DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 57 <-- 57 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXV1II (2004), 55-61 UDK 630* 432 ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE FOREST TRACKS ARE NO BARRIERS TO FIRES Petar JURJEVIĆ*, Ivan TOLIĆ** SAŽETAK: Šumski požari su prirodni fenomen, koji izazivaju ogromne gospodarske štete, a vrlo često i ekološke katastrofe. Javljaju se na svim geo¬ grafskim širinama i u različitim klimatskim uvjetima, u zemljama s visokim i niskim standardima i kulturnim razinama. Suočeni s velikim izravnim i neiz¬ ravnim posljedicama u zaštiti od šumskih požara, poduzimaju se različite pre¬ ventivne i represivne mjere, prilagođene prirodnim uvjetima i materijalnim mogućnostima. Učinkovitost zaprečavanja širenja i gašenja požara najčešće je ovisna o poduzetim preventivnim mjerama. Preventivne mjere su podjedna¬ ko važne, bilo da su odgojno-obrazovne, biološke ili tehničke naravi. Često se u zaštiti od požara spominju i koriste šumske prosjeke. Šumske prosjeke u praksi mogu imati višestruku namjenu, a izrađuju se najčešće s određenom zadaćom. Prema namjeni, načinu izradbe i načinu ko¬ rištenja, šumske prosjeke mogu biti: radi gospodarskog razgraničenja, uzgoj¬ ne prosjeke -šljukarice, lovačke prosjeke, prosjeke ispod elektro vodova, pro¬ tupožarne prosjeke i dr. Protupožarne prosjeke svojedobno su bile jedno od mijerila u preventivnoj zaštiti šuma od požara. Izrađivale su se uglavnom na požarom ugroženim po¬ dručjima mediteranske vegetacijske zone, u kojoj je izrazito velika proizvod¬ nja biomase. Postavljane su okomito na slojnice, pa su vrlo često bile strme i teško prohodne. Propisi su određivali širinu prosjeka (od 5 do 15 m), što je uvjetovala vrsta šumske vegetacije, konfiguracija terena, jačina vjetrova i drugi uvjeti koji su bitni za širenje požara. Širina prosjeka i njihova učinkovi¬ tost na terenu, redovito je izazivalo oprečna mišljena i opravdanost takvih zahvata na terenu. Praksa je pokazala da protupožarne prosjeke nije moguće potpuno očistiti od vegetacije i da njihova funkcija u zaprečavanju većih šumskih požara nije opravdala svoje postojanje. Na takvim prosjekama, zbog elemenata izradbe, nije moguće ili je vrlo složeno postaviti vatrogasnu obrambenu crtu, jer su najčešće strme i nepristupačne za raspored vatroga¬ saca i vatrogasne opreme. Sve ostale prosjeke koje se izrađuju u šumi, imaju svoju posebnu namjenu, ali se u datim prilikama mogu koristiti u zaštiti od požara. Prosjeke na trasa¬ ma elektroenergetskih objekata izrađuju se radi zaštite vodova, i to nisu za¬ preke za širenje šumskih požara, već se moraju izrađivati i održavati radi nor¬ malnog funkcioniranja elektro objekata. Izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima puta, sve više nalazi primje¬ nu u preventivnim i represivnim mjerama zaštite šuma od požara. U preventivi se koriste na provedbi šumsko-uzgojnih radova i drugih radova u gospodarenju Mr. sc. Petar Jurjević, Hrvatske šume d.o.o., Direkcija ** Ivan Tolić, dipl. ing., Hrvatske šume d.o.o., UŠP Split |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 58 <-- 58 --> PDF |
P. Jurjević. 1. Tolić: ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE šumama. Gašenje nastalog požara, odnosno provedba represivnih mjera, mno¬ go je učinkovitije gdje postoje pristupni putovi i gdje su ti objekti omogućili i olakšali prethodno provedbu njege šume. Klasične protupožarne prosjeke pos¬ tupno se napuštaju, a posebice na strmim i nepristupačnim terenima. Ključne riječi: Šumski požari, zaštita šuma od požara, preventivne mjere, šumske prosjeke, protupožarne prosjeke, protupožarne prosjeke s ele¬ mentima puta, prosjeke na trasama elektroenergetskih objekata, čišćenje pro¬ sjeka, njega šume, biomasa, gorivi materijal, vatrogasna oprema, protupo¬ Šumarski list br. l 2, CXXV1II (2004), 55-61 žarna linija UVOD - Postoji velik broj čimbenika koji negativno utječu na zdravlje šume, a mogu biti biotičke i abiotičke pri¬ rode s različitim posljedicama, tako da neki od njih u određenim uvjetima ugrožavaju opstanak šume. Po svom destruktivnom učinku, šumski je požar kao abiotički čimbenik posebno štetan. Ondje gdje se javi, po¬ sebice ako zahvati velike šumske površine, razorno