone trebaju imati najmanje 1 000 stabala i 1 000 grmova po ha, a cijeli projekt bit će pod nadzorom kompetentnih institucija i sveučilišta iz Pavije. Raffaele S p i n e 11 i: Uporaba građevinskih strojeva u šumskoj operativi U dosadašnjoj šumarskoj operativi prevladavale su dvije suprotne tendencije: primjena lagane mehanizacije zasnovane na polivalentnosti i ekonomičnosti, i druga s visokom tehničkom opremljenosti. Ta različitost mišljenja traje već dugo i teško je reći koja je od njih osnovana na korektnim procjenama. Lagana mehanizacija jć jeftina, ali slabijeg učinka, dok sofistici Rovokopač je solidna osnova za ekonomični i produktivni harvester Autor smatra daje to početak jednog novog razvoja koji se može usporediti s poljoprivrednim traktorom, koji je tijekom vremena evoluirao u razne oblike šumske mehanizacije. Gianni Pic eh i: 12. svjetski šumarski kongres Quebec 2003. g. Od 21. do 28. rujna 2003. godine održanje 12. svjetski kongres šumara u Quebec-Ville (Kanada). Takvu manifestaciju organizira FAO svakih 6 godina (prethodna je bila u Turskoj). To je najveća svjetska šumarska manifestacija koja je okupila 4 000 sudionika iz 140 zemalja. Sadržaj kongresa je vrlo široka tematika vezana za šume. Glavni moto je bio "šume, izbor života", iz kojega proizlaze tri glavne programske linije: "šuma za čovječanstvo", "šuma za planetu" i "čovjek i šuma u harmoniji". Za vrijeme kongresa naglašena je važnost rana traži velika početna ulaganja. Španjolski šumari potražili su treće rješenje: modificiranje građevinskih strojeva za rad u šumarstvu. Tako su od rovokopača malom adaptacijom konstruirali harvester, a" od dumpera forwarder. Ti strojevi nisu "perfektni" kao skandinavski, ali su dovoljno produktivni uz niže troškove. Kako radove u šumarstvu izvode sve više drugi poduzetnici, ovo je prikladan način uporabe građevinskih strojeva u šumarstvu. Ova je primjena dosta široka, te već postoje razni konstruktori koji nude specifične priključke za strojeve, pa se može vrlo brzo uz promjenu priključka upotrijebiti isti stroj za obaranje stabala i za vuču. Vrlo su pogodni mali utovarivači, zatim manji dumperi. Takvi strojevi koštaju malo (kao poljoprivredni traktor), a osnova im je da su vrlo pokretni i stabilni. Učinkovitost ovih strojeva osobito se očituje na radovima u plantažama, zatim pri šumsko uzgojnim radovima i slično. Dumper je transformiran u Forwarder vjerodostojnosti podataka o stanju šuma, njena stvarna rasprostranjenost, te opasnost od požara i bolesti. Na bazi podataka koji su podneseni kongresu, šume pokrivaju oko 3900 milijuna ha ili 30 % zemljane površine planeta, ili 0,6 ha po stanovniku. Od te površine 47 % nalazi se u tropima, 33 % na sjevernoj hemisferi, 11 % u umjerenim zonama i 9 % u subtropskoj zoni. Zabrinjavajući je podatak da svake godine nestane oko 14 milijuna ha šume, iz raznih razloga, od kojih je pretvaranje šuma u poljoprivredno zemljište u siromašnim zemljama jedan od najčešćih. Drugi važan podatak je obujam šumskih požara koji godišnje poharaju 6 do 14 milijuna ha šuma. 20 % ugljičnog dioksida u atmosferi potječe od požara, a ostalih 80 % od sagorijevanja fosilnih goriva. |