DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 72     <-- 72 -->        PDF

baze, ako imaju podatke koji zadovoljavaju sustav
baze. Treba biti konkretan i reći koliko podataka
imaju i za koju ih cijenu žele ustuputi Državnoj
upravi R. Hrvatske. Zanimljivo bi bilo raspravljati i


o tome zašto naši tloznanstvenici kada rade na pro¬
jektima koje financira Državna uprava, ne odlažu
dobivene podatke u sustav baze te uprave. Napo¬
kon, postavlja se i pitanje zašto se naš prijedlog i
Ugovor o pretvorbi baze u informacijski sustav, po
onoj narodnoj "kiseli", a ja bih rekao sabotira pune
četiri godine u spomenutom Ministarstvu.
3.
U Hrvatskoj se više od 70 godina sustavno provode
poredbena klimatska, vegetacijska i pedološka is¬
traživanja, u svrhu što potpunijeg definiranja šum¬
skih i drugih kopnenih ekosustava, i to na način da
ih je stalno pratila međunarodna priznatost. Prevla¬
dalo je iskustvo da su najbolji kriteriji za utvrđivan¬
je tipova i kartografskih jedinica kopnenih ekosus¬
tava: bioklimatska pripadnost staništa, taksonomska
obilježja biljnih zajednica i pedogenetsko obi¬
lježje tla.
Danas, formacijski hrvatsko šumarstvo promiču
brojne i snažne institucije: HAZU, Akademija
šumarskih znanosti, Šumarski fakultet, Šumar¬
ski institut Jastrebarsko, Hrvatsko šumarsko
društvo, "Hrvatske šume d.o.o. Uzme li se pri
tomu, još u obzir da u Hrvatskoj ima više šuma i
šumskog zemljišta nego u poljodjelstvu obradivih
tala, mora se (bez pogovora) priznati da navedene in¬
stitucije imaju znanja, pravo i odgovornost da sudje¬
luju u raspravi i pripremi projekta: "kako pedološki i
ekološki kartirati našu domovinu i kakav infor¬
macijski sustav protežirati". Kolege agronomi ne
misle tako. Oni potpuno, na svoju ruku, (u elaboratu
nema suglasnosti niti jedne institucije na njihov pro¬
jekt ) projektiraju čudan, vlastiti sustav (CROSOTER)
kojega bi financirala tri Ministarstva (za zaš¬
titu okoliša, za poljoprivredu i šumarstvo, te zna¬
nost), dok bi ih potrebnim podacima o šumskim eko¬
sustavima posluživali Šumarski fakultet i Šumarski
institut, kako je to vidljivo na str. 59 CROSOTER-a.
Treba se, svakako, zapitati: Kako je moguće da se je¬
dan i za naše prilike mali Zavod (sa 3-4 aktivna su¬
radnika ) zamišlja u tako nerealnoj ulozi. Moguće je
da računaju na trenutačni javašluk (čitaj: neznanje +
neorganiziranost + neodgovornost) u našoj Državnoj
upravi, a moguće su i druge kombinacije.


4.
Predlagači u CROSOTER-u opširno opisuju stanje
informacija o tlu i zemljištu u "svijetu, Europi i u
nas." To je najmučniji dio CROSOTER-a. Uspored¬
ba Europskog informacijskog sustava i SOTER-a
ne završava raspravom i prevagom svjedočanstava,
već praznom frazom: "Mi smo se opredjelili za
CROSOTER". U opisivanju stanja u nas, predlagači
(po onoj: Svaki cigo svoga konja hvali) daju dugi
popis svojih radova, među kojima većina nema
veze sa suvremenim istraživanjem i kartiranjem
tala i zemljišta (Land-a). Nemamo vremena ni po¬
trebe sve to komentirati, jer je dovoljno uočiti ovo.
Kao udarne reference naveli su autori svojih 6 župa¬
nijskih GIS (GIZIS) projekata, ali im sadržaj ne opi¬
suju. Valjda autori misle kako ono stoje digitalizira¬
no samo po sebi pripada u visoku znanost i ima veli¬
ku vrijednost. Njihovi GIZIS- županijski projekti
zahtijevaju posebnu raspravu, pa ćemo, tek uzgred,
zaključiti da su ti projekti krenuli nakon što su Poljo¬
privredni fakultet i njihov Zavod za pedologiju na¬
pustili i ostavili nedovršeni projekt Osnovne pedo¬
loške karte R. Hrvatske, u kojemu su dugi niz godina
(1971 - 1985) imali vodeću ulogu. Tim nepojmljivim
postupkom taje ustanova izgubila svaki kredibilitet
da koordinira buduće pedološke projekte.
U razdoblju od 1967. do 1986. g. u Hrvatskoj su is¬
traživani i kartirani šumski ekosustavi u mjerilu


l: 100.000. Za cijelo područje države izrađena je pe¬
dološka, vegetacijska i tipološka karta toga mjerila.
Od 1992.god. radi se na drugoj generaciji (2. aprok¬
simacija) karte šumskih ekosustava u mjerilu
l: 100.000. Rad je većim dijelom obavljen u okviru
međunarodnog projekta (EU-RIVM-CCE, Bilthoven,
Netherlands) i do sada je kartirane (Marti¬
nović i suradnici) oko 30 % područja Hrvatske. O
tom kartiranju u CROSOTER-u nema ni slova U
Bibliografiji radova Šumarskog instituta Jastrebar¬
sko (razdoblje1945-2000) ima više od 380 radova
objavljenih u domaćim i inozemnim glasilima, koji
se bave istraživanjem naših šumskih ekosustava,
uključujući i radove o informacjskom sustavu za
šume. Ni jedan od tih radova ne spominju autori
CROSOTER-a. I to nije sve. Naš najsadržajniji pedokartografski
rad: Pedološko-bonitetna karta R.
Hrvatske u mj. 1:300.000, životno djelo istaknutog
hrvatskog tloznanstvenika dr. ing. Pavla Kovače¬
vića, tiskano 1995. godine u posebnom, njemu po¬
svećenom broju Agronomskog glasnika, također se
ne spominje u CROSOTER-u. A znadete li zašto?
Kovačevićeva (1995) Karta boniteta tala Hrvatske
(1: 300.000) iskazuje 28 geomorfoloških područja i
podpodručja sa 161 kartografskom jedinicom i u
biti je vrlo kvalitetno sastavljena SOTER-karta R.
Hrvatske.
Nema dvojbe, pregled stanja o našim informacija¬
ma za tlo i zemljište u CROSOTER-u napisan je
tako da autori ne prave razliku između onog što je
važno i onog što nije važno, stoje istina, a što nije
istina, pretpostavljam, sve u namjeri da proguraju
svoj projekt.


5.
CROSOTER je projektiran na iznos od 350.000
USA $ i na pet godina rada. Upravo je kuriozno da se
u specifikaciji troškova izrade CROSOTER - pro