utječe na sve njene komponente, uništavajući, pored šumskog drveća i svu ostalu živu prirodu - biljni i ži¬ votinjski svijet, pa čak uzrokuje poremećaje i promjene u površinskom sloju zemljišta. Zato se za šumske po¬ žare može reći da pripada prirodnom fenomenu, koji se ponekad definira kao prirodni kalamitet. Šumski požari javljaju se na svim geografskim širi¬ nama i pod različitim klimatskim uvjetima, u zemljama s visokom i slabo razvijenom kulturom, s visokim i niskim standardom, u krajevima gusto i slabo naselje¬ nim stanovništvom. Šumski požari su veliki svjetski problem, jer se u požarima godišnje u svijetu izgubi preko desetak milijuna hektara šuma. Pored izravne gospodarske štete, daleko su nepovoljniji neizravni štetni učinci, jer su ponekad u razmjerima ekoloških katastrofa. U Republici Hrvatskoj, šumski požari su najčešći na njenom otočnom i priobalnom dijelu, ili bolje reče¬ no u mediteranskom području. U novije doba prosječ¬ no godišnje u požarima bude uništeno oko desetak ti¬ suća hektara raslinja različitog vegetacijskog sastava i različitih uzgojnih oblika, a u klimatski nepovoljnim godinama, opožarene površine su i po nekoliko deseta¬ Introduction ka tisuća hektara. Bez obzira na mjesto nastanka poža¬ ra, ako su nepovoljni uvjeti za njegovo gašenje, u poža¬ ru nestaju i šume i zapuštene poljoprivredne kulture, divljač, domaća stoka, a vrlo često stradavaju mnogi gospodarski i stambeni objekti, a u olujnim požarima ili zbog nesretnog slučaja događaju se i ljudske žrtve. Mnogo se učinilo na zaštiti šuma od požara, ali je još uvijek nedostatno, pa je prijeko potrebito usavrša¬ vati metode i poduzimati dodatne mjere na sprječava¬ nju pojave ili širenje požara. Što je više preventivnih mjera, to će biti manje požara, lakši pristup njihovom gašenju i mnogo manje štetnih posljedica. Sve su pre¬ ventivne mjere podjednako važne, bilo da su odgojnoobrazovne, biološke ili tehničke naravi. Jedna od mje¬ ra, a često sc spominje u zaštiti od požara je izrada šumskih prosjeka, koje se najčešće trasiraju okomito na slojnice. Mnogi su te prosjeke uzimali kao jedno od mjerila rada na zaštiti šuma od požara, ali se kroz više¬ godišnje iskustvo pokazalo da takve prosjeke nisu fizi¬ čka zapreka za širenje šumskog požara, a ni za drugu namjenu, i uz velikia materijalna ulaganja, nisu se mogle značajnije koristiti. Uz poštivanje zakonskih propisa koji reguliraju zaštitu šuma od požara, postup¬ no se napuštaju klasične prosjeke. Suvremena tehnička dostignuća omogućila su nov pristup i korisniji način građenja višenamjenskih prosjeka s elementima puta. U praksi mnoge druge prosjeke koje se izrađuju na šumskim površinama, nisu zapreka za širenje požara, već su strogo namjenske, ali u nekim slučajevima mogu poslužiti i olakšati gašenje šumskog požara. UZROK I RAZVOJ ŠUMSKOG POŽARA The causes and development of a forest fire Šumski požari su prirodni fenomen i kada zahvate kategoriji su požari neizravne naravi kao posljedica za¬ veliku površinu svrstavaju se u elementarnu nepogodu hvata u prostoru, koje je čovjek podizao, ili su posljedi¬ s golemim izravnim i neizravnim štetama. Najveći uz¬ ca raznih uređaja, koji su najčešće tehnički neispravna ročnik, odnosno izazivač šumskog požara je čovjek, s pa u takvom stanju prouzroče požar. oko 99 % od svih požara, a viša sila - grom s oko l %. Za nastanak požara moraju se na istom prostoru is¬ Čovjek izravnim aktivnostima ili iz neznanja i nehata, tovremeno naći tri osnovna elementa: gorivi materijal, najčešći je uzročnik požara, a rjeđe su požari prouzro¬ kisik i upaljiva iskra. čeni namjernim podmetanjem ili sabotažom. U drugoj |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 59 <-- 59 --> PDF |
