DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 89 <-- 89 --> PDF |
te je 2 mjeseca kasnije ustanovljen postotak prijema od 28 %. Kako hibridi biljke pokazuju dobar izgled i jakost, smatra se da bi bio dobra alternativa crniki za pošumljavanje. U tu svrhu posađene su sadnice dobi¬ vene cijepljenjem i praćen je njihov ritam prirasta. Mjerenjem je ustanovljeno da su sadnice hibrida imale dobar visinski prirast tijekom prve tri godine (17,5 cm, 23,1 cm i 39,7 cm). Praktična primjena hibrida za po¬ šumljavanje u Sardiniji treba uslijediti poslije naknad¬ nih istraživanja koja su u programu, što će odlučiti o budućnosti tog interesantnog hibrida. Stefano Pred i eri, Jaroslaw Figai, Leslaw R a c h w a l: Izbor drvenastih biljaka za biološko sa¬ niranje pesticida Primjena biljnih drvenastih vrsta za saniranje i po¬ boljšanje kvalitete tla onečišćenog pesticidima je projekat voden u suradnji Biometeorološkog instituta iz Bologne s Dendrološkim institutom Poljske Akademi¬ je znanosti, pod radnim nazivom "Izbor drvenastih bi¬ ljaka i mikoriznih gljiva u biološkom saniranju onečiš¬ ćenih zona". Poljska kao mnoge europske zemlje ima probleme s terenima kontaminiranim pesticidima. Čes¬ to se radi o supstancama izuzetne otrovnosti, upotreb¬ ljavane prije nekoliko desetljeća u poljoprivredi. Kada su stavljene izvan uporabe, te su supstance deponirane u razna odlagališta, često puta u specijalna spremišta konstruirana od armiranog betona. Odlagali¬ šta su nazvana "bunker" i prekrivena zemljom, ali su se tijekom vremena konstrukcije razgradile i počeo je isti¬ cati sadržaj zagadivši okolni teren, te su postali ekološ¬ ka prijetnja (posebno za vodne resurse). Dimenzija te problematike značajna je: procjenjuje se da u Poljskoj postoji oko 60 000 tona pesticida i os¬ talih toksičnih tvari "pohranjenih" u 350 "bunkera" ili sličnih konstrukcija. To je tempirana kemijska bomba i pitanje je vremena (a to je neizbježno) kada će te kon¬ strukcije popustiti i otrovne supstance će se početi širiti po susjednom terenu, stvarajući konkretnu opasnost za biljni, životinjski svijet i čovjeka. Za projekt je odabrana lokacija odlagališta toksič¬ nog otpada (za poljoprivrednu namjenu) koji je počeo istjecati iz nekvalitetno napravljenog bunkera u Niedzwiady, poljoprivrednom području na sjeveru Poljske. Tu je unatrag nekoliko godina primjećeno rapidno su¬ šenje i uginuće stabala bora (Pinus silvestris) na veli¬ koj parceli. Nakon otkrivanja izvora zagađenja poku¬ šalo se zaustaviti daljnje istjecanje, ali je to bilo prakti¬ čki neizvedivo. Uslijedilo je ustanovljenje dubine za¬ gađenja na raznim udaljenostima od izvora kontamina¬ cije. Također su ustanovljene kemijske supstance, od kojih neke spadaju u vrlo otrovne (Gama-HCH, DNOC, Clorfenson, Clorprofan, DDT i dr.). Problem dekontaminacije terena trebalo je riješiti biološkim saniranjem u srednje-dugom razdoblju, tra¬ žeći vrste s anatomskim i fiziološkim karakteristikama koje omogućuju da svojim korijenjem dosegnu konta¬ miniranu razinu i apsorbiraju toksične tvari i spriječe zagađivanje vodnih zaliha. Osim toga, primijenjene biljke trebaju posjedovati visoku toleranciju na toksi¬ čne supstance prisutne u tlu, a posebno tolerantne tre¬ baju biti mikorizne gljive koje u rizosferi zajedno s korjenom biljke vrše absorpciju. Projekt se sastoji u odabiru i identifikaciji odgovara¬ jućih biljaka koje mogu vegetirati na kontaminiranom terenu. S najtolerantnijim klonovima treba napraviti po¬ šumljeni pojas između odlagališta i vodenih zaliha. Dendrološki institut iz Poljske i Biomcteorološki institut iz Bologne su na licu mjesta posadili preko 40 različitih klonova topole. Za tu svrhu najpovoljnije je upotrebljavati klonove roda Populus. U laboratoriju in¬ stituta u Bologni istraživana je otpornost na otrove po 15 klonova genotipova vrsta: Populus x euroamerica¬ na (1-214, Dorskamp, Boccalari, Gelrica, Robusta, Marilandica i S. Martino); Populus alba (Villafranca, PB Ticino); Populus canescens (PG Ticino); Populus interamericana (Boclare, Eridano); Populus nigra (Jean Poutret, PN Ticino) i Populus deltoides (Lux). Otpornost klonova istraživana je na pješčanom sup¬ stratu, da bi se izbjegla interakcija otrovnih supstanca s organskim tvarima. Istraživani genotipovi pokazali su različitu toleranciju na otrovne supstance mješavine pesticida. Genotipovi: Dorskamp, Gelrica, Villafranca, PB Ticino, PG Ticino i Robusta nisu pokazali simpto¬ me smetnja niti smanjenja prirasta. Ostali klonovi po¬ kazali su zastoj u razvoju, a naročito klon Boccalari. Laboratorijska iskustva treba primjeniti u praksi, ali su potrebna još naknadna detaljnija pojašnjenja. U tije¬ ku su istraživanja i s drugim vrstama za koje se pretpo¬ stavlja da bi se mogle primjenjivati u biološkom sani¬ ranju onečišćenih površina kao što su: Ailanthus altissima i Robiniapseudoacacia. Giovanni Fontana i dr.: Povijest jedne sastojine bora (Pinus mugo Turra.) u švicarskom Nacional¬ nom parku - godovi svjedoci negativnih prirodnih i antropoloških čimbenika Autor sa svojim suradnicima iz Švicarske i SAD-a, u ovom članku iznosi hipotezu da godovi mogu upući¬ vati na povijest prirodnih i antropoloških smetnji tije¬ kom razvoja jedne populacije. Pomoću godova rekon¬ struirana je dinamika prirasta u sastojini planinskog bora (Pinus mugo Turra.) u Švicarskim alpama. Usta¬ novljene su smetnje tijekom života stabala kao što je požar i golobrst insekata. Poznavanje povijesti prošlih smetnji pomaže za shvaćanje prostorno-vremenskog razvoja i poboljšanja budućeg gospodarenja. Osobito je važan utjecaj pato¬ genih gljiva na prirast stabala u dugom periodu. Fitopatološkom analizom na uzorcima korjena stabala |