DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 83 <-- 83 --> PDF |
O znanstvenoj monografiji su govorili i predstavili je: sdesna, glav¬ ni urednik prof. dr. sc. Slavko Matić, znanstveni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpić, predstavnici suizdavača dr. Josip Janeš i Željko Ledinski, dipl. ing., recenzent prof. dr. sc. Emil Klimo i znanstveni urednik doc. dr. sc. Igor Anić. ziku. U njoj su prikazane ljepote Hrvatske, s posebnim naglaskom na šume. U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i njenog Centra za znanstveni rad u Vinkov¬ cima te Hrvatskih šuma, 1996. g. izlazi monografija Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatkoj. Ta monografija o ekonomski najznačajnijoj vrsti drveća u našim šumama pisana je na hrvatskom jeziku, a skra¬ ćeni prikaz svih tekstova na engleskom jeziku. Akademija šumarskih znanosti zajedno sa suizdavačem Hrvatske šume, 2001. g. objavljuje monografiju Obična jela (Abies alba Mili.) u Hrvatskoj. To je mo¬ nografija o najvrijednijoj vrsti crnogoričnog drveća u Hrvatskoj, a napisana na hrvatskom i engleskom jeziku. Monografija Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj 5. je po redu u navedenom nizu izdanja u razdoblju od 1992. do 2003. Obična bukva dolazi u prostranom arealu u sre¬ dišnjoj i južnoj Europi. Zauzima značajno mjesto po površini, gospodarskim i općekorisnim vrijednostima. Prirodno dolazi na nadmorskim visinama od 100 do 2000 m. Bukva u Europi spada u red najznačajnije i najraširenije šumske vrste drveća. I u Hrvatskoj je bukva najrasprostranjenija vrsta dr¬ veća, jer u čistim i mješovitim sastojinama zauzima Prepuna dvorana Hrvatskoga novinarskog doma, pokazuje zani¬ manje za ovu znanstvenu monografiju. skoro polovicu površine naših šuma. Bukva dolazi u svim vegetacisjkim pojasima kontinentalne Hrvatske, u rasponu od 100 do 1500 m nadmorske visine. U nizi¬ nama dolazi s lužnjakom i običnim grabom, na bre¬ žuljcima s hrastom kitnjakom, običnim grabom i pito¬ mim kestenom, a u brdskom pojasu ima klimatozonske značajke. U gorskom pojasu (600 do 1100 m) dolazi u prebornim, mješovitim sastojinama s običnom jelom. Iznad zone bukovo jelovih šuma čini čiste sastojine bukve, pa je to često gornja granica šumske vegetacije. Bukove šume u Hrvatskoj zbog dobrog načina gos¬ podarenja zadržale su prirodnu strukturu i nepromije¬ njeni areal rasprostranjenja, a stoje najvažnije, u njima postoji prirodna obnova kao jamstvo njihova opstanka. U opće poznatom procesu propadanja šuma u nas, Oštećenost bukve gotovo je nepromijenjena u posljed¬ njih 10 godina, a kretala se od 4 do 10 % (jela 70-80 %, hrast lužnjak 30 %, kitnjak 26 %, a alepski i crni bor 27 %). Na temelju podataka možemo zaključiti da je bukva najvitalnija šumska vrsta. Vrijedna je s ekonom¬ skog i ekološkog gledišta, s posebnim naglaskom na op¬ ćekorisne funkcije. I ova posljednja u nizu, monografija o bukvi, veliki je doseg šumarske znanosti i njene pri¬ mjene u praksi, prezentacija naše stvarnosti i dostignuća u gospodarenju bukovim šumama u nas i u Europi. Dr. sc. M. Harapin JEDAN KORISTAN ORNITOLOŠKI PRIRUČNIK "Ptice Hrvatske", naslov je novog ornitološkog pri¬ ručnika mladog amatera-ornitologa Davora Krnj ete, profesora povijesti iz Zagreba. Knjigu je, uz sponzorstvo Zagrebačke banke, izdala Izdavačka kuća "Meri¬ dijan", također iz Zagreba, kao drugu knjigu u okviru Biblioteke posebnih izdanja. Kako u predgovoru knji¬ ge ističe autor, ovo je djelo namijenjeno "popularizaci¬ ji ornitologije medu stanovništvom koje nedovoljno |