P. Jurjević. 1. Tolić: ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE Šumarski list br. 1-2, CXXV11I (2004). 55-61 Priobalni i otočni dijelovi u Hrvatskoj su prostori na kojim se najčešće pojavljuju šumski požari. To su kra¬ jevi s velikom proizvodnjom biomase, gdje vegetacij¬ ske razdoblje traje skoro cijelu godinu, s izuzetkom ljetnog sušnog i vrućeg razdoblja, koje u tom vremenu prouzroči sušenje jednog dijela (travnih vrsta) bioma¬ se. To je prostor gdje se akumulira puno gorivog ma¬ terijala, a na tim prostorima česta su zračna strujanja i prisutnost kisika. U takvim uvjetima dovoljno je izrav¬ nim ili neizravnim aktivnostima inicirati zapaljivu iskru kojom će se izazvati proces paljenja i gorenja. Taj proces ima tri faze: proces zagrijavanja gorivog materijala od zapaljive iskre do 100 °C i dovođenja do gubitka vlage, a po¬ tom i potpunog gubitka vlage na 200 °C traje kraće vrijeme, gdje je goriva masa zbog prirodnih procesa u ljetnim uvjetima biološki suha, izgaranje plinova nastaje na temperaturi između 300-400 "C s pojavom plamena i širenjem zapalji¬ vih plinova, što naglo povećava temperaturu od 600-1000 °C na kojoj izgara drvo plavčastim pla¬ menom, pri čemu se stvara dim od nesagorivih pli¬ nova, ugljičnog dioksida i vodene pare, i izgorjelo drvo gubi sastojke i volumen, ugljenizira i ostavlja pepeo, pa u toj fazi, ako nema gorivog ma¬ terijala, požar može neko vrijeme tinjati, a potom se i ugasiti, ako se upaljiva iskra ne prenese na drugi kompaktni lako zapaljivi materijal. Kada požar otpočne širenje po susjednom gorivom materijalu, proces teče na tri različita načina: radijacijom - prenošenje topline kroz zračne mole¬ kule koje se ne kreću, kondukcijom - primanje i prolaz topline kroz mole¬ kule čvrstog gorivog materijala i konvekcijom - strujanje toplog zraka koji se penje i zagrijava gornje hladnije slojeve. Brzina širenja požara uvjetovana je čimbenicima, i to više njih, koji su se u praksi pokazali odlučujući i za tijek gašenja: Vlaga je bitan čmbenik koji odlučuje o mogućnosti nastanka i širenje požara, a javlja se u obliku zračne vlage, vlažnost staništa i vlažnost gorivog materi¬ jala. Ako je gorivi materijal suh, gori brže i brže se postiže temperatura do 200 °C. Ako je zračna vlaž¬ nost manja, suhi zrak lakše upija oslobađajuću vo¬ denu paru iz gorivog materijala i iz tla na kojemu traje proces gorenja. Vjetar pospješuje širenje požara, jer ubrzava dotok kisika do materijala koji gori. Brže prenosi toplinu i gorivi materijal se brže suši te prenosi zapaljive če¬ stice po okolnom gorivom materijalu. Reljef sa. strmim padinama pogoduje bržem širenju odnosno napredovanju požara. Na nagnutom terenu vatra brže napreduje uz padinu, jer se topli zrak pe¬ nje i pred sobom isušuje gorivi materijal. Rijetka je pojava da se požar širi niz padinu. Moguća je i tak¬ va pojava koja je podpomognuta jakim vjetrom koji puše niz padinu. Požar koji izbije u podnožju padi¬ ne i za vrijeme bez vjetra, gorenjem izaziva struja¬ nje toplog i hladnog zraka pa širenje požara napre¬ duje uz padinu. Ekspozicija značajno utječe na pojavu i širenje po¬ žara, jer su klimatski ili bolje rečeno mikroklimatski i vegetacijski elementi određeni stranama svije¬ ta. Južne i jugozapadne padine duže su vrijeme izlo¬ žene sunčevu zračenju, pa su na tim ekspozicijama kserotermna staništa na kojima se razvijaju kserofitne biljne vrste. Opće je poznato da suha staništa i biljna struktura na takvim tlima pogoduju pojavi požara, a uz to treba naglasiti da sunčeva toplina ti¬ jekom dana utječe na pojavu vjetra koji puše iz doli¬ ne prema vrhu. Za jadranske krajeve karakterističan je vjetar maestral, koji u ljetnim toplim mjesecima tijekom dana pusu s mora (početak oko podneva smorac) prema kopnu iz smjera sjeverozapada, koji pogoduje pojavi i širenju požara (najčešća pojava požara tjekom dana od 11-17 sati), a gasiteljima otežava gašenje. PROTUPOŽARNE ZAPREKE U ŠUMI Fire barriers in the forest Preventiva je najučinkovitija mjera u zaštiti šuma od požara, a kako su šumski požari svojim destruktiv¬ nim učinkom najveći izravni i neizravni šumski štet¬ nik, koristile su se, i danas se koriste različite preven¬ tivne mjere zaštite šuma od požara. U praksi se poka¬ zalo da su sve pravovremene mjere u zaštiti od požara bile učinkovite. Mjera koja se često spominje u zaštiti šuma od požara je izrada protupožarnih zapreka. Pre¬ ma načinu formiranja, razlikuju se dva tipa protupožar¬ nih zapreka: zapreke od slabo gorivog, zelenog materi¬ jala i zapreke bez gorivog materijala - čiste površine. Protupožarne zapreke od zelenih biljaka - listača u krajevima s mediteranskom klimom, u praksi se nisu podizale od šumskih vrsta s namjerom stvaranja barije¬ ra za zaštitu od požara. Bilo je pokušaja i značajnih re¬ zultata mjerama njege podupirati prirodnu progresiju autoktonih listača, te na taj način formirati mješovite |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 60 <-- 60 --> PDF |
