DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 43     <-- 43 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXV1II (2004), 41-54
UDK 630* 902


SREDNJI VIJEK U BARANJI; OSVRT NA KRAJOLIK,
ŠUMARSTVO I RIBARSTVO


THE MIDDLE AGES IN BARANJA; A REFERENCE TO LANDSCAPE,
FORESTRY AND FISHING


Darko GETZ*


SAŽETAK: Dok su društveno-političke prilike srednjega vijeka Baranje i
Istočne Slavonije relativno istražene i opisane, o krajoliku i gospodarstvu zna
se malo. Što se događalo sa šumama i divljači, da li su veleposjednici imali
osposobljene stručnjake, upravu ili je vladala stihija? Trenutno ima malo
dostupnih pisanih dokumenata iz toga vremena.


S opisom krajolika, biljnoga i životinjskoga svijeta imali smo manje teško¬
ća, jer se on malo mijenjao od kvartara (pa i ranije). Razmišljanja su usredo¬
točena na predstavnike pojedinih skupina životinja koja su zabilježili putopisci
i prirodoslovci kasnoga srednjeg vijeka te ranog novog doba. Ostao je upi¬
tan teritorijalni raspored vrsta i skupina (zoo i fitocenoza); privid iščezavanja
i ponovnoga pojavljivanja, premještanja s jednog područja na drugo, uklju¬
čujući i veće teritorijalno rasprostiranje i migracija koje su se mogle odvijati
u svim smjerovima.


S stajališta suvremene ekologije, srednji vijek uživa oznake superlativa;
ekosustavi su funkcionirali autonomno, bez bitnoga utjecaja čovjeka. Pro¬
stranstva plavnoga područja rijeka bila su nezamislivo velika, s visokom or¬
ganskom produkcijom.


Kada smo spominjali ekološke prilike Baranje, na prvo mjesto stavili smo


pojavu plavljenja rijeka: Dunava, Drave i (baranjske) Karašice. Glasoviti
"Ugao" Dunava i Drave, danas poznat kao Kopački rit i plavno područje
Karašice, imali su vodeće mjesto u ribarstvu ovoga dijela Panonije. Kasnije
će poplavo područje Karašice nestati, nakon opsežnih hidromelioracija u 18.
i 19. stoljeću.


U korišćenju šuma vladala je stihijnost. Šuma se sjekla po potrebi vlasteli¬
na. Postojao je sukob kmetova s vlastelinima zbog napasivanja stoke. Izgleda
da su izvori sukoba bile hrastove šume gdje se rodio žir. Žir se sakupljao i
prodavao kao najkvalitetnija hrana. Vlasnici šuma prodavali su drvo na saj¬
movima, na panju ili cijele sječine. Šume u Baranji bile su podijeljene na
"otočne" -poplavne i "zemaljske", izvan dosega poplava. Iz toga vremena
imamo Trodjelni zbornik običajnoga prava kraljevine Ugarske ... (Tripartitium
opus iuris consuetudinari inclyti regne ...) koji na neki način štiti šume;
govori o pravima vlasnika i zabranama ispaše stoke. Lov je bio isključiva pri¬
vilegija vlastelina. Ulovljena se divljač koristila kao hrana, a krzno za izradu
različitih odjevnih predmeta.


Važna grana gospodarstva bila je ribarstvo. S ribom se trgovalo. Prodava¬
la se kao prerađevina i u živom stanju. Odvozila se rijekama u Mađarsku i


Mr. sc. Darko Gctz