DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 83 <-- 83 --> PDF |
O znanstvenoj monografiji su govorili i predstavili je: sdesna, glav¬ ni urednik prof. dr. sc. Slavko Matić, znanstveni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpić, predstavnici suizdavača dr. Josip Janeš i Željko Ledinski, dipl. ing., recenzent prof. dr. sc. Emil Klimo i znanstveni urednik doc. dr. sc. Igor Anić. ziku. U njoj su prikazane ljepote Hrvatske, s posebnim naglaskom na šume. U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i njenog Centra za znanstveni rad u Vinkov¬ cima te Hrvatskih šuma, 1996. g. izlazi monografija Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatkoj. Ta monografija o ekonomski najznačajnijoj vrsti drveća u našim šumama pisana je na hrvatskom jeziku, a skra¬ ćeni prikaz svih tekstova na engleskom jeziku. Akademija šumarskih znanosti zajedno sa suizdavačem Hrvatske šume, 2001. g. objavljuje monografiju Obična jela (Abies alba Mili.) u Hrvatskoj. To je mo¬ nografija o najvrijednijoj vrsti crnogoričnog drveća u Hrvatskoj, a napisana na hrvatskom i engleskom jeziku. Monografija Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj 5. je po redu u navedenom nizu izdanja u razdoblju od 1992. do 2003. Obična bukva dolazi u prostranom arealu u sre¬ dišnjoj i južnoj Europi. Zauzima značajno mjesto po površini, gospodarskim i općekorisnim vrijednostima. Prirodno dolazi na nadmorskim visinama od 100 do 2000 m. Bukva u Europi spada u red najznačajnije i najraširenije šumske vrste drveća. I u Hrvatskoj je bukva najrasprostranjenija vrsta dr¬ veća, jer u čistim i mješovitim sastojinama zauzima Prepuna dvorana Hrvatskoga novinarskog doma, pokazuje zani¬ manje za ovu znanstvenu monografiju. skoro polovicu površine naših šuma. Bukva dolazi u svim vegetacisjkim pojasima kontinentalne Hrvatske, u rasponu od 100 do 1500 m nadmorske visine. U nizi¬ nama dolazi s lužnjakom i običnim grabom, na bre¬ žuljcima s hrastom kitnjakom, običnim grabom i pito¬ mim kestenom, a u brdskom pojasu ima klimatozonske značajke. U gorskom pojasu (600 do 1100 m) dolazi u prebornim, mješovitim sastojinama s običnom jelom. Iznad zone bukovo jelovih šuma čini čiste sastojine bukve, pa je to često gornja granica šumske vegetacije. Bukove šume u Hrvatskoj zbog dobrog načina gos¬ podarenja zadržale su prirodnu strukturu i nepromije¬ njeni areal rasprostranjenja, a stoje najvažnije, u njima postoji prirodna obnova kao jamstvo njihova opstanka. U opće poznatom procesu propadanja šuma u nas, Oštećenost bukve gotovo je nepromijenjena u posljed¬ njih 10 godina, a kretala se od 4 do 10 % (jela 70-80 %, hrast lužnjak 30 %, kitnjak 26 %, a alepski i crni bor 27 %). Na temelju podataka možemo zaključiti da je bukva najvitalnija šumska vrsta. Vrijedna je s ekonom¬ skog i ekološkog gledišta, s posebnim naglaskom na op¬ ćekorisne funkcije. I ova posljednja u nizu, monografija o bukvi, veliki je doseg šumarske znanosti i njene pri¬ mjene u praksi, prezentacija naše stvarnosti i dostignuća u gospodarenju bukovim šumama u nas i u Europi. Dr. sc. M. Harapin JEDAN KORISTAN ORNITOLOŠKI PRIRUČNIK "Ptice Hrvatske", naslov je novog ornitološkog pri¬ ručnika mladog amatera-ornitologa Davora Krnj ete, profesora povijesti iz Zagreba. Knjigu je, uz sponzorstvo Zagrebačke banke, izdala Izdavačka kuća "Meri¬ dijan", također iz Zagreba, kao drugu knjigu u okviru Biblioteke posebnih izdanja. Kako u predgovoru knji¬ ge ističe autor, ovo je djelo namijenjeno "popularizaci¬ ji ornitologije medu stanovništvom koje nedovoljno |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 84 <-- 84 --> PDF |
