DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004). 3-11 UDK 630* 188 (001) FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ASOCIJACIJE Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) U VEGETACIJI HRVATSKE PHYTOSOCIOLOGICAL-SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF ASS. Hacquetio-Fagtum Košir (Aremonio-Fagion} IN THE VEGETATION OF CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: V radu se iznosi analitički prikaz florističkog sastava as. Hacquetio-Fagetum u Hrvatskoj. Na temelju vlastitih istraživanja, kao i na te¬ melju literaturnih podataka as. Hacquetio-Fagetum treba smatrati u užem smislu (sensu stricto), tj. njen areal treba ograničiti na areal vrste Hacquetia epipactis. Kao najznačajnija karakteristična i dominantna vrsta asocijacije ističe se reliktna ilirikoidna vrsta Hacquetia epipactis, što navedenoj vrsti daje izuzetnu dijagnostičku vrijednost. U nomenklaturnom smislu ime "Hac¬ quetio-Fagetum Košir 1962" koorigirano je u skladu sa suvremenim fitoce¬ nološkim kodeksom u Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979, a kao nomenklatureni tip (holosyntypus treba uzeti snimku 6 u tablici 4 (Košir 1979: 168). As. Hacquetio-Fagetum u svojoj rasprostranjenosti u Hrvatskoj ograni¬ čena je na njen zapadni i sjeverozapadni dio. Ključne r ij e ci: As. Hacquetio-Fagetum, analitički prikaz florističkog sastava, vegetacija Hrvatske UVOD - Introduction Kako je već odavno dobro poznato, prva sustavna getum ´silvaticae´ croaticum boreale" i "Fagetum ´silfitocenološko sintaksonomaka istraživanja šumske ve¬ vaticae´ croaticum australe". Isti autor u sklopu prvo¬ getacije u Hrvatskoj proveo je botaničar Ivo Horvat i ga kompleksa razlikuje nekoliko subasocijacija "Fage¬ rezultate svojih istraživanja objavio u danas, možemo tum croaticum subas. montanum -lathyretosum i coiyreći, klasičnom djelu "Biljnosociološka istraživanja daletosum\ te "Fagetum croaticum subas. abietetošuma u Hrvatskoj" (usp. Horvat 1938). Horvat je, sum". U sklopu drugoga kompleksa, prema orografkao stoje također poznato, izvršio fitocenološku anali¬ skom načelu razlikuje čiste bukove šume -"Fagetumzu lužnjakovih, kitnjakovo-grabovih, bukovih, buko-croaticum (australe] subas .montanum i subas. subal vo-jelovih i smrekovih šuma, a u kratkim se crtama pinum\ te mješovite bukovo jelove šume -Fagetumosvrnuo i na šume pitomoga kestena, crne johe te crno¬ croaticum (australe) subas. abietetosum". Netom na¬ ga bora. vedenu, prvotnu koncepciju fitocenološke raščlanjeno Budući da će nas u ovome radu zanimati bukove sti hrvatskih bukovih šuma, Horvat uglavnom više šume, zanimljivo je naglasiti daje Horvat, kao stoje nije mijenjao, ali ju je neznatno nadopunio (usp. poznato, sve bukove šume, u fitocenološko-sintakso-Horvat 1950, 1962, 1963) izdvajanjem posebne subnomskom smislu, obuhvatio jednom jedinstvenom asocijacije "primorskih" bukovih šuma -"Fagetum asocijacijom "Fagetum ´silvaticae´croaticum" i u nje¬ croaticum seslerietosum". Napokon, treba istaći da je nom sklopu razlikovao dva osnovna kompleksa -"Fa-Horvatov naziv za bukove šume "Fagetum sylvaticae croaticumn" potpuno ilegitimno preimenovan u "Fa¬ getum illyricum" (usp. Horvat et al. 1974), iako su oba sklopa, također, ilegitimna (usp. Bar k m an i dr. Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR -l O 000 Zagreb, Croatia 1986, Web e r i dr. 2000). |