DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 45     <-- 45 -->        PDF

D. Getz: SREDNJI VIJEK U BARANJI: OSVRT NA KRAJOLIK, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004), 41-54
de određivale su ponašanje ondašnjih ljudi, čovjek se
morao prilagođavali okolišu; malo toga je on mogao
svjesno (ili nesvjesno) promijeniti, odnosno ekološki
rečeno, škodljivo djelovati na ekosustav, na živi i neži¬
vi svijet koji gaje okruživao.


Do izgradnje glavnih obrambenih nasipa u 19. st.
samo je 38 % (435,73 km) južne Baranje bilo izvan do¬
sega poplave. Pa i sama poplava kao periodična pojava
karakteristična za ovo područje, a koju danas doživlja¬
vamo kao neku posebnost, nešto vrlo korisno i značaj¬
no za opstojnost faune i flore Baranjskog podunavlja,
nije bila ista kao u prošlosti. Izlijevanje rijeka Drave i
Dunava nije bilo tako dramatično, nisu se urušavali
nasipi, rušile kuće u pomahnitaloj vodenoj stihiji koja
bi odnosila godišnju ljetinu, stoku pa i ljude. Rijeke su


imale "slobodu" razlijevanja do onih najviših stogo¬
dišnjih kota terena, do neke "obale" koju su poznavali i
uvažavali ondašnji stanovnici ovih krajeva. Malo tko je
ulazio u rizik sijući neku žitaricu u području dosega
poplave.


Iako je danas konfiguracija terena znatno izmijenje¬
na, veličinu prošlostoljetnih retencija nije teško pre¬
poznati i izmjeriti. Osim prirodnih retencija naplavlji¬
vanje i otplavljivanje znatno su usporavali brojni riječ¬
ni meandri Dunava i Drave. Zorno se oni prepoznaju
na starim zemljovidima, ali i na nekim mjestima u Ba¬
ranji (Lug, Vardarac).


Nakon svake poplave ostala bi brojna "jezera",
bare, kanali, koji bi često zadržavali vodu do iduće po¬
plave. U nekom žešćem naletu vode rijeka bi se izlila iz


Ušće Drave u Dunav u XIII stoljeću


Slika 2. Granica Baranje u 13. stoljeću prelazi rijeku Dravu (Cis - Baranja). Velikim početnim slovima abecede naznačena su imena
vlasnika posjeda u Baranji i Slavoniji: A = Ardski prepošt, Aba = rod Abe, N = Nemeti, Gy = Gyori, L = Csemeny, V = Veki,
Hr = Hedri, Gug = Giige, K = Kani itd.
Prema: Sršan, S., (1993)