DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 85     <-- 85 -->        PDF

L´ITALIA FORESTALL E MONTANA


(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske
Akademije šumarskih znanosti - Firenze)


Iz broja 4. srpanj-kolovoz 2003. g. izdvajamo:


Orazio Ciancio: Seminar o daljinskom snima¬
nju u šumarstvu


Dana 22. siječnja 2003. g. u prostorijama talijanske
Akademije šumarskih znanosti održan je seminar na
temu: "Korištenje podataka daljinskog snimanja za sta¬
tistiku biljnog pokrova u šumskom okružju". Seminar
je organiziralo Društvo diplomiranih šumara Italije uz
suradnju: Akademije šumarskih znanosti, Udruženja za
daljinska snimanja, Znanstvenog udruženja za teritori¬
jalne i prostorne informacije te Laboratorija za šumsku
inventarizaciju sveučilišta u Tuscii.


Seminar je otvorila predsjednica "Društva diplomi¬
ranih šumara" gospođa Piermaria C o r o n a, a nazočne
je pozdravio predsjednik "Akademije šumarskih zna¬
nosti" gospodin Fiorenzo M a n c i n i.


U tijeku seminara prezentirani su radovi mnogih is¬
traživača s ovog relativno novog područja. Povećani in¬
teres za poznavanje kvalitete i kvantitete talijanskih
šuma dao je povoda za mnogobrojne analize i studije,
koje zaslužuju pozornost ne samo sa znanstvenog staja¬
lišta, već u svrhu propagiranja i aktualiziranja održivog
gospodarenja u šumarstvu. Nove tehnologije u području
daljinskog snimanja (putem satelita) nude učinkovitiju
instrumentaciju, koja je u kontinuiranom znanstvenom i
tehnološkom napretku te koju treba adekvatno pri¬
mijeniti za istraživanja raznovrsnih programa.


Pažljivo proučavanje ove problematike omogućava
procjenu korisnosti primjene podataka dobivenih da¬
ljinskim snimanjem u svrhu inventarizacije šuma, i to
na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. To će
omogućiti usporedbe podataka s onima u ostalim zem¬
ljama EU. Iz ovih razloga smatralo se potrebnim orga¬
nizirati ovakav seminar te skupiti i objaviti radove koji
su prezentirani na seminaru. U ovom broju časopisa
objavljeni su radovi autora s ciljem da to ne ostane uo¬
bičajeno akademsko izlaganje, već početak nove inici¬
jative na znanstvenoj, tehničkoj i operativnoj razini.


Elisabetta C a r fa g n a: Mogućnost primjene sate¬
litskih podataka u šumskoj statistici


Poslije početnog nepovjerenja, u posljednjem je de¬
setljeću postalo uobičajeno korištenje satelitskih poda¬
taka za konstruiranje tematskih karata i banaka podata¬
ka o pokrivenosti tla, uz primjenu Geografskog Infor¬
mativnog Sustava (GIS) i to u pravilu preko fotointer¬
pretacije slika u kompjutoru te uz eventualnu pomoć os¬
talih raspoloživih informacija. To je rezultiralo opisom
prostorne rasprostranjenosti pojedinih tipologija biljnog
pokrova i eventualnih razlika unutar tih područja.


Kao primjer može poslužiti karta iz 1993. g. u mje¬
rilu 1:100000, utemeljena na osnovi fotointerpretacije
sensora TM, koja je na sličan način konstruirana u ve¬
ćini europskih zemalja. U legendi karte nalaze se 44
razreda pokrova tla, od kojih su neki u kategoriji "kori¬
štenja", drugi predstavljaju šumarsko-poljoprivredna
mješovita područja, zatim složene parcele različitih
kultura itd.. Minimalne dimenzije parcela su 25 ha. Cilj
je skupiti, usuglasiti i osigurati koherenciju informaci¬
ja o stanju okružja i prirodnih resursa.


Drugi primjer primjene ovih podataka na europskoj
razini je projekat Forest Monitoring in Europe with
Remote Sensing (FMERS), čiji je cilj razviti i primije¬
niti metodologije za skupljanje standardnih informaci¬
ja i statističkih podataka za opis šuma i ostalih šumskih
područja, te učešća važnijih šumskih vrsta.


Važna je kontrola kvalitete pojedinih karata i banke
podataka o uporabi tla. Procjena kvalitete zahtijeva
uporabu tehnike statističke kontrole, koja se temelji na
suprostavljanju alternativnih pretpostavka. Glavni ele¬
menti te kontrole su mogućnost odbijanja uzorka, čija
kvaliteta zadovoljava specifične zahtjeve ili prihvaća¬
nje uzorka a kvaliteta ne zadovoljava specifične zahtje¬
ve. Različite dimenzije uzoraka mogu utjecati na veću
mogućnost pogrešaka, pa je dobro raditi relativno ho¬
mogene uzorke. Zbog velikog broja slojeva potrebno je
ograničiti raslojavanje na bazi uporabnih razreda. Pod
pretpostavkom da broj pogrešnih elemenata slijedi binominalnu
distribuciju, uz broj od 120 uzoraka, usta¬
novljen je prag prihvatljivosti od 10 pogrešnih jedinica
na bazi određenih parametara.


Sastavljanje karata ili podataka o pokrovu tla pomo¬
ću fotointerpretacije ili automatske klasifikacije satelit¬
skih podataka, dobro je jer nije potrebno uzimati podat¬
ke sa zemlje na bazi uzoraka za sastavljanje šumarske
statistike (također poljoprivredne i dr.). Karta već posje¬
duje te informacije i to detaljno, te kao dodatak lokalizi¬
ra biljni pokrov tla. Naravno, ne misli se na detalje kao
stoje broj stabala, promjer stabla i krošnje i drugo koje
ne može biti snimljno satelitima srednje frekvencije
(sateliti SPOT ili TM). Eksperimenti sa satelitima velike
frekvencije i s laserskim visinomjerom nisu dali rezul¬
tate na širem planu zbog velikih troškova i kompliciranosti
obrade velikog broja podataka. Te tematske karte
odgovaraju na pitanje "gdje", a ne "koliko".


Kao zaključak autor navodi da je mogućnost pri¬
mjene podataka odaslanih satelitima mnogostruka, a
posebice za izradu tematskih karata za šumsku statis¬
tiku na razini procjene. Izražena je skepsa glede ekono¬
mičnosti uporabe tih podataka, iako podaci nekih sate¬
lita bez sumnje značajno smanjuju troškove (LAND