DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Slika 2. Sierra de Barmeia. Čista sastojina jele sa malo bora (Pinus pinaster) ja u provincijama Cadiz i Malaga, od kojih su tri veće lokacije opisane u ovom članku: Sierra del Pinar, Sier¬ ra las Nieves i Sierra de Barmeia. U ovom članku autor je opisao mediteransku vrstu jele koja raste na samo 5 lokacija na jugu Španjolske. Njezina oskudna rasprostranjenost uzrokovana je raz¬ nim čimbenicima, koji su uglavnom vezani za antropo¬ lošku aktivnost. Poslije više tisuća godina regresije, sada se ipak ova vrsta nalazi u fazi lagane ekspanzije, što dokazuje solidna obnova u promatranim lokacija¬ ma. Jela na ovim lokacijama nije izložena nijednom obliku korištenja, već je uključena u okvire granica Parka prirode. Ipak, kao i kod ostalih mediteranskih vrsta, aktualni uvijeti degradacije postojećih jedinki i relativno spora obnova, predstavljaju limitirajući čim¬ benik opstanka ove vrste. Mario A ž ž e n a, Bachisio C a r t a, Manuela M a n c h inu, Salvatorina Cadau: Prva istraživanja o procjeni i mogućnosti vrednovanja hibrida između hrasta plutnjaka i hrasta crnike Među mnogobrojne vrste roda Quercus još davne 1880. g. klasificirao je Borzi Quercus x morisii kao podvrstu Quercus ilex. To je ustvari hibrid crnike i plutnjaka. Opisan je kao vrsta trajno zelenog lišća i dr¬ venasto plutaste kore. Listovi su slični listovima crni¬ ke, a žirevi imaju kupolu čiji oblik ovisi o stupnju hi¬ bridizacije između ove dvije vrste. U svakom slučaju ne radi se o posebnoj vrsti ili podvrsti, već o hibridima između navedene dvije vrste. Namjerno je upotrjebljena riječ "hibridi" u množini, jer se biljke međusobno razlikuju. U literaturi se pretpostavlja da su ženski cvjetovi crnike koja ranije cvjeta, oplođeni muškim cvjetovima plutnjaka. Kod obje vrste muški cvjetovi sazrijevaju prije ženskih. Da bi se dao odgovor na mnogobrojna pitanja, sastavljen je program istraživanja o genetici, Slika 3. Primjerak hibrida na lokaciji Bolostin fenologiji, klijavosti sjemena, razmnožavanju iz sje¬ mena i vegetativno u usporedbi sa susjednim stablima crnike i plutnjaka. Napravljena su dva pokusna polja sa sadnicama uz¬ gojenim iz sjemena i vegetativno, kako bi se procjenio prirast i prilagodljivost na sardinijsko okružje, zbog eventualne primjene u pošumljavanju. Prva faza rada je bila popis hibrida u šumskom okružju Sardinije, što nije bio lagan posao, a obavili su ga zaposlenici Zavoda za šumarstvo i Državne uprave za šumarstvo Sardinije. Nakon popisa, obavljena su fenološka promatranja hib¬ rida i okolnih stabala crnike i plutnjaka. Da bi se pro¬ vjerile mogućnosti samooplodnje, obavljana su istraži¬ vanja na hibridima tako da su grane prije početka cvat¬ nje stavljene u specijalne "vreće" da se spriječi pristup peludi s okolnih stabala. Uspoređivale su se s granama koje su bile slobodne. To je ponavljano više godina. Na¬ kon uklanjanja vreća (početkom lipnja) ustanovljen je brojenjem visok postotak zametnutih žireva (95 %) čak više nego na slobodnim granama (89 %). Razvoj i sazri¬ jevanje žireva tekao je podjednako. Također su obavljana istraživanja o genetskim ka¬ rakteristikama hibrida, uzeti uzorci lišća sa hibrida i okolnih stabala crnike i plutnjaka, i u laboratoriju izlučeni izoencimi radi ustanovljenja genetske različitosti. Rezultati analize pokazuju genetske razlike između hi¬ brida i hrastova crnike i plutnjaka, kao i hibrida među¬ sobno. Kako oko hibrida stabala nije opažena prirodna ob¬ nova, obavljana su istraživanja o klijavosti žira. Ubrani su zreli žirevi i napravljene 4 grupe uzoraka po 100 žireva i u laboratorijskim uvjetima istraživana klijavost. Ustanovljena je prosječna klijavost žireva hi¬ brida od 88,2 %. Uz mogućnosti reprodukcije iz sjemena, obavljali su se pokusi i za mogućnost vegetativnog razmnožava¬ nja. U tu je svrhu u ožujku 1999. g. cijepljeno 100 je¬ dnogodišnjih sadnica plutnjaka s cijepovima hibrida, |