DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 59 <-- 59 --> PDF |
P. Jurjević. 1. Tolić: ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE Šumarski list br. 1-2, CXXV11I (2004). 55-61 Priobalni i otočni dijelovi u Hrvatskoj su prostori na kojim se najčešće pojavljuju šumski požari. To su kra¬ jevi s velikom proizvodnjom biomase, gdje vegetacij¬ ske razdoblje traje skoro cijelu godinu, s izuzetkom ljetnog sušnog i vrućeg razdoblja, koje u tom vremenu prouzroči sušenje jednog dijela (travnih vrsta) bioma¬ se. To je prostor gdje se akumulira puno gorivog ma¬ terijala, a na tim prostorima česta su zračna strujanja i prisutnost kisika. U takvim uvjetima dovoljno je izrav¬ nim ili neizravnim aktivnostima inicirati zapaljivu iskru kojom će se izazvati proces paljenja i gorenja. Taj proces ima tri faze: proces zagrijavanja gorivog materijala od zapaljive iskre do 100 °C i dovođenja do gubitka vlage, a po¬ tom i potpunog gubitka vlage na 200 °C traje kraće vrijeme, gdje je goriva masa zbog prirodnih procesa u ljetnim uvjetima biološki suha, izgaranje plinova nastaje na temperaturi između 300-400 "C s pojavom plamena i širenjem zapalji¬ vih plinova, što naglo povećava temperaturu od 600-1000 °C na kojoj izgara drvo plavčastim pla¬ menom, pri čemu se stvara dim od nesagorivih pli¬ nova, ugljičnog dioksida i vodene pare, i izgorjelo drvo gubi sastojke i volumen, ugljenizira i ostavlja pepeo, pa u toj fazi, ako nema gorivog ma¬ terijala, požar može neko vrijeme tinjati, a potom se i ugasiti, ako se upaljiva iskra ne prenese na drugi kompaktni lako zapaljivi materijal. Kada požar otpočne širenje po susjednom gorivom materijalu, proces teče na tri različita načina: radijacijom - prenošenje topline kroz zračne mole¬ kule koje se ne kreću, kondukcijom - primanje i prolaz topline kroz mole¬ kule čvrstog gorivog materijala i konvekcijom - strujanje toplog zraka koji se penje i zagrijava gornje hladnije slojeve. Brzina širenja požara uvjetovana je čimbenicima, i to više njih, koji su se u praksi pokazali odlučujući i za tijek gašenja: Vlaga je bitan čmbenik koji odlučuje o mogućnosti nastanka i širenje požara, a javlja se u obliku zračne vlage, vlažnost staništa i vlažnost gorivog materi¬ jala. Ako je gorivi materijal suh, gori brže i brže se postiže temperatura do 200 °C. Ako je zračna vlaž¬ nost manja, suhi zrak lakše upija oslobađajuću vo¬ denu paru iz gorivog materijala i iz tla na kojemu traje proces gorenja. Vjetar pospješuje širenje požara, jer ubrzava dotok kisika do materijala koji gori. Brže prenosi toplinu i gorivi materijal se brže suši te prenosi zapaljive če¬ stice po okolnom gorivom materijalu. Reljef sa. strmim padinama pogoduje bržem širenju odnosno napredovanju požara. Na nagnutom terenu vatra brže napreduje uz padinu, jer se topli zrak pe¬ nje i pred sobom isušuje gorivi materijal. Rijetka je pojava da se požar širi niz padinu. Moguća je i tak¬ va pojava koja je podpomognuta jakim vjetrom koji puše niz padinu. Požar koji izbije u podnožju padi¬ ne i za vrijeme bez vjetra, gorenjem izaziva struja¬ nje toplog i hladnog zraka pa širenje požara napre¬ duje uz padinu. Ekspozicija značajno utječe na pojavu i širenje po¬ žara, jer su klimatski ili bolje rečeno mikroklimatski i vegetacijski elementi određeni stranama svije¬ ta. Južne i jugozapadne padine duže su vrijeme izlo¬ žene sunčevu zračenju, pa su na tim ekspozicijama kserotermna staništa na kojima se razvijaju kserofitne biljne vrste. Opće je poznato da suha staništa i biljna struktura na takvim tlima pogoduju pojavi požara, a uz to treba naglasiti da sunčeva toplina ti¬ jekom dana utječe na pojavu vjetra koji puše iz doli¬ ne prema vrhu. Za jadranske krajeve karakterističan je vjetar maestral, koji u ljetnim toplim mjesecima tijekom dana pusu s mora (početak oko podneva smorac) prema kopnu iz smjera sjeverozapada, koji pogoduje pojavi i širenju požara (najčešća pojava požara tjekom dana od 11-17 sati), a gasiteljima otežava gašenje. PROTUPOŽARNE ZAPREKE U ŠUMI Fire barriers in the forest Preventiva je najučinkovitija mjera u zaštiti šuma od požara, a kako su šumski požari svojim destruktiv¬ nim učinkom najveći izravni i neizravni šumski štet¬ nik, koristile su se, i danas se koriste različite preven¬ tivne mjere zaštite šuma od požara. U praksi se poka¬ zalo da su sve pravovremene mjere u zaštiti od požara bile učinkovite. Mjera koja se često spominje u zaštiti šuma od požara je izrada protupožarnih zapreka. Pre¬ ma načinu formiranja, razlikuju se dva tipa protupožar¬ nih zapreka: zapreke od slabo gorivog, zelenog materi¬ jala i zapreke bez gorivog materijala - čiste površine. Protupožarne zapreke od zelenih biljaka - listača u krajevima s mediteranskom klimom, u praksi se nisu podizale od šumskih vrsta s namjerom stvaranja barije¬ ra za zaštitu od požara. Bilo je pokušaja i značajnih re¬ zultata mjerama njege podupirati prirodnu progresiju autoktonih listača, te na taj način formirati mješovite |