DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 43 <-- 43 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXV1II (2004), 41-54 UDK 630* 902 SREDNJI VIJEK U BARANJI; OSVRT NA KRAJOLIK, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO THE MIDDLE AGES IN BARANJA; A REFERENCE TO LANDSCAPE, FORESTRY AND FISHING Darko GETZ* SAŽETAK: Dok su društveno-političke prilike srednjega vijeka Baranje i Istočne Slavonije relativno istražene i opisane, o krajoliku i gospodarstvu zna se malo. Što se događalo sa šumama i divljači, da li su veleposjednici imali osposobljene stručnjake, upravu ili je vladala stihija? Trenutno ima malo dostupnih pisanih dokumenata iz toga vremena. S opisom krajolika, biljnoga i životinjskoga svijeta imali smo manje teško¬ ća, jer se on malo mijenjao od kvartara (pa i ranije). Razmišljanja su usredo¬ točena na predstavnike pojedinih skupina životinja koja su zabilježili putopisci i prirodoslovci kasnoga srednjeg vijeka te ranog novog doba. Ostao je upi¬ tan teritorijalni raspored vrsta i skupina (zoo i fitocenoza); privid iščezavanja i ponovnoga pojavljivanja, premještanja s jednog područja na drugo, uklju¬ čujući i veće teritorijalno rasprostiranje i migracija koje su se mogle odvijati u svim smjerovima. S stajališta suvremene ekologije, srednji vijek uživa oznake superlativa; ekosustavi su funkcionirali autonomno, bez bitnoga utjecaja čovjeka. Pro¬ stranstva plavnoga područja rijeka bila su nezamislivo velika, s visokom or¬ ganskom produkcijom. Kada smo spominjali ekološke prilike Baranje, na prvo mjesto stavili smo pojavu plavljenja rijeka: Dunava, Drave i (baranjske) Karašice. Glasoviti "Ugao" Dunava i Drave, danas poznat kao Kopački rit i plavno područje Karašice, imali su vodeće mjesto u ribarstvu ovoga dijela Panonije. Kasnije će poplavo područje Karašice nestati, nakon opsežnih hidromelioracija u 18. i 19. stoljeću. U korišćenju šuma vladala je stihijnost. Šuma se sjekla po potrebi vlasteli¬ na. Postojao je sukob kmetova s vlastelinima zbog napasivanja stoke. Izgleda da su izvori sukoba bile hrastove šume gdje se rodio žir. Žir se sakupljao i prodavao kao najkvalitetnija hrana. Vlasnici šuma prodavali su drvo na saj¬ movima, na panju ili cijele sječine. Šume u Baranji bile su podijeljene na "otočne" -poplavne i "zemaljske", izvan dosega poplava. Iz toga vremena imamo Trodjelni zbornik običajnoga prava kraljevine Ugarske ... (Tripartitium opus iuris consuetudinari inclyti regne ...) koji na neki način štiti šume; govori o pravima vlasnika i zabranama ispaše stoke. Lov je bio isključiva pri¬ vilegija vlastelina. Ulovljena se divljač koristila kao hrana, a krzno za izradu različitih odjevnih predmeta. Važna grana gospodarstva bila je ribarstvo. S ribom se trgovalo. Prodava¬ la se kao prerađevina i u živom stanju. Odvozila se rijekama u Mađarsku i Mr. sc. Darko Gctz |