DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 83     <-- 83 -->        PDF

O znanstvenoj monografiji su govorili i predstavili je: sdesna, glav¬
ni urednik prof. dr. sc. Slavko Matić, znanstveni urednik prof. dr.
sc. Branimir Prpić, predstavnici suizdavača dr. Josip Janeš i Željko
Ledinski, dipl. ing., recenzent prof. dr. sc. Emil Klimo i znanstveni
urednik doc. dr. sc. Igor Anić.


ziku. U njoj su prikazane ljepote Hrvatske, s posebnim
naglaskom na šume.


U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
u Zagrebu i njenog Centra za znanstveni rad u Vinkov¬
cima te Hrvatskih šuma, 1996. g. izlazi monografija
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatkoj. Ta
monografija o ekonomski najznačajnijoj vrsti drveća u
našim šumama pisana je na hrvatskom jeziku, a skra¬
ćeni prikaz svih tekstova na engleskom jeziku.


Akademija šumarskih znanosti zajedno sa suizdavačem
Hrvatske šume, 2001. g. objavljuje monografiju
Obična jela (Abies alba Mili.) u Hrvatskoj. To je mo¬
nografija o najvrijednijoj vrsti crnogoričnog drveća u
Hrvatskoj, a napisana na hrvatskom i engleskom jeziku.


Monografija Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u
Hrvatskoj 5. je po redu u navedenom nizu izdanja u
razdoblju od 1992. do 2003.


Obična bukva dolazi u prostranom arealu u sre¬
dišnjoj i južnoj Europi. Zauzima značajno mjesto po
površini, gospodarskim i općekorisnim vrijednostima.
Prirodno dolazi na nadmorskim visinama od 100 do
2000 m. Bukva u Europi spada u red najznačajnije i
najraširenije šumske vrste drveća.


I u Hrvatskoj je bukva najrasprostranjenija vrsta dr¬
veća, jer u čistim i mješovitim sastojinama zauzima


Prepuna dvorana Hrvatskoga novinarskog doma, pokazuje zani¬
manje za ovu znanstvenu monografiju.


skoro polovicu površine naših šuma. Bukva dolazi u
svim vegetacisjkim pojasima kontinentalne Hrvatske,
u rasponu od 100 do 1500 m nadmorske visine. U nizi¬
nama dolazi s lužnjakom i običnim grabom, na bre¬
žuljcima s hrastom kitnjakom, običnim grabom i pito¬
mim kestenom, a u brdskom pojasu ima klimatozonske
značajke. U gorskom pojasu (600 do 1100 m) dolazi u
prebornim, mješovitim sastojinama s običnom jelom.
Iznad zone bukovo jelovih šuma čini čiste sastojine
bukve, pa je to često gornja granica šumske vegetacije.


Bukove šume u Hrvatskoj zbog dobrog načina gos¬
podarenja zadržale su prirodnu strukturu i nepromije¬
njeni areal rasprostranjenja, a stoje najvažnije, u njima
postoji prirodna obnova kao jamstvo njihova opstanka.


U opće poznatom procesu propadanja šuma u nas,
Oštećenost bukve gotovo je nepromijenjena u posljed¬
njih 10 godina, a kretala se od 4 do 10 % (jela 70-80 %,
hrast lužnjak 30 %, kitnjak 26 %, a alepski i crni bor
27 %). Na temelju podataka možemo zaključiti da je
bukva najvitalnija šumska vrsta. Vrijedna je s ekonom¬
skog i ekološkog gledišta, s posebnim naglaskom na op¬
ćekorisne funkcije. I ova posljednja u nizu, monografija


o bukvi, veliki je doseg šumarske znanosti i njene pri¬
mjene u praksi, prezentacija naše stvarnosti i dostignuća
u gospodarenju bukovim šumama u nas i u Europi.
Dr. sc. M. Harapin


JEDAN KORISTAN ORNITOLOŠKI PRIRUČNIK


"Ptice Hrvatske", naslov je novog ornitološkog pri¬
ručnika mladog amatera-ornitologa Davora Krnj ete,
profesora povijesti iz Zagreba. Knjigu je, uz sponzorstvo
Zagrebačke banke, izdala Izdavačka kuća "Meri¬


dijan", također iz Zagreba, kao drugu knjigu u okviru
Biblioteke posebnih izdanja. Kako u predgovoru knji¬
ge ističe autor, ovo je djelo namijenjeno "popularizaci¬
ji ornitologije medu stanovništvom koje nedovoljno




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 84     <-- 84 -->        PDF

poznaje i cijeni bogatstvo ptičjeg svijeta koji nastanju¬
je/posjećuje Hrvatsku", a ima "za cilj upoznati širu
javnost s najčešćim ptičjim vrstama u Hrvatskoj, jer da
bismo nešto mogli sačuvati, to moramo dobro upozna¬
ti". Urednik izdanja je prof. dr. sc. Dragutin Feletar,
a stručni recenzent ornitolog dr. sc. Gordan L u k a č.


