DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 48     <-- 48 -->        PDF

D. Getz: SREDNJI VIJEK U BARANJI; OSVRT NA KRAJOLIK, ŠUMARSTVO l RIBARSTVO Šumarski list br. l 2, CXXVI1I (2004), 41-54
Slika 5. Dravski ritovi iz 12. stoljeća; označena grani¬


ca dosega poplave prije izgradnje "Dravskog


nasipa" (31,67 km.) te brojnih prekopa.


Iz: Majstorović, Getz, (2000)


ŽIVOTINJSKI SVIJET (Fauna)


Nesumnjivo je da se biljni i životinjski svijet nije
bitno promijenio od ondašnjega u srednjem vijeku.
Razlike postoje samo u brojnosti pojedinih vrsta, pros¬
tornom rasporedu i si.


Plinije -Katančić, 1829. (Sršan 1991) spo¬
minje tetrijeba, pticu sličnu "porphyrionu"1 koji živi u
Panoniji. Budući da je Plinije pod pojmom Panonije
podrazumjevao i rubove Alpa, Slovenske planine,
Tatre u kojima zaista obitava veliki tetrijeb gluhan
(Tetrao urogallus L. 1758) jedna od najvećih europ¬
skih ptica iz obitelji kokoši (Galliformes) (61 cm žen¬
ka i 86 cm mužijak), navod je točan. U daljnjem tekstu
veličina tetrijeba uspoređuje se s dropljom (Otis tarda
L., 1758) danas već rijetke europske vrste koju su još
zapazili prirodoslovci 18. i 19. stoljeća. Katanić na¬
vodi daje u listopadu 1768. godine vidio jato droplji
na Bačkom polju kod Sombora. Droplje je spomenuo i
princ Rudolf von Oesterreich u svojoj knjizi
"Jagdt und Beobachtung". Jedan preparat droplje koji
potječe od prof. A. Mojsisovicsa nalazi se u kata¬
logu kojega je obradio prof. E. Rossler. Radilo se o


"Porphyrion" = jedan od giganata sinova Geye, u ovom slučaju
govori se o velikoj ptici.


- The animal world (fauna)
ženki odstrijeljenoj 20. 2. 1893. Rossler navodi da
su droplje gnijezdile u okolici Vukovara.


U daljnjem tekstu spominju se "srdelice" (trichia).
Plivaju jedino Dunavom, a onda nekim podzemnim to¬
kom dolaze u Jadransko more, što dakako nije sve toč¬
no. Međutim Katančić se prisjeća da je na rijeci Karašici
(pretpostavljamo onoj kod Petrijevaca) znao ulo¬
viti mnoštvo malih okruglastih riba poprskanih mrlja¬
ma, a koje nisu bile veće od prsta.


Najvjerovatnije se radilo o običnom vijunu, badelju,
nežici (Cobitis taenia L. 1758) koji živi u našim vo¬
dama i naraste najviše do 15 cm, najčešće od 6-8 cm.


Prema Bosendorferu (1952) i u srednjem vije¬
ku lutali su slavonsko-baranjskini prostorom: jeleni,
srne, divlje svinje, vukovi, čagljevi, lisice, divlje mač¬
ke, kune, zerdavi, tvorovi, lasice i vidre. Izgleda da su i
ptice močvarice (gnjurci, čaplje, žličarke, ibisi, divlje
patke, guske, orlovi) imale idealne uvjete opstojnosti,
što će kasnije potvrditi brojni lovci — kolekcionari (tz.
"samleri") na čapljina pera (aegrete). Svoje trofeje
slali u poznate europske muzeje. Slikovitost tog bogat¬
stva ptičjih vrsta opisuje prof. A. Moj si so vi c s
(1884) ovim riječima: "Kada opalismo pušku (na bari