poznaje i cijeni bogatstvo ptičjeg svijeta koji nastanju¬ je/posjećuje Hrvatsku", a ima "za cilj upoznati širu javnost s najčešćim ptičjim vrstama u Hrvatskoj, jer da bismo nešto mogli sačuvati, to moramo dobro upozna¬ ti". Urednik izdanja je prof. dr. sc. Dragutin Feletar, a stručni recenzent ornitolog dr. sc. Gordan L u k a č. Od ukupno oko 400 vrsta ptica s tretmanom stanarice, selice i skitalice, koliko ih se broji u Hrvatskoj, od¬ nosno od 291 zastupljene vrste u našoj domovini, u knjizi je opisano njih 254 podijeljenih u dvije velike skupine, u red nevrapčarke (Nonpasseriformes) i u red vrapčarki (Passeriformes). U posebnom dijelu priruč¬ nika za svaku porodicu odnosno vrstu koje istoj pripa¬ daju, ukratko su dati sljedeći podaci: broj vrsta dotične porodice u svijetu, karakterističan izgled (opis), gdje i kako se gnijezde, koliko polažu jaja, čime se hrane, gdje ju nalaze odnosno kako love, gdje ih se najčešće može vidjeti, kako ih grupno determinirati (karakteri¬ stične osobine), status (selice, preletnice, zimovalice), broj zastupljenih vrsta u Hrvatskoj (uključujući i one vrste koje se rijetko ili neredovito pojavljuju, stoje po¬ sebno naznačeno). Pored naznake kojoj porodici pripada svaka od opi¬ sanih 254 vrsta predstavljena je ovim podacima: iz¬ gled, veličina, prisutnost, gnježđenje, stanište, prehra¬ na, njoj slične vrste, životna dob, obilježje odnosno na¬ vike, rasprostranjenost u Europi sa statusom koji tu uživa i (pretpostavljena) brojnost u Hrvatskoj. Potonja dva podatka, koliko god su interesantna, bilo bi nepri¬ mjereno prihvatiti zdravo za gotovo. Uzmimo za pri¬ mjer dvije naše šumske koke, tetrijeba gluhana i Iještarku. Dok je njihov europski status u Krnjetinoj knji¬ zi naznačen kao siguran (uz obrazloženje: bez većih odstupanja u broju gnijezdećih parova) za Hrvatsku se to ne može reći. Prema najnovijim podacima Zavoda za ornitologiju HAZU gnijezdeća populacija tetrije¬ ba gluhana je u nas ugrožena, a kao razlozi za to na¬ vode se lov i krivolov (posebno na pjevalištima, od¬ nosno u doba razmnožavanja) i uređenje šuma. Ništa bolje stanje nije ni s Iještarkom. Ono što priručniku "Ptice Hrvatske" daje posebno značenje, a autoru puno priznanje i čestitke, to su uspje¬ le snimke ptica u bojama, njih preko 160 od ukupno 180 objavljenih, snimljenih ne u Kopačkom ritu, Ušću Ne¬ retve ili nedavno spaljenom Ornitološkom rezervatu Vransko jezero, nego nadomak Zagreba, u Šljunčari Rakitje, jezeru Bundek, Draganičkim ribnjacima, savskom koritu Ščitarjevo, ribnjaku Pisarovina, u Trnskom, par¬ kovima Novog Zagreba... U bilješci o sebi autor duho¬ vito iskazuje "posebnu zahvalnost pticama na strpljenju tijekom fotografiranja", pripominjući "da bi glavni ele¬ ment knjige o prirodi trebale biti fotografije". U općem dijelu knjiga sadrži popis ornitoloških značajnih područja u Hrvatskoj, za ptice značajnijih nacionalnih parkova, park šuma i ornitoloških rezerva¬ ta, s posebnim osvrtom na ornitološki značajna podru¬ čja u okolici Zagreba s preglednom kartom. Korisnicima priručnika bit će od pomoći autorove kratke upute kako možemo pomoći pticama. Tu pomoć on vidi kroz tri zabrane: ne mijenjati postojeća stani¬ šta, posebno ona močvarna i vlažna, ne ometati ptice u razdoblju podizanja mladih te zimi i ne krčiti nepotreb¬ no živice i mede. Sama pomoć pticama ogledala bi se u prihranjivanju zimi i osiguranju gnijezdilišta, bilo po¬ dizanjem umjetnih duplji bilo sadnjom prikladnog dr¬ veća i grmlja. Može se primijetiti da autor za nazive ptica nije ko¬ ristio već pomalo uhodano ornitološko preporučeno nazivlje po već spomenutom ornitološkom zavodu, već stare nazive. Lovci će zasigurno reagirati kad pročitaju da je, po priručniku, tetrijeb ruševac zastu¬ pljen u Hrvatskoj, a daje s popisa i predstavljanja ptica Hrvatske izostavljena virdžinijska prepelica, koja se već duže vrijeme uzgaja u Istri. Knjiga završava iscrp¬ nim Indeksom ptica na hrvatskom i latinskom jeziku, ali uzalud ćete tražiti trčku na mjestu kamo bi trebala biti uvrštena po abecednom redu. Sve to ne umanjuje značenje ove knjige istaknuto u naslovu, koja će za sigurno doprinijeti popularizaciji ornitologije. Alojzije Frković |