DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Getz: SREDNJI VIJEK U BARANJI; OSVRT NA KRAJOLIK, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO Šumarski list br. 1-2. CXXVIII (2004), 41-54 (FLOODED) BKMJEMO Nmii (PROTFCTfD BY DYKE) Slika 3. Prikaz plavnih i branjenih (nasipima) dijelova Baranje svojega starog korita i formirala novo, koje bi bilo u funkciji sve do neke nove promjene o kojima u ovom trenutku imamo jako malo podataka. Rijeka Drava se u Baranji razlijevala gotovo do ru¬ ba današnje ceste: Baranjsko Petrovo selo - Bolman - Jagodnjak - Uglješ - Darda - Bilje, a rijeka Dunav tekla je rubom Baranjske planine, plavila rubove nase¬ lja: Batina, Zmajevac, Suza, Kneževi Vinogradi, Grabovac, Lug, Vardarac, Kopačevo, Bilje. Iz zemljovida iz 14. st. razabiremo daje Dunav tekao pored Zmajevca, Luga do Vardarca, a odavde sc gotovo pod pravim kutom odbio prema istoku i Vemeljskim Dunavcem nastavio teći današnjim koritom do ušća rijeke Drave. O starom "vardaračkom" Dunavu postoji zabilješka bivše Osječke vodoprivrede koja doduše nije detaljno istražena, ali daje naslutiti smjer i tok starog Dunava. Naime prilikom rekonstrukcije nasipa "Zmajevac-Kopačcvo" iz 1978. godine, na dijelu ribnjaka "Belje", na tabli "C2", 25. km nasipa naišlo sc na duboko uleknuće terena. Bagerska korpa je na tom mjestu propala za ne¬ kih 15 metara. Poznata je ribarima koji ju izbjegavaju i nazivaju živim blatom. Obično u njoj preostane, nakon jesenjeg ribolova, dosta ribe koja se prepušta orlovima Iz Majstorović, Getz, (2000) i drugim pticama močvaricarna. Nasip na tom mjestu formalno "pliva" i nije ga moguće stabilizirati. Od brojnih "jezera" i bara, kanala, dunavaca koji se tu i tamo mogu iščitati na nekom starom zemljovidu iz prošlosti, ostalo je vrlo malo u nekoj funkciji koju su imale u prošlosti. Jedno od njih je Kopačko jezero, Vemeljski dunavac, Petreški kanal, Pusta fok, Hulofok, Čonakut itd. Preostale su isušene (u branjenom po¬ dručju) tijekom opsežnih hidromelioracija u 19. stolje¬ ću. Pri tomu ne treba zanemariti prirodni tijek evoluci¬ je koja se u ritsko-močvarnim ekosustavima odvija brže; promjene su vidljive već u desetogodišnjim raz¬ dobljima. Stoga kada govorimo o promjenama baranjskog krajolika od srednjeg vijeka do danas moramo imati u vidu trajne, dugovremenske promjene prouzročene aktivnostima čovjeka i one sekundarne prouzročene eutrofijom, zasipavanjem čestica pijeska, gline, ilovače koje raznosi poplava prema unutrašnjim dijelovima rita, utječući na postojeću vegetaciju i njen raspored, ovisno od nadmorske visine mikrorcljcfa, trajanju na¬ plavljivanja i drugim ekološkim čimbenicima. |