P. Jurjević. 1. Tolić: ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE Šumarski list br. 1-2. CXXVI1I (2004), 55-61 šume listača i četinjača ili čiste sastojine listača. Ni takve sastojine u nepovoljnim vremenskim uvjetima (duga suša i visoke temperature) nisu otporne na šum¬ ske požare. Isto tako, zbog geološko-pedoloških i kli¬ matskih uvjeta, nije moguće podignuti kulture listača ili je to moguće samo uz veliku primjenu agrotehnike. Povijesna je istina, a to potvrđuju i današnji rezul¬ tati, daje podignuti maslinik, voćnjak ili vinograd, ako su održavani i obrađivani, zelena barijera za širenje požara. Međutim, sama činjenica daje podignut jedan od navedenih objekata, to nije jamstvo za zaprečavanje požara. Češće su pojave da na takvim zakorovljenim površinama iz nehata ili neznaja budu izazvani požari. Maslina, primjerice, iako je zimzelena listača, naglo izgara uz oslobađanje visokih temperatura. Protupožarne zapreke od zelenih biljaka, bilo zim¬ zelenih ili listopadnih listača, treba podizati i održavati uz naselja, tvornice, turističke i druge objekte, u na¬ mjeri da u slučaju požara navedeni objekti budu protu¬ požarno izolirani od ostalog dijela šumskih površina i da se umanji opasnost širenje požara. Mnoga su iskus¬ tva pokazala da su u požarima osim šumskih i poljopri¬ vrednih dobara stradavali gospodarski, stambeni i dru¬ gi objekti, a za njihovo spašavanje vatrogasne snage bi trošile mnogo vremena i sredstava. Ako nisu moguće zelene barijere - zapreke, onda je nužno okoliš očistiti od gorivog materijala. Protupožarne zapreke bez gorivog materijala rađe¬ ne su na način da se s određene površine uklanja po mogućnosti sav gorivi materijal. U praksi se takvi objekti nazivaju šumske prosjeke. Šumske prosjeke u praksi mogu imati višestruku namjenu i izrađuju se najčešće s konkretnim zadatkom, a mogu biti: izgrađene zbog gospodarskog razgraniče¬ nja, uzgojne prosjeke-šljukarice, lovačke prosjeke, prosjeke ispod elektro vodova, protupožarne prosjeke i dr. Karakteristično je za sve šumske prosjeke da je s njih u praksi vrlo teško ili nemoguće ukloniti sav gorivi materijal. Namjena i način korištenja, te zbog orograf¬ skih, pedoloških i klimatskih prilika za većinu prosjeka nije uvjetovano uklanjati sav gorivi materijal, već se uglavnom uklanjaju stabla i grmlje. Protupožarne prosjeke često se spominju kao mjera zaštite šuma od požara, pa su za mnoge takve prosjeke bile mjerilo rada na zaštiti šuma od požara. Ako bi se iz godišnjeg plana ispustila izrada ili održa¬ vanje prosjeka, program zaštite od požara ocjenjivanje loše pripremljenim, a preventiva nedostatna. Drugi su vrlo kritični na takav zahvat u prostoru — šumi i negira¬ ju učinkovitost šumskih prosjeka kao zapreku širenja šumskih požara. Svaka osnovana i dobronamjerna kri¬ tika koja se temelji na znanstvenim ili iskustvenim spoznajama, pomaže rješavanju i otklanjanju učinjenih propusta u prethodnim postupcima. Protupožarne prosjeke uglavnom se izrađuju u medi¬ teranskoj vegetacijskoj zoni s izrazito velikom proiz¬ vodnjom biomase. U tim krajevima Vegetacijsko razdo¬ blje traje skoro cijelu godinu, s izuzetkom ljetnog suš¬ nog i vrućeg razdoblja, koje prouzroči sušenje jednog dijela (travnih vrsta) biomase, a upravo suhi i lako za¬ paljivi materijal pogoduje nastanak i širenje šumskog požara. Zbog takvih klimatskih i vegetacijskih uvjeta, nije moguće protupožarnu prosjeku potpuno osloboditi od gorivog materijala. Osobito je to teško postići na str¬ mim i kamenitim krškim terenima. Protupožarne pros¬ jeke rađene su uglavnom okomito na slojnicc, pa su vrlo često bile strme i teško prohodne. Propisi su određivali njihovu širinu (od 5 do 15 m), ovisno o vrsti drveća (listače, četinjače) starosti sastojina, konfiguracije i sas¬ tava terena, jačini stalnih i povremenih vjetrova, pa je često puta takva širina protupožarnih prosjeka bila pred¬ met rasprave pri donošenju planova zaštite od požara. Nikada nisu bile, zbog već spomenutih razloga, bez go¬ rivog materijala. Dakle, nisu mogle biti fizička zapreka za širenje šumskog