DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 58 <-- 58 --> PDF |
P. Jurjević. 1. Tolić: ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE šumama. Gašenje nastalog požara, odnosno provedba represivnih mjera, mno¬ go je učinkovitije gdje postoje pristupni putovi i gdje su ti objekti omogućili i olakšali prethodno provedbu njege šume. Klasične protupožarne prosjeke pos¬ tupno se napuštaju, a posebice na strmim i nepristupačnim terenima. Ključne riječi: Šumski požari, zaštita šuma od požara, preventivne mjere, šumske prosjeke, protupožarne prosjeke, protupožarne prosjeke s ele¬ mentima puta, prosjeke na trasama elektroenergetskih objekata, čišćenje pro¬ sjeka, njega šume, biomasa, gorivi materijal, vatrogasna oprema, protupo¬ Šumarski list br. l 2, CXXV1II (2004), 55-61 žarna linija UVOD - Postoji velik broj čimbenika koji negativno utječu na zdravlje šume, a mogu biti biotičke i abiotičke pri¬ rode s različitim posljedicama, tako da neki od njih u određenim uvjetima ugrožavaju opstanak šume. Po svom destruktivnom učinku, šumski je požar kao abiotički čimbenik posebno štetan. Ondje gdje se javi, po¬ sebice ako zahvati velike šumske površine, razorno utječe na sve njene komponente, uništavajući, pored šumskog drveća i svu ostalu živu prirodu - biljni i ži¬ votinjski svijet, pa čak uzrokuje poremećaje i promjene u površinskom sloju zemljišta. Zato se za šumske po¬ žare može reći da pripada prirodnom fenomenu, koji se ponekad definira kao prirodni kalamitet. Šumski požari javljaju se na svim geografskim širi¬ nama i pod različitim klimatskim uvjetima, u zemljama s visokom i slabo razvijenom kulturom, s visokim i niskim standardom, u krajevima gusto i slabo naselje¬ nim stanovništvom. Šumski požari su veliki svjetski problem, jer se u požarima godišnje u svijetu izgubi preko desetak milijuna hektara šuma. Pored izravne gospodarske štete, daleko su nepovoljniji neizravni štetni učinci, jer su ponekad u razmjerima ekoloških katastrofa. U Republici Hrvatskoj, šumski požari su najčešći na njenom otočnom i priobalnom dijelu, ili bolje reče¬ no u mediteranskom području. U novije doba prosječ¬ no godišnje u požarima bude uništeno oko desetak ti¬ suća hektara raslinja različitog vegetacijskog sastava i različitih uzgojnih oblika, a u klimatski nepovoljnim godinama, opožarene površine su i po nekoliko deseta¬ Introduction ka tisuća hektara. Bez obzira na mjesto nastanka poža¬ ra, ako su nepovoljni uvjeti za njegovo gašenje, u poža¬ ru nestaju i šume i zapuštene poljoprivredne kulture, divljač, domaća stoka, a vrlo često stradavaju mnogi gospodarski i stambeni objekti, a u olujnim požarima ili zbog nesretnog slučaja događaju se i ljudske žrtve. Mnogo se učinilo na zaštiti šuma od požara, ali je još uvijek nedostatno, pa je prijeko potrebito usavrša¬ vati metode i poduzimati dodatne mjere na sprječava¬ nju pojave ili širenje požara. Što je više preventivnih mjera, to će biti manje požara, lakši pristup njihovom gašenju i mnogo manje štetnih posljedica. Sve su pre¬ ventivne mjere podjednako važne, bilo da su odgojnoobrazovne, biološke ili tehničke naravi. Jedna od mje¬ ra, a često sc spominje u zaštiti od požara je izrada šumskih prosjeka, koje se najčešće trasiraju okomito na slojnice. Mnogi su te prosjeke uzimali kao jedno od mjerila rada na zaštiti šuma od požara, ali se kroz više¬ godišnje iskustvo pokazalo da takve prosjeke nisu fizi¬ čka zapreka za širenje šumskog požara, a ni za drugu namjenu, i uz velikia materijalna ulaganja, nisu se mogle značajnije koristiti. Uz poštivanje zakonskih propisa koji reguliraju zaštitu šuma od požara, postup¬ no se napuštaju klasične prosjeke. Suvremena tehnička dostignuća omogućila su nov pristup i korisniji način građenja višenamjenskih prosjeka s elementima puta. U praksi mnoge druge prosjeke koje se izrađuju na šumskim površinama, nisu zapreka za širenje požara, već su strogo namjenske, ali u nekim slučajevima mogu poslužiti i olakšati gašenje šumskog požara. UZROK I RAZVOJ ŠUMSKOG POŽARA The causes and development of a forest fire Šumski požari su prirodni fenomen i kada zahvate kategoriji su požari neizravne naravi kao posljedica za¬ veliku površinu svrstavaju se u elementarnu nepogodu hvata u prostoru, koje je čovjek podizao, ili su posljedi¬ s golemim izravnim i neizravnim štetama. Najveći uz¬ ca raznih uređaja, koji su najčešće tehnički neispravna ročnik, odnosno izazivač šumskog požara je čovjek, s pa u takvom stanju prouzroče požar. oko 99 % od svih požara, a viša sila - grom s oko l %. Za nastanak požara moraju se na istom prostoru is¬ Čovjek izravnim aktivnostima ili iz neznanja i nehata, tovremeno naći tri osnovna elementa: gorivi materijal, najčešći je uzročnik požara, a rjeđe su požari prouzro¬ kisik i upaljiva iskra. čeni namjernim podmetanjem ili sabotažom. U drugoj |