DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 73 <-- 73 --> PDF |
jekta ne predviđa izrada SOTER - karte. U petoj go¬ dini rada planira se: "Integracija svih podataka i re¬ zultata istraživanja i izrada CROSOTER-a s pedo¬ loškom kartom mjerila l :250.000". Dakle, s CRO- SOTER-om bi dobili pedološku kartu 1: 250.000, iako već imamo pedološku kartu mjerila 1:50.000 i 1:200.000 i tri verzije u mjerilu 1:300.000. Uz to, teško je naći primjer takvog napuhavanja cijene i vremena rada. Kada bi se nekim slučajem trebao (zbog međunarodne suradnje) ostvariti SOTER program za područje R. Hrvatske, moglo bi se to uči¬ niti za pet puta manju cijenu i pet puta kraći rok. 6. U elaboratu CROSOTER-a ima i jedna bizarna či¬ njenica. Nepoznati predstavnik Zavoda za pedolo¬ giju i dr. Otto Spaargaren , znanstveni djelatnik Međunarodnog centra, "zajedno su posjetili Vele¬ poslanstvo kraljevine Nizozemske u Zagrebu i raz¬ govarali s gospodinom Hans Van den D o o l -om o mogućnosti sufinanciranja tog projekta od Nizo¬ zemske vlade". Ostavljajući ovaj čas po strani pita¬ AKTUALNO nje, u čije se ime i o čemu razgovaralo, ovo je sva¬ kako, nova i rijetka pojava da se u "prodaji roga za svijeću na domaćem tržištu" traži podrška iz među¬ narodnih centara. Na kraju ovoga uvoda u raspravu, dobri običaji na¬ lažu da se ne predlažu odmah i zaključci. Samo ćemo mirne duše zabilježiti: Namještenici spomenutog Mi¬ nistarstva i Zavoda za pedologiju u projektu "CROSOTER"- a i u "Zaključcima okruglog stola" rade ono što se u tursko doba nije moglo, a niti smjelo raditi. Zahvaljujem prof. dr. Ivi Bancu, ministru okoliša i uređenja prostora, što mi je dostavio na uvid elaborat: "CROSOTER I. FAZA". Dr. sc. Jakob Martinović, znanstveni savjetnik za područje pedologije, u mirovini. Zagreb, Braće Domani 4 PALČIĆ (Troglodytes troglodytes) - PTICA 2004. GODINE Tko nije čuo zvonki pjev jedne od naših najmanjih ptica - palčića? Taj su nam upit postavili još davne 1955. godine autori male, ali drage nam knjižice "Moja knjiga o pticama", ornitolozi dr. sc. Renata Kroneisl Rucner i Dragutin Ručne r, koji u prvom poglavlju naslovljenim "Kada palčić zapjeva..." pišu: "Nebom se već nekoliko dana vuku teški sivi oblaci. Snijeg prekriva zemlju. Jutro je već poodmaklo i bliži se podne, a iza zadnjih seoskih kuća vlada mrtvilo i tišina. Golo granje i stabalje obližnjeg hrastova šumarka strši uvis i pove¬ ćava osjećaj pustoši. Ne čuje se ni glasa. Studeno je i nekako sumorno. Ali odjednom zabruji zvonak, snažan glas palčića. " "Ovaj iznenadni pjev palčića, za koga je poznato da i zimi zna zapjevati, sjeća nas toplih proljetnih i ljet¬ nih dana. Tada je na ovom istom mjestu sve odisalo svježim zelenilom, i mirisom bilja te odjekivalo ptičjim pjevom. U kupinovu je grmu skakutala grmuša, u odro¬ nu zemlje pod ljeskovim grmom ležalo je crvendaćevo gnijezdo, uz potok su stalno švrljale dvije pliske, a do¬ lazile su ovamo i lastavice pokućarke. Po drveću je djetao marljivo kuckao i bušio rupe, iz zrakaje, dopira¬ la kreštanje vrana na preletu, a prekrasan pjev slavuja oduševljavao nas je noću i danju. Sada, osim brzog prolaza sjenica te po koje puzavice ili brglijeza, kao i ovog malog palčića, koji se s planine spustio u blizinu ljudskih stanova, nema nigdje ničega. Nestalo je lišća, nestalo je pjeva ptica i zuja kukaca. Sada tek možemo naslutiti, kako bi priroda izgledala bez ptica!" Jedini palčić što živi u nas Nakon stoje 1971. godine Njemačko društvo za za¬ godine i proglasilo sivog sokola (Falco peregrinus) pr¬ štitu prirode (NABU) po prvi put prišlo izboru ptice vom pticom godine, ove 2004. godine 34. pticom godi |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 74 <-- 74 --> PDF |
