DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 80     <-- 80 -->        PDF

SAŽETAK


Republika Hrvatska, državni organi i tijela, javne
znanstvene, obrazovne i stručne ustanove iz područja
šumarstva, uspješno su organizirale i održale i ovaj
međunarodni skup u Zagrebu od 24. do 28. svibnja
2003. godine. Na skupu su bila nazočna 72 specijalista
iz 24 europske zemlje i Japana te veći broj predstavni¬
ka europskih institucija (EC, EU, FAO, IUFRO i dr.).
Voditelj ICP Forest programa (Th. Haussmann) i pred¬
stavnik Europske komisije (H.D. Winkler) biranim
riječima zahvalili su zemlji domaćinu i organizatorima
na uspješno organiziranom i održanom međunarodnom
skupu iz očuvanja i zaštite europskih šuma, kao i na
gostoljubivosti. U radu skupa aktivno su sudjelovali
znanstvenici i stručnjaci Šumarskog fakulteta, Zagreb,
Šumarskog instituta, Jastrebarsko, "Hrvatskih šuma",
d.o.o., nadležnih ministarstava i ustanova.


U razdoblju od 2000. do 2003. godine ovo je 3. me¬
đunarodni skup održan u Hrvatskoj iz područja šumar¬
stva (uzgoja, oplemenjivanja i zaštite šuma).


Koristimo priliku da se u ime Organizacijskog od¬
bora skupa zahvalimo pokroviteljima skupa na surad¬
nji i pomoći: predstavnicima Šumarskog fakulteta, Šu¬
marskog instituta, Hrvatskih šuma d.o.o., NP "Plitvi¬
čka jezera", Ureda za šumarstvo i lovstvo Grada Za¬
greba, hotelu "Internacional", kao i svima koji su na
bilo koji način pridonijeli organizaciji skupa.


Dr. sc. Joso Gračan,
nacionalni koordinator


CLUSTER "ŠUMA - DRVO"


U Šumarskom listu br. 9-10, str. 526 izvješćujući sa


61. skupštine Njemačkoga šumarskog društva (25. do
28. 9. 2003.), najavili smo detaljnije prikazati studiju
koju je u okviru glavne teme Skupštine predstavio nje¬
zin autor prof. dr Andreas S c h u 11 e. Ova studija rađe¬
na za Nordrhein Westfalen (u daljnjem tekstu NRW),
industrijski najrazvijeniju Saveznu državu Njemačke,
vrednujući u 2001 god. po novom tržišno-gospodarskom
pristupu cluster šuma-drvo. Ista je pokazala pravo
gospodarsko značenje šumarstva i preradbe drva.
Šume u NRW zauzimaju površinu od 915 800 ha
(27 %), od čega je 593 000 ha (65 %) u posjedu privat¬
nih šumoposjednika (150 000), 178 000 ha u posjedu
općina, crkvi zaklada i si. i 114 700 ha s kojima gospo¬
dari Državna šumarska uprava. Njezina je zadaća pu¬
tem 35 šumarija briga o državnim šumama, ali i privat¬
nim i korporacijskim, provedba šumarskih i drvarskih
programa te razvijanje odnosa s javnošću. Na 310 000
ha (36 %) površine dominira smreka, ispred bukve
(145 000 ha ili 17 %) i hrasta (preko 130 000 ha ili
15 %). U bukovim sastojinama u razdoblju od 1987.
do 2001. god., sjeklo se godišnje između 470 000 i
810 000 m´, ili prosječno godišnje 4,6 mVha (naprama
10,7 mVha prirasta). Kod hrasta je slična situacija sjeklo
se 2,0 mVha od godišnjeg prirasta 6,7 mVha, kao
i kod smreke, gdje je sječeno 7,6 mVha od godišnjeg
prirasta 11,6 mVha. U destgodišnjem razdoblju posje¬
čeno je svega 52 % prirasta. U šumarstvu radi 9 900 za¬
poslenika, s ostvarenim prometom od 550 mil. Eura.


Neposredni kupci proizvoda šumoposjednika su
poduzeća tzv. 1. stupnja preradbe drva. Najvažniji pre¬
rađivači oblovine s oko 280 poduzeća su tradicionalna
lokalna i regionalna pilanska industrija, koja je 2001.
god. ispilila 2,7 mil. m3 oblovine i sa 5 250 zaposlenih
ostvarila promet od preko 800 mil. Eura. Od 1995. god.
reducirano je broj pilana za preko 30 %.


U 8 tvornica furnira zaposleno je oko 450 radnika i
od 1995. do 2001. god. prozvodnja Ijuštenog turnira
smanjena je za 30 %. I dok su se pilanska i furnirska in¬
dustrija u proteklom desetljeću razvijale s "dječjim
bolestima", industrija ploča doživjela je pravi bum,
tako da je proizvodnja više nego udvostručena. U 50
pogona s nešto preko 7 500 zaposlenika, danas se os¬
tvaruje promet od preko 1,5 milijardu Eura godišnje.
Oko 3 mil. m3 ploča prozvodi se u NRW, stoje 1/3 plo¬
ča proizvedenih u Njemačkoj.


U šumarstvu i 1. stupnju preradbe drva, osim pila¬
na, proizvodnje furnira i ploča, nalaze se i drugi prera¬
đivači oblovine (npr. stupova), gdje je u 2001. god. bilo
zaposleno preko 25 000 socijalno osiguranih zaposle¬
nika s ostvarenim prometom od oko 3, l milijarde Eura.


U 412 poduzeća za proizvodnju namještaja u 2001.
god. bilo je zaposleno 50 500 radnika i ostvarenje pro¬
met od preko 7,4 milijarde Eura. Prema statistici NRW
(stoje vidljivo i iz tablice koju dajemo pri kraju ovoga
prikaza), cluster-studija obuhvatila je 385 tvrtki sa
43 250 zaposlenika i prometom od oko 7,2 milijarde