požara, a izdvajana su velika sred¬ stva za izradu i održavanje tih prosjeka. Ako neka površina nije bez gorivog materijala, a šumske prosjeke praktično nije moguće očistiti od travnih vrsta, u tom slučaju ne može biti zapreka za ši¬ renje požara. Postoje prijedlozi kako treba prosjeke izrađivati i održavati. Do sada se pokazalo da su to samo teorijski prijedlozi, koje nije moguće primijeniti, a osobito ne u krškim uvjetima, gdje nije moguće tlo izoravati radi čišćenja travnih vrsta. Isto tako, herbicidima tretirati cjelokupnu površinu šumske prosjeke nije moguće, a ni gospodarski niti ekološki nije oprav¬ dano. Takvi bi programi već unaprijed žrtvovali velike šumske površine, a šumsko tlo izložili eroziji. U većini slučajeva takve prosjeke nisu se mogle ko¬ ristiti ni za postavljanje vatrogasne obrambene crte, jer su bile nepristupačne i neprikladne za raspored vatro¬ gasaca i vatrogasne opreme. Poslije svakog većeg po¬ žara, a osobito ako je vatra prešla preko protupožarne prosjeke, obavljala bi se analiza tijeka gašenja i može¬ bitnih propusta pri gašenju požara. Neupućenima nije jasno kako vatra može prijeći prosjeku, pa su skloni kritizirati organizaciju gašenja, šumarsku struku, način izrade, širinu prosjeke, održavanje i druge primjedbe upućene na funkciju protupožarne prosjeke. Mnogo se očekivalo od protupožarnih prosjeka, ali je praksa pokazala da prosjeke bez obzira na širinu i nji¬ hovu čistoću nisu zapreka za širenje požara. Svaki požar i pri relativno tihom vremenu stvara zračno strujanje, a osobito na strmim priobalnim terenima, gdje su takva strujanja posebno izražena. Na tim područjima učestali su vjetrovi sezonskog i dnevnog ritma, gdje se najčešće javlja već spomenuti maestral, koji puše s mora iz smje¬ ra sjeverozapada u popodnevnim satima i nastali požar |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 61 <-- 61 --> PDF |
P. Jurjević. I. Tolić: ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE razpuhuje uz padinu, po kojoj prenosi plamen i iskre na desetke metara od mjesta gorivog materijala. Pri jakim vjetrovima (bura i jugo) od nastalog požara stvara se va¬ trena oluja, u kojoj se plamen kao fluid odvaja od svoga ishodišta i na više desetaka metara izaziva novi požar. U takvim uvjetima protupožarne prosjeke ne mogu imati baš nikakvu zaštitnu ulogu. Hrvatske šume, odnosno njeni stručnjaci, baveći se sve većom problematikom zaštite šuma od požara, pre¬ poznali su daje zaštita od požara integralni dio gospo¬ darenja šumama i da ta mjera nije odvojena od ostalog dijela zasite, uzgajanja i eksploatacije. Ocijenili su da šume pa i zapuštene poljoprivredne površine treba "primaknuti" čovjeku - radnicima šumarske struke i poljoprivrednicima, kao i drugim korisnicima tih doba¬ ra. Šuma se može intenzivno njegovati i štititi (pa i od požara) te iskorišćivati, samo ako je do šume i kroz šumu izrađen put. Isto tako dobro je uočeno da su ne¬ kadašnje obradive poljoprivredne površine (maslinici, vinogradi i dr.) postale nepristupačne i zapuštene (nema više tovarne stoke konja, mazgi i magaraca) pa i do takvih površina treba izraditi putove za vozila i rad¬ ne strojeve, kako bi se mogle lakše obnavljati i obrađi¬ vati poljoprivredne površine na krškim požarom ugro¬ ženim područjima. Stoga su i Hrvatske šume prišle kvalitetno novom načinu izrade šumskih prosjeka, bolje rečeno, prosjeke s elementima puta. Za izradu puteva, Hrvatske šume su mnogo investirale na otoč¬ nom i priobalnom krškom području, pa se već sada može računati na više od dvije tisuće petsto kilometara šumskih prometnica. Put znači život, a zadaća tih pro¬ žar, nego im je zadaća, da omoguće normalno gospo¬ darenje sa šumama i šumskim zemljištem. Dakle, pri¬ marna zadaća putova je stvaranje uvjeta za izvođenje svih preventivnih radova, a potom i provođenje repre¬ sivnih mjera. Protupožarnim putom omogućen je pris¬ tup vatrogasne tehnike i opreme do požarišta, vatrogas¬ ci se lakše raspoređuju na obrambenu crtu i lakše se opskrbljuju sredstvima za gašenje. S prosječnom širi¬ Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004), 55-61 metnica je višenamjenska. Ponajprije su prometnice u funkciji gospodarenja šumama, što za krško područje znači uspješno provođenje mjera uzgoja