DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ustanovljena je infekcija gljivama Armillaria spp. i Heterobasidion annosum. Istraživanja su obavljena unutar švicarskog Nacio¬ nalnog parka u središnjim Alpama na nadmorskoj visi¬ ni od 1890-1907 m u čistoj sastojini planinskog bora, koja je od 1914. g. tj. od osnivanja parka prepuštena prirodnoj evoluciji. Prije toga bila je izložena jakom antropološkom utjecaju. Godišnje oborine u razdoblju od 1964. do 1998. g. iznose 895 mm, i to više u ljetnim nego zimskim mje¬ secima. Srednja godišnja temperatura iznosi 0,4 °C. U dendrokronološke svrhe istraživana su već mrtva stabla zaražena navedenim gljivama, koja su ostala go¬ tovo sasvim bez iglica tijekom posljednje dvije godine. Od svakog stabla uzeti su uzorci korjena radi fitopatološke analize te po dva izvrtka (Presslerovim svrdlom) na visini od 20 i 100 cm od zemlje radi dendrokronoloških analiza. Analizom korjena ustanovljenje napad obadvije vrste gljiva, a izvrći su osušeni i upotrebljeni za mjerenje širine godova, koje su poslije statistički obrađene. Ustanovljena je razlika između posljednje godine formiranja goda i potpunog uginuća stabla, jer stablo zadržava iglice još neko vrijeme nakon prestanka funkcije kambija. Stabla napadnuta s Armillaria spp. OBLJETNICE prikazuju lagani gubitak prirasta, dok stabla napadnuta s Heterobasidion annosum naglo gube prirast. Stabla napadnuta s H. annosum imaju veći prsni promjer nego ona napadnuta sa Armillaria spp., jer H. annosum na¬ pada stabla u kasnijem razdoblju. Stabla koja su napad¬ nuta s oba patogena, isključena su iz analize. Pretpo¬ stavlja se da nastajanje ove šume pada u razdoblje oko 1800. g. nakon jednog požara. Na bazi razlike broja godova na dvije različite visine ustanovljeno je da su jedan metar visine dosegla poslije 22 godine života. Poslije 1858. g. povećan je prirast radi promjena uzrokovanih korištenjem šume (što potvrđuju i povije¬ sni izvori). U određenim godinama može se evidenti¬ rati stres uzrokovan napadima gljiva (1913 i 1923 g), te štete od smrzavica (1835, 1865 i 1923 g). Ova metoda ne daje uvijek točne podatke radi nepravilnosti ili izo¬ stanka godova, a posebno u razdoblju malo prije ugi¬ nuća stabla, zbog prestanka funkcije kambija. Ipak go¬ dovi zajedno s povijesnim izvorima mogu dati solidne informacije o smetnjama tijekom razvoja stabla uzro¬ kovane raznim nepovoljnim čimbenicima, no ne može se sa sigurnošću utvrditi točna godina početka gljivi¬ čne infekcije, ali se može pratiti razvoj patologije sve do uginuća stabla. Frane Grospić 50 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANKA KARLOVAC 1953 - 2003. Karlovac, prosinac 2003. POVIJEST HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANKA KARLOVAC 1953 - 2003. Hrvatsko šumarsko društvo utemeljeno je kao Šu¬ ruštva 26. prosinca 1846. godine u Prečecu kod Ivanić marska sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskog Grada. Društvo je aktivno djelovalo do 1856. godine |