DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 72 <-- 72 --> PDF |
baze, ako imaju podatke koji zadovoljavaju sustav baze. Treba biti konkretan i reći koliko podataka imaju i za koju ih cijenu žele ustuputi Državnoj upravi R. Hrvatske. Zanimljivo bi bilo raspravljati i o tome zašto naši tloznanstvenici kada rade na pro¬ jektima koje financira Državna uprava, ne odlažu dobivene podatke u sustav baze te uprave. Napo¬ kon, postavlja se i pitanje zašto se naš prijedlog i Ugovor o pretvorbi baze u informacijski sustav, po onoj narodnoj "kiseli", a ja bih rekao sabotira pune četiri godine u spomenutom Ministarstvu. 3. U Hrvatskoj se više od 70 godina sustavno provode poredbena klimatska, vegetacijska i pedološka is¬ traživanja, u svrhu što potpunijeg definiranja šum¬ skih i drugih kopnenih ekosustava, i to na način da ih je stalno pratila međunarodna priznatost. Prevla¬ dalo je iskustvo da su najbolji kriteriji za utvrđivan¬ je tipova i kartografskih jedinica kopnenih ekosus¬ tava: bioklimatska pripadnost staništa, taksonomska obilježja biljnih zajednica i pedogenetsko obi¬ lježje tla. Danas, formacijski hrvatsko šumarstvo promiču brojne i snažne institucije: HAZU, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet, Šumar¬ ski institut Jastrebarsko, Hrvatsko šumarsko društvo, "Hrvatske šume d.o.o. Uzme li se pri tomu, još u obzir da u Hrvatskoj ima više šuma i šumskog zemljišta nego u poljodjelstvu obradivih tala, mora se (bez pogovora) priznati da navedene in¬ stitucije imaju znanja, pravo i odgovornost da sudje¬ luju u raspravi i pripremi projekta: "kako pedološki i ekološki kartirati našu domovinu i kakav infor¬ macijski sustav protežirati". Kolege agronomi ne misle tako. Oni potpuno, na svoju ruku, (u elaboratu nema suglasnosti niti jedne institucije na njihov pro¬ jekt ) projektiraju čudan, vlastiti sustav (CROSOTER) kojega bi financirala tri Ministarstva (za zaš¬ titu okoliša, za poljoprivredu i šumarstvo, te zna¬ nost), dok bi ih potrebnim podacima o šumskim eko¬ sustavima posluživali Šumarski fakultet i Šumarski institut, kako je to vidljivo na str. 59 CROSOTER-a. Treba se, svakako, zapitati: Kako je moguće da se je¬ dan i za naše prilike mali Zavod (sa 3-4 aktivna su¬ radnika ) zamišlja u tako nerealnoj ulozi. Moguće je da računaju na trenutačni javašluk (čitaj: neznanje + neorganiziranost + neodgovornost) u našoj Državnoj upravi, a moguće su i druge kombinacije. 4. Predlagači u CROSOTER-u opširno opisuju stanje informacija o tlu i zemljištu u "svijetu, Europi i u nas." To je najmučniji dio CROSOTER-a. Uspored¬ ba Europskog informacijskog sustava i SOTER-a ne završava raspravom i prevagom svjedočanstava, već praznom frazom: "Mi smo se opredjelili za CROSOTER". U opisivanju stanja u nas, predlagači (po onoj: Svaki cigo svoga konja hvali) daju dugi popis svojih radova, među kojima većina nema veze sa suvremenim istraživanjem i kartiranjem tala i zemljišta (Land-a). Nemamo vremena ni po¬ trebe sve to komentirati, jer je dovoljno uočiti ovo. Kao udarne reference naveli su autori svojih 6 župa¬ nijskih GIS (GIZIS) projekata, ali im sadržaj ne opi¬ suju. Valjda autori misle kako ono stoje digitalizira¬ no samo po sebi pripada u visoku znanost i ima veli¬ ku vrijednost. Njihovi GIZIS- županijski projekti zahtijevaju posebnu raspravu, pa ćemo, tek uzgred, zaključiti da su ti projekti krenuli nakon što su Poljo¬ privredni fakultet i njihov Zavod za pedologiju na¬ pustili i ostavili nedovršeni projekt Osnovne pedo¬ loške karte R. Hrvatske, u kojemu su dugi niz godina (1971 - 1985) imali vodeću ulogu. Tim nepojmljivim postupkom taje ustanova izgubila svaki kredibilitet da koordinira buduće pedološke projekte. U razdoblju od 1967. do 1986. g. u Hrvatskoj su is¬ traživani i kartirani šumski ekosustavi u mjerilu l: 100.000. Za cijelo područje države izrađena je pe¬ dološka, vegetacijska i tipološka karta toga mjerila. Od 1992.god. radi se na drugoj generaciji (2. aprok¬ simacija) karte šumskih ekosustava u mjerilu l: 100.000. Rad je većim dijelom obavljen u okviru međunarodnog projekta (EU-RIVM-CCE, Bilthoven, Netherlands) i do sada je kartirane (Marti¬ nović i suradnici) oko 30 % područja Hrvatske. O tom kartiranju u CROSOTER-u nema ni slova U Bibliografiji radova Šumarskog instituta Jastrebar¬ sko (razdoblje1945-2000) ima više od 380 radova objavljenih u domaćim i inozemnim glasilima, koji se bave istraživanjem naših šumskih ekosustava, uključujući i radove o informacjskom sustavu za šume. Ni jedan od tih radova ne spominju autori CROSOTER-a. I to nije sve. Naš najsadržajniji pedokartografski rad: Pedološko-bonitetna karta R. Hrvatske u mj. 1:300.000, životno djelo istaknutog hrvatskog tloznanstvenika dr. ing. Pavla Kovače¬ vića, tiskano 1995. godine u posebnom, njemu po¬ svećenom broju Agronomskog glasnika, također se ne spominje u CROSOTER-u. A znadete li zašto? Kovačevićeva (1995) Karta boniteta tala Hrvatske (1: 300.000) iskazuje 28 geomorfoloških područja i podpodručja sa 161 kartografskom jedinicom i u biti je vrlo kvalitetno sastavljena SOTER-karta R. Hrvatske. Nema dvojbe, pregled stanja o našim informacija¬ ma za tlo i zemljište u CROSOTER-u napisan je tako da autori ne prave razliku između onog što je važno i onog što nije važno, stoje istina, a što nije istina, pretpostavljam, sve u namjeri da proguraju svoj projekt. 5. CROSOTER je projektiran na iznos od 350.000 USA $ i na pet godina rada. Upravo je kuriozno da se u specifikaciji troškova izrade CROSOTER - pro |