DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 6     <-- 6 -->        PDF

l. Trinajstić: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ASOCIJACIJE Hacquetio-Fagetum ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004), 3-11
Budući da se tijekom vremena fitocenološkim is¬
traživanjima čistih bukovih i mješovitih bukovo-jelovih
šuma u prvoj polovici, a posebice u drugoj polovici


20. stoljeća posvećivala znatna pozornost, bilo je jasno
da se "klasična" Horvatov a koncepcija neće moći
održati.
Najprije je Tregubov (1941) izvršio florističku
analizu bukovo-jelovih šuma i izdvojio ih u posebnu
asocijaciju Fago-Abietetum croaticum, ali je ta kon¬
cepcija Tregubova iz 1941. godine ostala u potpu¬
nosti nezapažena, a uvriježila se kasnije imenovana
asocijacija Abieti-Fagetum dinaricum Tregubov (usp.
Tregubov 1957). Tek nedavno su M a r i n č e k i dr.
(1992) potpuno ilegitimno za dinarsku asocijaciju bu¬
kovo-jelovih šuma mehanički protegnuli ime Omphalodo-
Fagetum na čitav areal bukovo-jelovih šuma Di¬
narida, o čemu će biti govora drugom prilikom.


Najveće sintaksonomske promjene doživjele su one
čiste bukove šume koje je Horvat (1938) označio
kao "Fagetum silvaticae croaticum boreale". Prvi po¬
kušaj revizije izvršio je Košir (1962) koji iz razmjer¬
no malenog područja Gorjanaca u graničnom dijelu
Slovenije prema Hrvatskoj imenuje nekoliko novih
asocijacija čistih bukovih šuma, ali bez odgovarajućeg
analitičkog prikaza florističke strukture, pa su novo¬
imenovane asocijacije ostale invalidno opisane i pred¬
stavljale "nomina nuda". Tek više godina kasnije Ko¬
šir (1979) daje prikaz florističke strukture prije ime¬
novanih asocijacija pomoću analitičkih fitocenoloških
tablica. Koristeći se Horvatovim podacima objavljuje i
Borhidi (1963, 1965) nekoliko samostalnih asocija¬
cija (as. Lamio orvalae-Fagetum, Vicio-oroboidi-Fagetum)
čistih bukovih šuma.


Između nekoliko ("Querco-Fagetum, Hacquetio-
Fagetum, ´Ennaeaphyllo ´-Fagetum, ´Savensi ´-Fage¬
tum, Isopyro-Fagetum, Arunco-Fagetum ") prvo samo
imenovanih i invalidno opisanih (usp. Košir 1962),


kasnije i podrobnije sintaksonomski analiziranih asoci¬
jacija (Košir 1979), tijekom vremena posebnu je po¬
zornost pobudila asocijacija Hacquetio-Fagetum, koju
za Hrvatsku pod tim imenom prvi navodi Trinajstić
(1995), a detaljnije o njoj u najnovije vrijeme rasprav¬
ljaju Vukelić i Baričević (2002). Navedeni au¬
tori, koristeći fitocenološke snimke Horvata (l938) i
Lj. Regule - Bevi lacqua (1978) prikazuju flori¬
stički sastav navedene asocijacije samo u sklopu sintet¬
ske tablice (stupci 3 i 4). Vukelić i Baričević
(2002) preuzeli su sve one podatke koje Horvat
(1938) navodi kao "Fagetum ´silvaticae´ croticum
montanum-lathyretosum´, te Regula -Bevilacqua
(1978), kao "Fagetum illyricum montanum subas.
lathyretosum\ ukupno 31 fitocenološku snimku. Po¬
drobnijom analizom mogli smo ustanoviti da samo 13
snimaka koje je objavio Horvat (1938: Križaljka 3) i
7 snimaka koje je objavila Regula -Bevilacqua
(1978: Tablica 40) odgovaraju optimalno razvijenoj as.


Hacquetio-Fagetum.


Zbog toga je bilo potrebno floristički sastav as.
Hacquetio-Fagetum iz Hrvatske prikazati i u obliku
analitičke tablice. Napokon, bilo je isto tako potrebno
u nomenklaturenom smislu izvršiti korekciju samoga
imena as. Hacquetio-Fagetum u skladu s važećim nomenklaturnim
kodeksima (Bar k m an i dr. 1986, We¬
ber i dr. 2000). Ime navedene asocijacije treba korigi¬
rati u Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979.


Napokon, nedavno je Willner (2001) osporio sa¬
mostalnost as. Hacquetio-Fagetum, ali je to tipično
srednjoeuropsko gledište, koje ime "Galio odorati-Fagion"
proteže i na onaj kompleks koji su T6rok i dr.
(1989) označili imenom Aremonio-Fagion. Tu bi se
moglo postaviti pitanje da lije Aremonia agrimonoides
dobro izabrana kao dio binoma "Aremonio-Fagetum",
ali prema načelu prioriteta bilo bi ilegitimno izabrati
neku drugu vrstu za isti sadržaj.


ANALITIČKI PRIKAZ FLORISTIČKOG SASTAVA as. Hacquetio-Fagetum
U HRVATSKOJ - Analytical relation of floristic composition
of the Ass. Hacquetio-Fagetum in Croatia


As. Hacquetio-Fagetum floristički je analizirana na
više lokaliteta sjeverozapadne Hrvatske (Velika Kape¬
la, Samoborsko gorje, Cesargradska gora, Brezovica,
Strahinjčica, Ivanščica), upravo na onom prostoru na
kojemu je zabilježena najveća koncentracija reliktnih,
ilirikoidnih elemenata (usp. Trinaj stić 1992, 1995,
1997). Njen floristički sastav prikazan je u tablici l,
koja je sastavljena na temelju 9 fitocenoloških snima¬
ka. Snimke potječu sa sljedećih lokaliteta (područja):


l. Snimka: Cesargradska gora; 2. snimka: Velika Kape¬
la - Jasenak (Vrelo); 3. snimka: Ivanščica - Oštrc iz¬
nad Lobora; 4. snimka: Reka draga u podnožju Japeti¬
ća; 5. snimka: Samoborsko gorje - Palačnik (Hajdovčak);
6. snimka: Samobor, u podnožju planinarskog
puta za Palačnik; 7. snimka: Hrvatsko zagorje: Brezo¬
vica; 8. snimka: Hrvatsko zagorje: Brezovica; 9. snim¬
ka: Hrvatsko zagorje: Strahinjčica.


Analizom florističkog sastava u tablici l ustanov¬
ljeno je da as. Hacquetio-Fagetum obuhvaća 146 vrsta.
Broj vrsta po pojedinim snimkama kreće se između 42
i 73 vrste ili prosječno 59, 8 vrsta po snimci. U svim fi¬
tocenološkim snimkama zabilježene su 4 vrste, u više
od 50 % snimaka zabilježeno je 37 vrsta ili 25, 3 % od
ukupnog florističkog sastava. U samo jednoj fitoceno