DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 71 <-- 71 --> PDF |
UVODNE PRIPOMENE NA ELABORAT "CROSOTER I. FAZA" Elaborat: Znanstveno-istraživački projekt: Hrvat¬ ska digitalna banka podataka za tlo i zemljište CROSOTER I. faza, Zagreb, 2002. izradio je Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta sveučilišta u Za¬ grebu. Ima teksta, tablica i slika ukupno 81 stranica i odnosi se na program projekta. Na okruglom stolu pod nazivom: "Stanje i perspek¬ tive zaštite tla u Hrvatskoj", kojeg su zajednički orga¬ nizirali (12. 3. 2003) Uprava za zaštitu okoliša Mini¬ starstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja (u dalj¬ njem tekstu Ministarstvo) i Hrvatsko tloznanstveno društvo, elaborat je promoviran kao prijedlog Hrvat¬ skog tloznanstvenog društva. Odmah sam na okruglom stolu obavijestio dužnosnike Ministarstva (g-de: J. Nećak i M. Vihovanec i gosp. P. Šibalića) da CROSOTER nije prijedlog Hrvatskog tloznanstvenog društva, već da prof. M.Bogunović iznosi prijedlog svoje interesne skupine, te da Ministarstvo treba raditi na provedbi već ugovorenih pedoloških projekata. Moja intervencija nije ostala nezapažena. Odmah me je (18. 3. 2003.) primio na razgovor pomoćnik ministra gosp. dr. sc. Roko Andričević. Prvi smo se put vi¬ djeli i čuli pa sam vrlo obazrivo dao do znanja gospodi¬ nu Andričeviću kako nije dobro stoje Okrugli stol odr¬ žan bez ikakvog pisanog materijala, te da su prijedlozi iz Zavoda za pedologiju Agronomskog fakulteta i nji¬ hove područne jedinice Osijek unaprijed propala stvar. Posebno sam obrazložio i molim ga da naše već posto¬ jeće programe i ugovore pokrene s mrtve točke. U za¬ ključcima Okruglog stola, koje raspačava Ministarstvo (P. J. Osijek, u potpisu g-da Marija Vihovanec i gosp. Predrag Šibalić) nastavlja se lažno prestav- Ijanje CROSOTER-a. Po njima je CROSOTER na Okruglom stolu podržan i najistaknutija je točka njiho¬ vih zaključaka, iako na Okruglom stolu nakon moje in¬ tervencije nije bilo rasprave, a kamoli podrške CRO- SOTER-u. Dugo me je iskustvo poučilo, da s onima koji se laž¬ no predstavljaju ne treba imati posla. Ipak, napravit ću iznimku. CROSOTER (s dvije lažne naljepnice) i "Za¬ ključci" (dakako lažni) okruglog stola zaslužuju poseb¬ nu pozornost, jer vjerno odaju uzbunjujuće stanje stručnosti i sustava vrijednosti naših aktera (Zavod za pedologiju i spomenuto Ministarstvo). Evo za početak pitanja o kojima treba raspravljati. l. Prema Priručniku o proceduri (FAO 1995) SOTER je kompjuterizirana baza podataka (Karta + atributivna obilježja) o resursima kopnenih ekosustava, sa specifičnim podacima o geomorfološkim oblici¬ ma, litološkom sastavu i tlima, koji se mogu dopu¬ niti i podacima o korištenju zemljišta, prirodnoj ve¬ getaciji i klimi. Model je razrađen za globalnu (pla¬ netarnu ) inventarizaciju u mjerilu 1:1.000.000, s tendencijom da se širi i razvija za nacionalne potre¬ be onih zemalja koje imaju velika, ali neistražena područja. Za dvadeset godina razvoja SOTER-a (1984. do 2003.) zabilježen je samo jedan pokušaj kartiranja u mjerilu l :250.000. Sve drugo su sitnija mjerila karata. Očigledno, SOTER je značajan me¬ đunarodni projekt za integralno promatranje i karti¬ ranje tala i njihovih ektomorfoloških svojstava u vrlo sitnom mjerilu, koje mi u Hrvatskoj ne treba¬ mo. Evo zašto. U Hrvatskoj je prva globalna inventarizacija tala i zemljišnih resursa dovršena 1985. godine, s izra¬ dom Osnovne pedološke karte u mjerilu l :50.000, a kasnije i 1:200.000. Na osnovi te dokumentacije može se izvršiti opti¬ malna raspodjela zemljišnog prostora na glavne ko¬ risnike, utvrditi površine namijenjene poljodjelstvu, šumarstvu, građevinarstvu, zone rekreacije itd. Na temelju Osnovne pedološke karte može se detaljni¬ je ocijeniti stupanj prikladnosti (upotrebne vrijed¬ nosti) zemljišnog prostora za određeni tip korište¬ nja. Tako se površine namijenjene poljoprivredi na osnovi pedološke karte (1:50.000) i ocjene drugih stanišnih čimbenika mogu dijeliti na više klasa s obzirom na mogućnost izbora kultura, načina obra¬ de, potrebnih melioracija i zaštitnih mjera. Sve u svemu riješili smo pitanje "što raditi"?, pa je gene¬ ralni smjer razvoja hrvatske tloznanstvene i ekološ¬ ke kartografije izrada namjenskih pedoloških karata u krupnom mjerilu, koje trebaju odgovoriti "kako raditi"? s našim tlima. U tom logičnom nastavku razvoja hrvatske pedološke kartografije već dvade¬ set godina ne sudjeluje Zavod za pedologiju Poljo¬ privrednog fakulteta u Zagrebu, odnosno nema o tome objavljenih znanstvenih radova. 2. Uz spomenute pedološke karte (1:50.000 i 1:200.000) najvažniji rezultati inventarizacije naših tala su podaci o pedološkim profilima. Baza poda¬ taka o pedološkim profilima hrvatskih tala izrađena je u razdoblju od 1992. do 1999. (M art ino vic i suradnici ). U njoj su na 2351 stanišnoj (stojbinskoj) čestici iskazani odnosi geološko - litološke građe, reljefa, klime, vegetacije i tla, pa pruža veli¬ ke mogućnosti za sveobuhvatnu interpretaciju naših kopnenih ekosustava. U zaključcima Okruglog sto¬ la i CROSOTER-u ta se baza podataka ili prešućuje ili minorizira. Valjda s ciljem napuhavanja važnosti i cijene svog budućeg projekta, kao i lakšeg preoti¬ manja tuđeg rada. Tu se postavlja više pitanja. Zaš¬ to kolege iz Zavoda za pedologiju ni u roku od četiri godine nisu ponudili svoju suradnju na dopuni te |