DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 51 <-- 51 --> PDF |
D. Getz: SRHDNJI VIJEK U BARANJI; OSVRT NA KRAJOLIK. ŠUMARSTVO I RIBARSTVO Šumarski list br. l 2, CXXVIII (2004), 41-54 udaljenije u močvarama i ritovima Baranje ostale netaknutima". U jednom tabelarnom iskazu prof. Rauša zapažamo dramatičnost nestajanja slavonskih šuma od druge po¬ lovice 18. st; godine 1750. pod šumom je bilo 70 % Slavonije, 1850. god. 60 %, 1914. god. 35 %, 1938. god. 31 %, 1953. god. 28,55, 1961. god. 27 %. Kasnije će se stanje malo popraviti, ali nikada više neće doseg¬ nuti početno razdoblje. U neplavnim baranjskim šumama, dominantno je drvo po Payru (1824) bio grab (57 %), zatim hrast lužnjak (28 %) i cer (15 %). Moglo bi se reći da se sas¬ tav šuma središnjeg dijela Baranje nije bitno promije¬ nio do danas, ukoliko bi se zanemarila nazočnost stra¬ nih vrsta2 donesenih u ove krajeve sredinom 19. i po¬ sebno u prvoj polovici 20. stoljeća. Postoji mišljenje da su šume Baranje zbog skrom¬ nog razvoja obrtništva, udaljenosti od razvijenih gra¬ dova zapadne Europe, mentalnog sklopa ondašnjeg plemstva, nesigurnošću puteva, slabih cesta, divljeg ritsko-močvarnog krajolika, ostale relativno pošteđe¬ ne, a s njima i raznoliki biljni i životinjski svijet. Nekih preciznijih izmjera šuma nije bilo. Spominju se samo granice vlastelinstava koje nalazimo ucrtane u neke starije zemljovide. Na nekim zemljovidima naz¬ načene su i šume. Poplavne šume Prema Payru (1824), šume Vlastelinstva "Belje" bile su podijeljene na "zemaljske" (12.460 k.j.) i "otočne" šume (22.178 k.j.), ukupno 34.638 k.j. Do izgradnje glavnih obrambenih nasipa pod vo¬ dom se znalo naći 62 % teritorija Baranje. Viši tereni unutar današnjeg Parka prirode "Kopački rit" imali su povoljniji režim plavljenja nego danas, stoje odgovar¬ alo tvrdim lišćarama kao što su hrast lužnjak, brijest, jasen, bagrem, lipa, cer i dr. Tako je npr. na "otoku" Petrešu (4.570 k.j.) postojala lovačka kuća, vlastelins¬ ka točionica, ribarska kuća. "Otok" je samo u izuzetno visokim poplavama bio preplavljen, vodom koja po našim procjenama nije mogla biti viša od desetak cen¬ timetara. Voda se kratko zadržavala, pa se hrastova šuma lako pomlađivala. Do "otoka" Petreš iz sela Ko¬ pačeva dolazilo sc kolima za nepuna tri sata lagane vožnje seoskim kolima, pri čemu se moralo prijeći ne¬ koliko mostova, nasipa. Nakon izgradnje glavnih obrambenih nasipa u Ba¬ ranji i susjednoj Bačkoj hidrorežim se uveliko promi- Uneaenc strane vrate drveća i grmlja; američki erveni hrast (Quercus borealis), američki crni orah (Juglans nigra), američki bagrem (Robinia pseudoaccacia), zeleni i maljavi jasen (Fraxinus viiidis i F. pennsylvanica), američki jasenoliki javor (Acer negundo), istočnoazijski pajasen (Ailantus glandulosa), istočno-azijski bijeli dud (Morus alba), istočno-azijska sofora (Sophorajaponica) i američki bagremac (Amorpha fruticosa). jenio, tako da su mnoge "otočne" hrastove sastojine došle pod udar visokog vodostaja, koji često prelazi dva i više metara i trajalo dva, tri i više mjeseci. Ovako drastično promijenjeni ekološki uvjeti staništa doveli su "otočne" hrastike u sastav ritsko-močvarnih fitoce¬ noza, koje danas nazivamo hrastovima iz prošlosti, re¬ liktima. Antić et. al. (1969.) opisuje biljne zajednice hrasta lužnjaka sa šašem (Cariceto Quercetum roboris "relictum") i kupinom (Rubeto -Quercetum roboris "relictum"), čija je pratilja bijela vrba bez podmladka i sloja žbunja. "Otočne" plavne šume bile su gotovo dvostruko veće od neplavnih šuma. Payr ih dijeli na: a) mješovite šume hrasta, jasena i grmlje (7.614 k.j.), b) šume me¬ kih liščara vrba i topola (12.182 k.j.) i c) grmlje i šikare (2.381 k.j.). Takvo stanje šuma s velikom sigurnošću nije se mngo razlikovalo od šuma u srednjem vijeku. Na "otocima" se nije dozvoljavala sječa hrasta zbog velike koristi od sakupljanja žira koji se dobro prodavao kao hrana stoke. Nesumnjivo da su šume bile dragocjene feudalcima koji su sc bavili stočarstvom, jer daje bilo drukčije vjerojatno bi sc hrastovi posjekli. Sjekla su se samo prezrela i suha stabla. Slika 7. Za vrijeme poplave (Foto: D. Getz) Slika 8. Sume na lijevoj obali Dunava (Foto: D. Getz) 49 |