ne proglašen je sićušni palčić (Troglodytes troglody¬ tes), poznatiji kao strijež palčić ili, jer pjeva i zimi kad ostale ptice zanijeme, zimski carić. Od šezdesetak vrsta ptica iz porodice palčića (Troglodytidae) sve, osim našeg palčića, stanovnici su No¬ vog svijeta (Sjeverne Amerike). Smatra se daje k na¬ ma stigao nakon ledenog doba preko Aljaske, sjeverne Norveške i Islanda. Raširen je po cijeloj Europi, dijelu Azije i u sjeverozapadnoj Africi. Živi u gorskim i brd¬ skim predjelima, da bi se zimi pred snijegom spustio u niže predjele. Sjeverne populacije čine određene mi¬ gracije, seleći se u toplije krajeve Sredozemlja u rujnu i listopadu, vraćajući se već u ožujku i travnju. Slika 1. Mali temperamentni palčić (Troglodytes troglodytes´) je jedina vrsta palčića koji se nalazi izvan Amerike. Poznat je po svojoj milozvučnoj i zvonkoj pjesmi. Izvor: Buch der Vogelwelt, Stuttgart 1973. Višak ponuđenih gnijezda Poput većine sitnih ptica pjevica i palčići mužjaci Cinclus einclus), kojega će adaptirati po svome. Gni¬ prvi stižu u proljeće u svoj zavičaj, preuzimajući brigu jezda u palčića izrađena su od mahovine i lišajeva, "da osvoje i očuvaju" izabrani revir i pripreme sve po¬ okruglasta, veličine 10 do 15 cm s okruglastim otvo¬ trebno do dolaska ženki i razdoblja gniježdenja. Medu rom sa strane. Topljenjem snijega negdje u travnju te radnje spada i izrada gnijezda i, za razliku od drugih "kad se mužjaci napokon smire i zadovolje svaki svo¬ vrsta ptica, palčić ih gradi po nekoliko (5-6) i obično ne jim mjestom", dolaze ženke. Od više ponuđenih gni¬ dovrši do dolaska družice! Gradi ih nisko uz zemlju u jezda odabrat će samo jedno, u koje će nakon dotjeri¬ žilištu drveća, rupama stijenja, složajevima drva, gus¬ vanja i parenja uskoro položiti jaja. Preostala gnijezda tom podrastu. Ako za gniježdenje izabere predjele uz poslužit će mužjaku, koji spava odvojeno od ženke, gorske potoke i rječice nerijetko će preuzeti staro napu¬ kao mjesta za konačenje. šteno gnijezdo, srodnika mu, vodenkosa (brljak obični, Pomajka pet put manja od ptića-posvojčeta Od sredine travnja do kolovoza ženka snese 5-8 jaja na kojima sjedi 14-16 dana. Ptići su još u gnijezdu kada mužjak stane vabiti drugu ženku. Mlade hrane oba roditelja. Štoviše, njihovoj ishrani pomaže i mla¬ dunčad iz prethodne generacije. Kako se radi o izrazito maloj ptici, rast mladih je relativno brz. Dok su uz ro¬ ditelje noće često u gnijezdu, a kad se napokon posve odvoje i osamostale, roditelji krenu u podizanje novo¬ ga legla. Uz više raznih manjih pjevica, poput sivog popića (Prunella modularis), livadne trepteljke (Anthus pratensis) i dr. kukavica (Cuculus canorus) podmeće svoja jaja i u gnijezdo palčića. Strpljivo sjedeći na jaji¬ ma, ženka i ne sluti da će ptić posvojće kad naraste biti Slika 2. Kukavica kao parazit u leglu palčića. Mladu kukavicu posvojče, koja je izbacila jaja i/ili mlade domaćina, pri hranjenju od pet puta manje pomajke palčića. četiri i više puta veći od nje same i, što je još najgore, da će njenu mladunčad mlada kukavica naprosto izgu¬ rati iz gnijezda, a njihova prava majka ostati bez vlasti¬ tog potomstva. |