DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 86     <-- 86 -->        PDF

SAT TM). Do sada je uporaba tih podataka u šumskoj rizacije. Sustav k-NN postoji u više verzija sa selekcio¬
operativi dosta ograničena zbog pomanjkanja specifi¬ niranim parametrima za optimalno funkcioniranje.
čne opreme i sumnje u ekonomsku opravdanost. Istraživanja opisana u ovoj studiji usmjerena su na


Fabio M a s e 11 i, Lorenzo B o 11 a i, Ghcrardo C h i rici,
Piermaria Corona, Marco M arch e tt i, Davi¬
de Travagl ini: Korištenje mjerenja na zemlji i sa¬
telitskih podataka za procjenu vrijednosti parame¬
tara u mediteranskom okružju


Operativna uporaba satelitskih podataka za procje¬
nu vrijednosti osnovnih podataka o šumi ncprestalno
se susreće s nizom problema. Kompeksni odnosi izme¬
đu osnovnih parametara (tip šume, gustoća pokrova,
drvna masa, biomasa itd.) i spektralnih "odgovora" po¬
vršina pod šumskim pokrovom, daju često nepraktičnu
primjenu analitičkih odnosa za procjenu na bazi prim¬
ljenih satelitskih podataka. To se posebno odnosi na
složene i heterogene površine kao što su to uglavnom
šumske površine mediteranskog područja. Jedini ope¬
rativni pokus koji daje solidne podatke je integracija
mjerenja na zemlji sa satelitskim slikama.


Više autora prikazalo je kako složenost odnosa iz¬
među osnovnih šumskih vrijednosti i satelitskih poda¬
taka čine neophodnim primjenu fleksibilnih klasifikacijskih
sustava, medu kojima su na prvome mjestu klasifikatori
"ne parametarski", koji na sebe ne preuzima¬
ju striktno odnose između osnovnih šumskih vrijedno¬
sti i satelitskih podataka. Između tih "ne parametarskih"
sustava najviše se upotrebljava K-Nearest Neigh¬
bors (k-NN) zbog svoje jednostavnosti, a posebice se
primjenjuje u zemljama sjeverne Europe, gdje je već
više godina u primjeni Landsat-TM ili ETM+ za po¬
boljšanje procjena podataka u okviru šumske inventa¬


razne verzije sustava k-NN za procjenu drvne mase u
dvije zone središnje Italije. Glavni cilj je provjera po¬
tencijala sustava u složenom i heterogenom šumskom
okružju mediterana, uz eventualno modificiranje koje
omogućuje poboljšanje rezultata.


Što se tiče spektralnih distanca, najčešće se upotre¬
bljavaju:


spektralna distanca Euclida,


spektralna distanca Mahalonobisa, te novije opcije


koje su također obrađene u ovoj studiji:


spektralna distanca modificirana multiregresivnom


metodom te


spektralna distanca mjerena neparamctarskom


mjerom.


U ovoj studiji testirani su i uspoređeni rezultati raz¬
ličitih tipova spektralne distance. U istraživanim uvje¬
tima najbolja sigurnost procjene dobivena je spektralnom
distancom računatom multiregresivnom meto¬
dom, koja na optimalan način koristi različite sadržaje
informacija dotičnih spektralnih područja. U procjeni
dobivenih rezultata korisno je naglasiti da k-NN kao
poluempirički sustav proizvodi izuzetno varijabilne
učinke od slučaja do slučaja, ali je ipak jedini koji
omogućava postizanje prihvatljivih rezultata u mno¬
gim operativnim situacijama.


Na kraju, rezultati postignuti uz primjenu k-NN-a
sa slikama visoke frekvncije ovise o kvaliteti upotreb-
Ijenih podataka (sa zemlje i satelita) i još uvijek imaju
ograničenu sigurnost u praktičnoj primjeni.


MONTI E BOSCHI


(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primjenjenu
na šume i planinski okoliš)


Iz broja 6. studeni-prosinac izdvajamo:


Roberto Bartol in i - novi časopis: Monti e boschi
obnavljaju se prilagođavajući se promjenama
društva


Gospodin Roberto B a r t o l i n i, odgovorni direktor
časopisa Monti e boschi, u uvodnom dijelu časopisa
najavljuje da ovaj ugledni časopis s tradicijom od 54
godine nastavlja svoje izlaženje u novom obliku i pod
novim naslovom: "Alberi e territorio" (drveće i terito¬
rij), vođen novim uređivačkim odborom.


Naslovna stranica mijenja se od siječnja 2004. go¬
dine, kako bi se naglasila važnost stabla, od planina do


ravnica, na cijelome području gdje je protagonist u tra¬
dicionalnim disciplinama: šumarstvo, planifikacija,
mehanizacija i dr. Alberi e territorio bavit će se svim
područjima gdje "stablo" i "drvo" imaju važan utjecaj.


Časopis će izlaziti 8 puta godišnje. Za 2004. godinu
u programu su brojevi sa sljedećim glavnim temama:


1. Siječanj 2004. g: Šume ravnica,
2. Ožujak 2004. g: Rasadnici,
3. Travanj 2004. g: Požari,
4. Lipanj 2004. g: Naturalističko obrazovanje,
5. Srpanj 2004. g: Stablo i vodogradnja,
6. Rujan 2004. g: Drvo i energija,