i zaštite s po¬ sebnim naglaskom na zaštiu od požara, a potom iskorišćavanje glavnih i sporednih šumskih proizvoda te korištenje općekorisnih šuma. Mnoge su dionice šum¬ skih prometnica prošle preko ili pored poljoprivrednih površina i na taj način omogućile i olakšale obnovu i obradu tih površina. Nema dvojbe da su obrađene po¬ ljoprivredne površine prava zapreka za širenje eventu¬ alnog požara, pa je izrada prometnica neizravna, a isto¬ dobno preventivna mjera u zaštiti šuma od požara, jer su prometnice omogućile i olakšale obradu i uređiva¬ nje poljoprivredne površine. Preventivne mjere su naj¬ učinkovitija metoda borbe u zaštiti šuma od požara, a izgradnjom prometnica postižu se uvjeti za poduzima¬ nje preventivnih mjera. Naprijed je naglašeno značenje prometnica u gospodarenju šumama i poljoprivrednim površinama, što je istodobno i biološka preventiva u zaštiti od požara. Uz veliko značenje prometnica u bio¬ loškoj preventivi, njihovu vrijednost treba istakći i kod organiziranja motrilačke - dojavne i ophodarske služ¬ be, što bi se moglo nazvati tehničkom preventivom. Izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima pu¬ ta, izvodi se po načelima šumarske znanosti i po pro¬ gramima gospodarenja šumama. Činjenica da su poža¬ ri pojava s kojom se mora računati, pa iz tih zazloga programi gospodarenja moraju uz preventivne mjera zaštite šuma od požara dati i prijedlog mogućnosti pri¬ stupa za gašenje eventualnog požara. Prosjekama s ele¬ mentima puta nije zadaća da "čekaju" eventualni po¬ nom prometnice oko 4 m, odnosno ukupna širina pro¬ sjeke bez vegetacije je oko 6 m, nije zapreka za širenje eventualnog požara, ali je prostor za postavljanje obrambene vatrogasne crte, na kojoj su stvoreni uvjeti za korištenje tehničkih dostignuća. Nužno je napome¬ nuti, koristeći iskustva gasitelja, da pri jakom vjetru, na tako relativno uskom prostoru, nije sigurno po gasitelje suprostavljati se vatrenoj oluji. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 62 <-- 62 --> PDF |
P. Jurjević, I. Tolić: ŠUMSKE PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE Šumarski list br. l 2, CXXVIII (2004), 55-61 Svako improviziranje šumskih prosjeka kojima se želi zapriječiti širenje požara, ako nije temeljeno na biološko-šumarskoj znanosti, gubitak je vremena, pro¬ stora i sredstava. Čišćenje koridora na šumskim površi¬ nama uz prometnice širine 15 do 20 m nije opravdalo uloženi trud. Nije biološki opravdano ni protupožarno korisno u srednjedobnim ili zrelim borovim sastojina¬ ma "brijati" prizemnu etažu, ili pravljenje koridora od¬ nosno "tampon zona" između državnih šuma i privat¬ nih posjeda. Provoditi u sastojinama mjere njege je gospodarska obveza. Te mjere uključuju čišćenje, pro¬ rede, kresanje donjih grana i druge radnje koje imaju uzgojno-zaštitnu funkciju i podupiru formiranje autoktonih listača. Takve mjere u sastojinama sadrže i ele¬ mente zaštite šuma od požara, a posebno dolaze do izražaja estetske osobine šume, ako se mjere njege pro¬ vode uz javne prometnice. Prosjeke na trasama elektroenergetskih objekata izrađuju se radi zaštite vodova, odnosno radi sigurno¬ sne udaljenosti nadzemnih elektroenergetskih vodova od bilo kojega dijela stabla na trasi elektrovoda. Izra¬ đuje se na temelju Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od l kV do 400 kV. Za izgradnju je po¬ trebna lokacijska dozvola i rješeni imovinsko pravni odnosi - pravo služnosti. Nakon stjecanja prava služ¬ nosti, investitor može otpočeti izradu prosjeke, suklad¬ no s projektnom dokumentaijom, a po načelima šumar¬ ske znanosti i u dogovoru s vlasnikom šume. Širina prosjeke mora osigurati sigurnosnu udaljenost vodova (3,0 m) od bilo kojeg dijela stabla. Za vodove nazivnog ZAKLJUČAK 1. Šumski požari javljaju se na svim geografskim širi¬ nama i pod različitim klimatskim uvjetima, u zem¬ ljama s visokim i slabo razvijenim kulturama, s vi¬ sokim i niskim standardom, u krajevima s gusto i slabo naseljenim stanovništvom. Šumski požari su veliki svjetski problem, jer svake godine prouzroče velike izravne i neizravne štete u razmjerima i eko¬ loških katastrofa. 