DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Iježavanja 470 godina Cetinskog sabora te organizacija nastupa KUD "Šumari" iz Vinkovaca u Karlovcu. Od 1998. godine Društvo djeluje kao ogranak unu¬ tar jedinstvene udruge Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu. Rad se sastojao od sudjelovanja na stručnim skupovima u organizaciji središnjice Društva, a samo¬ stalno je upriličen posjet Međunarodnom sajmu drvne industrije i šumarstva u Klagenfurtu te obnovljena su¬ radnja s ograncima Nova Gradiška i Ogulin. Ogranak broji 150 članova. Tijekom 1999. godine pokušala se obnoviti surad¬ nja sa slovačkim šumarima, što ipak nije rezultiralo za¬ jedničkim susretima. Ugošćeni su gosti iz ogranka Osi¬ jek. Održano je predavanje o Finskoj. Po prvi puta čla¬ novi ogranka bili su nazočni natjecanju šumara skijaša u Sloveniji. U 2000. godini započele su rasprave o budućnosti šumarstva Hrvatske, gdje je i ogranak dao svoj do¬ prinos. Uz pomoć ogranaka iz Osijeka i Vinkovaca ostvarena je stručno-turistička ekskurzija na područje Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srijema te posjet Vinkovačkim jesenima. U sklopu godišnje Skupštine organizirano je predavanje na temu iskorištavanja šuma. Prva godina 21. stoljeća 2001. bila je obilježena raspravom o početku procesa izrade studije o restruk¬ turiranju Hrvatskih šuma i Nacionalne šumarske poli¬ tike i strategije. Organizirana je ekskurzija u Nacional¬ ni park Paklenica, sudjelovalo se u organizaciji Dana hrvatskog šumarstva, a nastavilo se sa sudjelovanjem u prvenstvu europskih šumara u skijaškom trčanju u Austriji. Članstvo u ogranku popelo se na 181 člana. ZAŠTITA OKOLIŠA Na Izbornoj skupštni u svibnju 2002. godine za predsjednika je izabran Oliver Vlainić , dipl. ing. šum. Tijekom te godine aktivnost ogranka bila je us¬ mjerena na zbivanja vezana uz promjene u šumarstvu (restruktiriranje Hrvatskih šuma, Nacionalna šumarska politika i strategija, novi Zakon o šumama), posjete drugim ograncima te sudjelovanje članova u drugim aktivnostima (posjet Interforstu u Munchenu, uzgojni radovi, ekološke akcije, skijaške trčanje i planinare¬ nje). Aktivnosti su organizirane po sekcijama. Nakon pune 44 godine obnovljena je Šumarska zabava u Kar¬ lovcu. Krajem godine ogranak je brojio 241 člana (84 šumarska inženjera, 119 šumarskih tehničara i 38 čla¬ nova drugih struka). Jubilarna pedeseta godina postojanja ogranka bila je ispunjena raznim aktivnostima. Tijekom godine ras¬ pravljalo se o promjena u Hrvatskim šumama i donoše¬ nju Nacionalnog standarda za certificiranje šuma, oba¬ vila su se 4 uzgojna rada, sudjelovalo se na 2 ekološke akcije, putovalo se na stručno-turističke ekskurzije u Požegu, Brijune, Zeleni vir i Vražji prolaz, susretalo s kolegama iz 6 ogranaka, ugostilo šumovlasnike iz Švedske, u suradnji s UŠP Karlovac organiziralo Dane hrvatskog šumarstva i populariziralo šumarstvo kao struku, te sudjelovalo u drugim aktivnostima (obnova creta, skijaško trčanje, planinarenje, tenis). Otvorenje Šumarski klub za druženja članova na Šumarskom četvrtku. Na kraju godine ogranak broji 264 člana (91 šumarskog inženjera, 129 šumarskih tehničara i 44 člana drugih struka). Sastavio: Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., predsjednik HŠD-a ogranka Karlovac ZBRINJAVANJE OTPADA NA OTOKU MLJETU Organizirano sakupljanje otpada na otoku Mljetu po¬ čelo je na poticaj Općine Mljet u srpnju 2001. g. i to na području izvan Nacionalnog parka. Otpad sc odlagao na privremeno odlagalište Žukovac, s kojega gaje Komu¬ nalno poduzeće "Čistoća" iz Dubrovnika odvozilo svo¬ jim vozilom na dubrovačko odlagalište Grabovica. Do¬ lazili su jedamput mjesečno kada im je to vlastiti posao dozvoljavao, jer odvoz obavljaju i s Elafita. Znamo da se na otok Mljet vozilom može doći jedino trajektom, i da takvo vozilo predstavlja opasnost od požara na brodu, zbog toga što mu je ulazni dio otvoren, i pred¬ stavlja dodatni problem. U Nacionalnom parku "Mljet" koji zauzima približno oko trećinu površine otoka, orga¬ nizirani odvoz iz naselja počeo je 1982. g. na odlagalište Dubravica. To je odlagalište napušteno 1. 7. 2003. g., tj. prestalo je odlaganje na njega, jer je odvoz i zbrinjava¬ nje otpada preuzelo Komunalno Mljet d.o.o. U tijeku zimske sezone 2002/03. g. očekuje se planiranje sanaci¬ je i uređenje Dubravice. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 94 <-- 94 --> PDF |