Od ukupno oko 400 vrsta ptica s tretmanom stanarice,
selice i skitalice, koliko ih se broji u Hrvatskoj, od¬
nosno od 291 zastupljene vrste u našoj domovini, u
knjizi je opisano njih 254 podijeljenih u dvije velike
skupine, u red nevrapčarke (Nonpasseriformes) i u red
vrapčarki (Passeriformes). U posebnom dijelu priruč¬
nika za svaku porodicu odnosno vrstu koje istoj pripa¬
daju, ukratko su dati sljedeći podaci: broj vrsta dotične
porodice u svijetu, karakterističan izgled (opis), gdje i
kako se gnijezde, koliko polažu jaja, čime se hrane,
gdje ju nalaze odnosno kako love, gdje ih se najčešće
može vidjeti, kako ih grupno determinirati (karakteri¬
stične osobine), status (selice, preletnice, zimovalice),
broj zastupljenih vrsta u Hrvatskoj (uključujući i one
vrste koje se rijetko ili neredovito pojavljuju, stoje po¬
sebno naznačeno).


Pored naznake kojoj porodici pripada svaka od opi¬
sanih 254 vrsta predstavljena je ovim podacima: iz¬
gled, veličina, prisutnost, gnježđenje, stanište, prehra¬
na, njoj slične vrste, životna dob, obilježje odnosno na¬
vike, rasprostranjenost u Europi sa statusom koji tu
uživa i (pretpostavljena) brojnost u Hrvatskoj. Potonja
dva podatka, koliko god su interesantna, bilo bi nepri¬
mjereno prihvatiti zdravo za gotovo. Uzmimo za pri¬
mjer dvije naše šumske koke, tetrijeba gluhana i Iještarku.
Dok je njihov europski status u Krnjetinoj knji¬
zi naznačen kao siguran (uz obrazloženje: bez većih
odstupanja u broju gnijezdećih parova) za Hrvatsku se
to ne može reći. Prema najnovijim podacima Zavoda
za ornitologiju HAZU gnijezdeća populacija tetrije¬
ba gluhana je u nas ugrožena, a kao razlozi za to na¬
vode se lov i krivolov (posebno na pjevalištima, od¬
nosno u doba razmnožavanja) i uređenje šuma. Ništa
bolje stanje nije ni s Iještarkom.


Ono što priručniku "Ptice Hrvatske" daje posebno
značenje, a autoru puno priznanje i čestitke, to su uspje¬
le snimke ptica u bojama, njih preko 160 od ukupno 180
objavljenih, snimljenih ne u Kopačkom ritu, Ušću Ne¬
retve ili nedavno spaljenom Ornitološkom rezervatu
Vransko jezero, nego nadomak Zagreba, u Šljunčari Rakitje,
jezeru Bundek, Draganičkim ribnjacima, savskom
koritu Ščitarjevo, ribnjaku Pisarovina, u Trnskom, par¬
kovima Novog Zagreba... U bilješci o sebi autor duho¬
vito iskazuje "posebnu zahvalnost pticama na strpljenju
tijekom fotografiranja", pripominjući "da bi glavni ele¬
ment knjige o prirodi trebale biti fotografije".


U općem dijelu knjiga sadrži popis ornitoloških
značajnih područja u Hrvatskoj, za ptice značajnijih


nacionalnih parkova, park šuma i ornitoloških rezerva¬
ta, s posebnim osvrtom na ornitološki značajna podru¬
čja u okolici Zagreba s preglednom kartom.


Korisnicima priručnika bit će od pomoći autorove
kratke upute kako možemo pomoći pticama. Tu pomoć
on vidi kroz tri zabrane: ne mijenjati postojeća stani¬
šta, posebno ona močvarna i vlažna, ne ometati ptice u
razdoblju podizanja mladih te zimi i ne krčiti nepotreb¬
no živice i mede. Sama pomoć pticama ogledala bi se u
prihranjivanju zimi i osiguranju gnijezdilišta, bilo po¬
dizanjem umjetnih duplji bilo sadnjom prikladnog dr¬
veća i grmlja.


Može se primijetiti da autor za nazive ptica nije ko¬
ristio već pomalo uhodano ornitološko preporučeno
nazivlje po već spomenutom ornitološkom zavodu,
već stare nazive. Lovci će zasigurno reagirati kad
pročitaju da je, po priručniku, tetrijeb ruševac zastu¬
pljen u Hrvatskoj, a daje s popisa i predstavljanja ptica
Hrvatske izostavljena virdžinijska prepelica, koja se
već duže vrijeme uzgaja u Istri. Knjiga završava iscrp¬
nim Indeksom ptica na hrvatskom i latinskom jeziku,
ali uzalud ćete tražiti trčku na mjestu kamo bi trebala
biti uvrštena po abecednom redu. Sve to ne umanjuje
značenje ove knjige istaknuto u naslovu, koja će za
sigurno doprinijeti popularizaciji ornitologije.


Alojzije Frković