2. Protupožarna preventiva je najučinkovitija borba protiv šumskih požara, a može biti biološka, tehni¬ čka i edukativna. Svaka od navedenih mjera ima za cilj da ne dođe do požara, ili ako i dođe, da omogući njegovo učinkovito i brzo zaprečavanje i gašenje. 3. Protupožarne prosjeke su jedna od mjera zaštite šu¬ ma od požara, a mogu biti kao zapreka za širenje nanapona 110 kV i za više nazivne napone sigurnosna udaljenost mora se održati i u slučaju pada stabla. Pri¬ marna namjena prosjeke je u funkciji normalnog rada elektroenergetskog voda, a istodobno i radi zaštite od požara, jer se održavanjem prosjeke osigurava da vo¬ dovi ne dodiruju dijelove stabla, pri čemu su izbjegnuti preskočni naponi "vodič - stablo", što u protivnom vrlo često prouzroči iskrenje, odnosno šumski požar. Prosjeke na trasi elektroenergetskog voda nisu za¬ preke za širenje požara. Isto tako nisu ni prikladne za postavljannje obrambene vatrogasne crte, jer su naj¬ češće nepovoljno postavljene na smjer širenja požara, ili su neprohodne zbog konfiguracije terena, a ako je vod pod naponom, ispod voda je nesigurno rukovati vatrogasnom opremom. Prosjeke ispod elektrovodova treba održavati, kako elektrovodiči ne bi prouzročili iskrenje i požar, ili da eventualni šumski požar ne uništi elektroenergetski vod. U požaru redovito izgore ili tehnički oslabe električni stupovi, ako oko njih nije očišćena goriva masa. Isto tako, ispod i uz elektrovodove ne smije biti složena go¬ riva masa, jer se pri izgaranju te mase stvara visoka tem¬ peratura i vatreni vrtlog koji uništava elektrovodiče. Kod održavanja koridora ispod elektroenergatskih vodova, vlasnici tih objekata i uz to što su stekli pravo služnosti, trebli bi surađivati s vlasnicima, odnosno gos¬ podarima šuma zbog pravilnog obavljanja radova. Tre¬ ba imati na umu da na požarno ugroženom području neke brzorastuće vrste godišnje prirašćuju i do jednog metra, pa kao takve brzo urašćuju u elektrovodove. - Conclusion stalog požara ili protupožarna linija za gašenje poža¬ ra. Klasične protupožarne prosjeke postupno se na¬ puštaju, a sve više se izrađuju protupožarne prosjeke s elementima puta koje imaju višestruku funkciju. 4. Sve šumske prosjeke na neki način imaju i protupo¬ žarnu zaštitu, ali ni jedna prosjeka nije fizička za¬ preka za širenje eventualnog požara. Na terenu, a posebice na požarom ugroženim područjima, zbog klimatskih prilika i velike proizvodnje bimase nije moguće posve od vegetacije očistii prosjeku, a nje¬ na širina zbog zračnih strujanja najčešće nije dostat¬ na. Iskustva su pokazala da je velik trošak izrade takvih prosjeka, a istodobno velika površina šum¬ skog zemljišta izuzeta iz kvalitetne biljne proizvod¬ nje. Na takvim površinama moguće su i erozije tla. LITERATURA - References Vasić, M., (1984): Zaštita šuma od požara, Beograd Projekt obnove i zaštite obalnih šuma (2000), Split Pravilnik o zaštiti šuma od požara (2003), Zagreb Savjetovanje o oaštiti šuma od požara (2001), Split 60 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 63 <-- 63 --> PDF |
P. Jurjević. 1. Tolić: SlJMSKH PROSJEKE NISU ZAPREKE ZA POŽARE SUMMARY: Forest fires are a natural phenomenon that causes enormous economic damage and often lead to ecological catastrophes. They occur at all latitudes and under varying climatic conditions, in countries with different levels of standard and culture. Faced with serious direct and indirect impacts of forest fires, various preventive and repressive measures concordant with natural conditions and material means are undertaken to control them. The efficiency of stopping the spread of fires and their control depends primarily on the applied preventive measures. All preventive measures have equal importance regardless of their educational, biological or technical nature. Forest tracks are often used as a means of controlling forest fires. In practice, forest tracks may have several purposes and are usually built with a defined task in mind. In terms of purpose, method of construction and manner of application, they may serve as forest boundaries, as silvicultural tracks - narrow snipe tracks, hunting tracks, tracks below transmissions lines, fire lines and others. Fire lines used to be one of the standards of preventive protection of forests from fires. They were mostly built in areas threatened by fires, in the Mediterranean