U 2002. godini želeći trajno riješiti problem odlaga¬ nja otpada na cijelom otoku Mljetu, odlučeno je naba¬ viti opremu za odvoz s otoka. Kako velikih novčanih sredstava nije bilo, tražila se mogućnost rješenja koje bi bilo prihvatljivo s financijskog stajališta. Nabava klasičnog vozila za sakupljanje otpada po cijeni od 2.000.000,00 kn predstavljala bi za proračun otočke općine nemoguću stavku, jer tad bi još trebalo sagradi¬ ti i odlagalište. Prema Prostornom planu općine Mljet i PP Županije dubrovačko-neretvanske otpad nije do¬ zvoljeno odlagati na otoku, već ga se mora odvoziti u Dubrovnik. U svibnju 2002. g. nabavljen je rabljeni kamion Mercedes, kao višenamjensko vozilo koji na sebi vozi press-kontejner, ali ima i mogućnost prijevoza sprem¬ nika za vodu, a isto tako i sanduke za prijevoz drugih tereta. Kontejner ima prešu koja sav otpad sabija 5 pu¬ Kamion "Mercedes´ 2,5 t, koji su u 5. mjesecu 2003. g. dovezeni na otok kao donacija Republike Italije. Također smo dobili ka¬ mion Nissan od 5 t za sakupljanje krupnog otpada i kontejnere za sakupljanje od 120, 240 i 360 1. Press-kontejneri smješteni su u trajektnoj luci Sobra, no njihov smještaj planira se na lokaciji bivšeg privre¬ menog odlagališta Žukovac, koje je očišćeno i uređeno tako da je sav preostali otpad nakon spaljivanja odvezen. Press-kontejneri imaju prešu koja radi na pogon električne energije, a može se prilagoditi i za rad na agregat pa kontejneri nisu ograničeni prostorom ni mje¬ stom na kojemu se pune te su vrlo praktični. U tijeku tu¬ rističke sezone 2003. g. preuzeli smo cjelokupno sakup¬ ljanje otpada na otoku Mljetu, zbrinjavanje u kontejnere i odvoz na dubrovačko odlagalište Grabovicu. Iskustva od ljeta 2002. god. govore nam da se kon¬ tejner morao odvoziti 2 do 3 puta tjedno, dok bi ga u ljeto 2004. trebalo odvoziti 20 puta mjesečno tijekom 7, 8 i 9. mjeseca u Dubrovnik. Zimi je količina smeća daleko manja, pa je samo jedamput u 2 tjedna kontej¬ ner odlazio prema Dubrovniku, dok će ove zime vjero¬ ta. Kontejneri su marke Averrmann-Horvath, kapacite¬ ta 15 m´ sabijenog otpada. Oprema je nabavljena kod tvrtke STP iz Zagreba, a gosp. Ž. Brnčić, direktor pred¬ ložio nam je ovakvo rješenje odvoza. Upoznali smo se 2001. kada je ista tvrtka dala donaciju Nacionalnom parku "Mljet" od 28 kanti marke Schaffer. Godine 2002. tvrtka STP donirala je 20-tak kanti kapaciteta 120 l, uz kupljenu opremu Komunalnom Mljet d.o.o. Sve uređaje koje sada koristimo nabavili smo za ne¬ koliko puta nižu cijenu (kamion, cisterna i 2 press-kontejncra) od one koju bi trebalo platiti za klasičan ka¬ mion za sakupljanje otpada. Sav sprešan otpad u pot¬ puno zatvorenim kontejnerima, odvozi se na dubro¬ vačko odlagalište Orahovica, te je prijevoz trajektom jedna od važnih stavki cjelokupnih troškova zbrinja¬ vanja, uz troškove odlagališta Orahovica. Otpad se po naseljima sakuplja u kamion Nissan od 5,5 t i Iveco od Kamion "Iveco´ jatno morati jedanput tjedno u Dubrovnik. U ljetnoj se¬ zoni (l. 6. - 30. 9.) smeće se sakuplja svakodnevno, a u zimskoj tri puta tjedno. Uz ovo redovito sakupljanje otpada iz kućanstava, jedamput tjedno — petkom saku¬ plja se i krupni otpad te odvozi na za to predviđeno mjesto na Mljetu, a kojega će se transportirati u Du¬ brovnik. Rješenje odvoza otpada s otoka Mljeta poskupilo je nešto troškove sakupljanja i zbrinjavanja, ali zato nema na otoku odlagališta koje bi i u najboljim uvjetima predstavljalo potencijalnu opasnost od požara. Osim toga izgradnja, čuvanje i održavanje odlagališta tako¬ đer bi zahtijevalo ulaganje financijskih sredstava. Po¬ sjetitelji otoka Mljeta, ali i stanovnici, zadovoljni su ra¬ zinom pružene usluge i odvozom otpada s otoka. Na¬ ravno, to je ijedan od uvjeta očuvanja izuzetne prirod¬ ne i kulturne baštine Mljeta. Mr. sc. Marija Nodilo, dipl. ing. šum. |