DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 60 <-- 60 --> PDF |
P. Jurjević. 1. Tolić: ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE Šumarski list br. 1-2. CXXVI1I (2004), 55-61 šume listača i četinjača ili čiste sastojine listača. Ni takve sastojine u nepovoljnim vremenskim uvjetima (duga suša i visoke temperature) nisu otporne na šum¬ ske požare. Isto tako, zbog geološko-pedoloških i kli¬ matskih uvjeta, nije moguće podignuti kulture listača ili je to moguće samo uz veliku primjenu agrotehnike. Povijesna je istina, a to potvrđuju i današnji rezul¬ tati, daje podignuti maslinik, voćnjak ili vinograd, ako su održavani i obrađivani, zelena barijera za širenje požara. Međutim, sama činjenica daje podignut jedan od navedenih objekata, to nije jamstvo za zaprečavanje požara. Češće su pojave da na takvim zakorovljenim površinama iz nehata ili neznaja budu izazvani požari. Maslina, primjerice, iako je zimzelena listača, naglo izgara uz oslobađanje visokih temperatura. Protupožarne zapreke od zelenih biljaka, bilo zim¬ zelenih ili listopadnih listača, treba podizati i održavati uz naselja, tvornice, turističke i druge objekte, u na¬ mjeri da u slučaju požara navedeni objekti budu protu¬ požarno izolirani od ostalog dijela šumskih površina i da se umanji opasnost širenje požara. Mnoga su iskus¬ tva pokazala da su u požarima osim šumskih i poljopri¬ vrednih dobara stradavali gospodarski, stambeni i dru¬ gi objekti, a za njihovo spašavanje vatrogasne snage bi trošile mnogo vremena i sredstava. Ako nisu moguće zelene barijere - zapreke, onda je nužno okoliš očistiti od gorivog materijala. Protupožarne zapreke bez gorivog materijala rađe¬ ne su na način da se s određene površine uklanja po mogućnosti sav gorivi materijal. U praksi se takvi objekti nazivaju šumske prosjeke. Šumske prosjeke u praksi mogu imati višestruku namjenu i izrađuju se najčešće s konkretnim zadatkom, a mogu biti: izgrađene zbog gospodarskog razgraniče¬ nja, uzgojne prosjeke-šljukarice, lovačke prosjeke, prosjeke ispod elektro vodova, protupožarne prosjeke i dr. Karakteristično je za sve šumske prosjeke da je s njih u praksi vrlo teško ili nemoguće ukloniti sav gorivi materijal. Namjena i način korištenja, te zbog orograf¬ skih, pedoloških i klimatskih prilika za većinu prosjeka nije uvjetovano uklanjati sav gorivi materijal, već se uglavnom uklanjaju stabla i grmlje. Protupožarne prosjeke često se spominju kao mjera zaštite šuma od požara, pa su za mnoge takve prosjeke bile mjerilo rada na zaštiti šuma od požara. Ako bi se iz godišnjeg plana ispustila izrada ili održa¬ vanje prosjeka, program zaštite od požara ocjenjivanje loše pripremljenim, a preventiva nedostatna. Drugi su vrlo kritični na takav zahvat u prostoru — šumi i negira¬ ju učinkovitost šumskih prosjeka kao zapreku širenja šumskih požara. Svaka osnovana i dobronamjerna kri¬ tika koja se temelji na znanstvenim ili iskustvenim spoznajama, pomaže rješavanju i otklanjanju učinjenih propusta u prethodnim postupcima. Protupožarne prosjeke uglavnom se izrađuju u medi¬ teranskoj vegetacijskoj zoni s izrazito velikom proiz¬ vodnjom biomase. U tim krajevima Vegetacijsko razdo¬ blje traje skoro cijelu godinu, s izuzetkom ljetnog suš¬ nog i vrućeg razdoblja, koje prouzroči sušenje jednog dijela (travnih vrsta) biomase, a upravo suhi i lako za¬ paljivi materijal pogoduje nastanak i širenje šumskog požara. Zbog takvih klimatskih i vegetacijskih uvjeta, nije moguće protupožarnu prosjeku potpuno osloboditi od gorivog materijala. Osobito je to teško postići na str¬ mim i kamenitim krškim terenima. Protupožarne pros¬ jeke rađene su uglavnom okomito na slojnicc, pa su vrlo često bile strme i teško prohodne. Propisi su određivali njihovu širinu (od 5 do 15 m), ovisno o vrsti drveća (listače, četinjače) starosti sastojina, konfiguracije i sas¬ tava terena, jačini stalnih i povremenih vjetrova, pa je često puta takva širina protupožarnih prosjeka bila pred¬ met rasprave pri donošenju planova zaštite od požara. Nikada nisu bile, zbog već spomenutih razloga, bez go¬ rivog materijala. Dakle, nisu mogle biti fizička zapreka za širenje šumskog požara, a izdvajana su velika sred¬ stva za izradu i održavanje tih prosjeka. Ako neka površina nije bez gorivog materijala, a šumske prosjeke praktično nije moguće očistiti od travnih vrsta, u tom slučaju ne može biti zapreka za ši¬ renje požara. Postoje prijedlozi kako treba prosjeke izrađivati i održavati. Do sada se pokazalo da su to samo teorijski prijedlozi, koje nije moguće primijeniti, a osobito ne u krškim uvjetima, gdje nije moguće tlo izoravati radi čišćenja travnih vrsta. Isto tako, herbicidima tretirati cjelokupnu površinu šumske prosjeke nije moguće, a ni gospodarski niti ekološki nije oprav¬ dano. Takvi bi programi već unaprijed žrtvovali velike šumske površine, a šumsko tlo izložili eroziji. U većini slučajeva takve prosjeke nisu se mogle ko¬ ristiti ni za postavljanje vatrogasne obrambene crte, jer su bile nepristupačne i neprikladne za raspored vatro¬ gasaca i vatrogasne opreme. Poslije svakog većeg po¬ žara, a osobito ako je vatra prešla preko protupožarne prosjeke, obavljala bi se analiza tijeka gašenja i može¬ bitnih propusta pri gašenju požara. Neupućenima nije jasno kako vatra može prijeći prosjeku, pa su skloni kritizirati organizaciju gašenja, šumarsku struku, način izrade, širinu prosjeke, održavanje i druge primjedbe upućene na funkciju protupožarne prosjeke. Mnogo se očekivalo od protupožarnih prosjeka, ali je praksa pokazala da prosjeke bez obzira na širinu i nji¬ hovu čistoću nisu zapreka za širenje požara. Svaki požar i pri relativno tihom vremenu stvara zračno strujanje, a osobito na strmim priobalnim terenima, gdje su takva strujanja posebno izražena. Na tim područjima učestali su vjetrovi sezonskog i dnevnog ritma, gdje se najčešće javlja već spomenuti maestral, koji puše s mora iz smje¬ ra sjeverozapada u popodnevnim satima i nastali požar |