vegetation zones with an exceptionally high biomass produc¬ tion. They were placed vertically to the contour lines and were therefore often very steep and difficult to access. The width of the lines was regulated by law (from 5 to 15 m) and depended on the type of forest vegetation, terrain config¬ uration, wind power and other factors contributing to the spread of fires. The width of fire lines and their efficacy in the field regularly gave rise to contro¬ versies and doubts about their usefulness. It was shown in practice that fire lines could not be kept completely clear from vegetation and that their func¬ tion in stopping large forest fires did not justify their construction. It is either impossible or very difficult to set afire defence line in the tracks built with the above elements, as their steepness and inaccessibility make it very hard for firefighters and fire fighting equipment to approach them. AH other kinds of tracks built in forests have special purposes but may also be used in fire control. Tracks below major electro-energetic facilities are built to protect transmission lines. Therefore, they are constructed and main¬ tained with the aim of enabling the normal functioning of electrical facilities and not of preventing the spread of forest fires. Fire lines with elements of roadways are increasingly being built to pre¬ vent and repress forest fires. They are preventively used in silvicultural-management treatments and other forest management activities. Fire extinction, that is, the application of repressive measures, is much more efficient in areas with access roads and in areas where these facilities have enabled and allevi¬ ated the previously applied forest tending activities. Classical fire lines are gradually being abandoned, particularly in steep and inaccessible areas. Key w o rds: forest fires, forest fire protection, preventive measures, for¬ est tracks, fire lines, fire lines with elements of roadways, lines below electroenergetic facilities, clearing fire lines, forest tending, biomass, flammable material, fire fighting equipment, fire line Šumarski list br. 1-2. CXXVI1I (2004). 55-61 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 64 <-- 64 --> PDF |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO OGRANAK BJELOVAR Matošev Trg l 43000 BJELOVAR povodom obilježavanja 20. lipnja DANA HRVATSKOG ŠUMARSTVA 130 GODINA ORGANIZIRANOG ŠUMARSTVA BJELOVARSKOG KRAJA raspisuje natječaj za 1. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE "ŠUMA OKOM ŠUMARA" koji će se održati u Maloj galeriji Gradskog muzeja u Bjelovaru od 19. lipnja do 11. srpnja 2004. Biti će izloženo 80 - 100 fotografija, koje će oda¬ brati kvalificirani stručni žiri. Ocjenjivački sud odabrati će 3 najbolja rada, a prvonagrađenom autoru biti će priređena samostalna izložba u sklopu 2. BJELOVARSKOG SALONA FO¬ TOGRAFIJA sljedeće godine, koja će biti zasebno predstavljena u katalogu 2. Salona. Pravila natječaja: a) motiv ne smije izlaziti iz okvira naslova "Suma okom šumara" b) na natječaju mogu sudjelovati samo članovi Hrvat¬ skoga šumarskog društva c) svaki autor može sudjelovati s najviše 10 pojedi¬ načnih ili sa 3 serije po 4 fotografije d) na natječaj se šalju neopremljene fotografije na sjaj¬ nom papiru formata 20x30 cm snimljene u tehnici: crno-bijela, color, digitalna, digitalizirana e) poslati točne podatke o autoru i fotografijama (ob¬ vezno ispuniti prijavnicu) f) fotografije poslati do 1. svibnja 2004. na adresu: HŠD Ogranak Bjelovar, uz napomenu: "fotografije za natječaj" 1. BJELOVARSKI SALON FOTO¬ GRAFIJA g) organizator se obvezuje o svom trošku izraditi uve¬ ćanja, koja će biti izložena, istovjetna poslanim fo¬ tografijama h) organizator se obvezuje primljene materijale o svom trošku vratiti autoru u roku od mjesec dana nakon izložbe i) organizator ima pravo postavljanja izložbe naknad¬ no i na drugim mjestima j) sudionici izložbe jednokratno ustupaju autorska prava organizatoru za potrebe reproduciranja izlo¬ ženih djela u katalogu, na plakatu, promidžbenim materijalima i u medijima. Prijavnicu i detaljnije informacije o natječaju i iz¬ ložbi možete zatražiti na: E-mail: zeljko.gubijan@hrsume.hr ili osobno na broj: 098-453-324 Organizacijski odbor |