DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 85 <-- 85 --> PDF |
L´ITALIA FORESTALL E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) Iz broja 4. srpanj-kolovoz 2003. g. izdvajamo: Orazio Ciancio: Seminar o daljinskom snima¬ nju u šumarstvu Dana 22. siječnja 2003. g. u prostorijama talijanske Akademije šumarskih znanosti održan je seminar na temu: "Korištenje podataka daljinskog snimanja za sta¬ tistiku biljnog pokrova u šumskom okružju". Seminar je organiziralo Društvo diplomiranih šumara Italije uz suradnju: Akademije šumarskih znanosti, Udruženja za daljinska snimanja, Znanstvenog udruženja za teritori¬ jalne i prostorne informacije te Laboratorija za šumsku inventarizaciju sveučilišta u Tuscii. Seminar je otvorila predsjednica "Društva diplomi¬ ranih šumara" gospođa Piermaria C o r o n a, a nazočne je pozdravio predsjednik "Akademije šumarskih zna¬ nosti" gospodin Fiorenzo M a n c i n i. U tijeku seminara prezentirani su radovi mnogih is¬ traživača s ovog relativno novog područja. Povećani in¬ teres za poznavanje kvalitete i kvantitete talijanskih šuma dao je povoda za mnogobrojne analize i studije, koje zaslužuju pozornost ne samo sa znanstvenog staja¬ lišta, već u svrhu propagiranja i aktualiziranja održivog gospodarenja u šumarstvu. Nove tehnologije u području daljinskog snimanja (putem satelita) nude učinkovitiju instrumentaciju, koja je u kontinuiranom znanstvenom i tehnološkom napretku te koju treba adekvatno pri¬ mijeniti za istraživanja raznovrsnih programa. Pažljivo proučavanje ove problematike omogućava procjenu korisnosti primjene podataka dobivenih da¬ ljinskim snimanjem u svrhu inventarizacije šuma, i to na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. To će omogućiti usporedbe podataka s onima u ostalim zem¬ ljama EU. Iz ovih razloga smatralo se potrebnim orga¬ nizirati ovakav seminar te skupiti i objaviti radove koji su prezentirani na seminaru. U ovom broju časopisa objavljeni su radovi autora s ciljem da to ne ostane uo¬ bičajeno akademsko izlaganje, već početak nove inici¬ jative na znanstvenoj, tehničkoj i operativnoj razini. Elisabetta C a r fa g n a: Mogućnost primjene sate¬ litskih podataka u šumskoj statistici Poslije početnog nepovjerenja, u posljednjem je de¬ setljeću postalo uobičajeno korištenje satelitskih poda¬ taka za konstruiranje tematskih karata i banaka podata¬ ka o pokrivenosti tla, uz primjenu Geografskog Infor¬ mativnog Sustava (GIS) i to u pravilu preko fotointer¬ pretacije slika u kompjutoru te uz eventualnu pomoć os¬ talih raspoloživih informacija. To je rezultiralo opisom prostorne rasprostranjenosti pojedinih tipologija biljnog pokrova i eventualnih razlika unutar tih područja. Kao primjer može poslužiti karta iz 1993. g. u mje¬ rilu 1:100000, utemeljena na osnovi fotointerpretacije sensora TM, koja je na sličan način konstruirana u ve¬ ćini europskih zemalja. U legendi karte nalaze se 44 razreda pokrova tla, od kojih su neki u kategoriji "kori¬ štenja", drugi predstavljaju šumarsko-poljoprivredna mješovita područja, zatim složene parcele različitih kultura itd.. Minimalne dimenzije parcela su 25 ha. Cilj je skupiti, usuglasiti i osigurati koherenciju informaci¬ ja o stanju okružja i prirodnih resursa. Drugi primjer primjene ovih podataka na europskoj razini je projekat Forest Monitoring in Europe with Remote Sensing (FMERS), čiji je cilj razviti i primije¬ niti metodologije za skupljanje standardnih informaci¬ ja i statističkih podataka za opis šuma i ostalih šumskih područja, te učešća važnijih šumskih vrsta. Važna je kontrola kvalitete pojedinih karata i banke podataka o uporabi tla. Procjena kvalitete zahtijeva uporabu tehnike statističke kontrole, koja se temelji na suprostavljanju alternativnih pretpostavka. Glavni ele¬ menti te kontrole su mogućnost odbijanja uzorka, čija kvaliteta zadovoljava specifične zahtjeve ili prihvaća¬ nje uzorka a kvaliteta ne zadovoljava specifične zahtje¬ ve. Različite dimenzije uzoraka mogu utjecati na veću mogućnost pogrešaka, pa je dobro raditi relativno ho¬ mogene uzorke. Zbog velikog broja slojeva potrebno je ograničiti raslojavanje na bazi uporabnih razreda. Pod pretpostavkom da broj pogrešnih elemenata slijedi binominalnu distribuciju, uz broj od 120 uzoraka, usta¬ novljen je prag prihvatljivosti od 10 pogrešnih jedinica na bazi određenih parametara. Sastavljanje karata ili podataka o pokrovu tla pomo¬ ću fotointerpretacije ili automatske klasifikacije satelit¬ skih podataka, dobro je jer nije potrebno uzimati podat¬ ke sa zemlje na bazi uzoraka za sastavljanje šumarske statistike (također poljoprivredne i dr.). Karta već posje¬ duje te informacije i to detaljno, te kao dodatak lokalizi¬ ra biljni pokrov tla. Naravno, ne misli se na detalje kao stoje broj stabala, promjer stabla i krošnje i drugo koje ne može biti snimljno satelitima srednje frekvencije (sateliti SPOT ili TM). Eksperimenti sa satelitima velike frekvencije i s laserskim visinomjerom nisu dali rezul¬ tate na širem planu zbog velikih troškova i kompliciranosti obrade velikog broja podataka. Te tematske karte odgovaraju na pitanje "gdje", a ne "koliko". Kao zaključak autor navodi da je mogućnost pri¬ mjene podataka odaslanih satelitima mnogostruka, a posebice za izradu tematskih karata za šumsku statis¬ tiku na razini procjene. Izražena je skepsa glede ekono¬ mičnosti uporabe tih podataka, iako podaci nekih sate¬ lita bez sumnje značajno smanjuju troškove (LAND |