DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 39     <-- 39 -->        PDF

R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. 1-2, CXXV11I (2004), 21-40
sku potrajnost prihoda uz očuvanje raznodobnosti i pri¬
rodne samoobnovljivosti.
Metode normala osnivaju se na drvnoj masi (zalihi)
i prirastu. Normalne veličine drvne zalihe (V) i prirasta


(iv) odraz su prirodne a stvarne veličine, učinkovite
produktivnosti staništa. U oba slučaja predstavljaju
uređajne pokazatelje za obračun i ostvarenje etata.
Osim predvidive veličine egzaktno izračunatog etata,
iz odnosa stvarne i normalne drvne zalihe i veličine
prirasta, određuje se i vrijeme trajanja prevođenja
stvarnog u normalno stanje tzv. "vremenom izjednače¬
nja" drvnih zaliha (VK =VN). Po tom obilježju pripada¬
ju i u metode vremenskog uređivanja.
Ako se hoće prirodno dobro šuma kao gospodarski
resurs - i uz višenamjensku potrajnost prihoda - oču¬
vati u granicama održivog razvoja i prirodne raznoli¬
kosti, normale se moraju temeljiti na teoretski isprav¬
noj, znanstveno određenoj i pravilno primijenjenoj
ekonomskoj uređajnoj komponenti "vrijeme".


Prema autorima normala EGT-a tip je trajnog ka¬
raktera. Gospodarsku podjelu usklađenu s trajnim
granicama tipova i podtipova, kod revizija ili obnova
osnova gospodarenja ne bi trebalo mijenjati (Radovi
br. 4. - izv. izdanje 1986, str. 121).


Bilo bi probitačno, da se uz trajnu tipološku po¬
djelu prostorna razdioba viših tehničkih jedinica
gospodarenja također stabilizira i tako omogući
srednjo- i dugoročnu dosljednu primjenu stabilne
ekonomske uređajne komponente "vrijeme" te osi¬
gura ostvarenje prognostičkim modelom predviđe¬
nih pozitivnih promjena stanja sastojina u kontinu¬
umu prostor-vrijeme.


Izuzetak su odsjeci, koji se zbog različitih posebno¬
sti izlučuju po određenim stručnim kriterijima u najni¬


LITERATURA


Anić, V., 1991: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Li¬
ber, Zagreb.
Assmann , E., 1961: Waldertragskunde. DLV Verlags.
Miinchen, Bonn, Wien.


Benić , R., 1953: Šumsko gospodarstvo Poljoprivred¬
no-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Glasnik za šumske pokuse br. 11, str. 357^100,
Zagreb.


Bertović , S. & oil., 1974: Tipološke značajke šuma
u gospodarskoj jedinici "Brod na Kupi". Radovi
br. 21, Šumarski Institut Jastrebarsko.


B e ž a k, K. & oil., 1989: Uputstva za izradu karte eko¬
loško-gospodarskih tipova brdskog i nizinskog
područja (II) SR Hrvatske. Rad. Šumar. inst. 24
(79), str 1-119, Zagreb.


že jedinice prostorne razdiobe, ali ne utječu značajnije
na optimalizaciju.


Primjena normala Novog sistema pri optimalizaciji
trajno izdvojenih tipova i podtipova zahtijeva samo iz¬
mjeru dominantnih visina po jedinicama unutrašnje pro¬
storne razdiobe. Izračunate srednje visine dominantnih
stabala Hdom su izmjerom određeni pokazatelji prirodne
produktivnosti staništa, i slijedom toga pouzdani ulazni
elementi za računanje korelacija i izbor ili konstrukciju
normala Novog sistema po bonitetima staništa.


Primjenom Hdom u postojanoj prostornoj razdiobi
šume moguća je racionalizacija uređajnih radova.


Članak je napisan sa svrhom da u praktičnoj proved¬
bi usvojenih načela normaliteta u uređivanju prebornih
šuma otkloni teškoće koje se javljaju upravo zbog nave¬
denih nejasnoća u primjeni "Metoda normala" i pripo¬
mogne rješavanju i otklanjanju nesuglasja oko paušal¬
nih ili pogrešnih ocjena osnovnih parametara, dilema
oko izbora ili konstrukcije normala i dosljedne (šablonske)
primjene. U vrijeme kompjutorske obrade podata¬
ka, nejasnoće proizišle iz krivih i nepotpunih pretpo¬
stavki koče kreativnost i utiru put šablonizmu, vrlo
opasnoj pojavi u primjeni normala oba sustava pri ure¬
đivanju prebornih sastojina, međusobno toliko različi¬
tih, da do danas nisu pronađene dvije jednake.


O načinu rješenja problema istaknutih tijekom ras¬
prave i promatranih u sklopu općih tendencija promje¬
na u šumskom gospodarstvu, ovim osvrtom o mogu¬
ćem izboru normala za optimalizaciju prebornih sasto¬
jina, upućujemo na mogućnost primjene optimalnih
modela s teoretski egzaktno znanstveno određenom
ekonomskom komponentom "vrijeme" i inkorporacije
normala Novog sistema po bonitetima, u praktičnu pri¬
mjenu po tipovima i podtipovima šuma.


References


Božić, M., J. Čavlović, 2001: Odnos dominantne
visine, dimenzije sječive zrelosti i normalne drv¬
ne zalihe u prebornim sastojinama. Šumarski list
br. 1-2, str. 9-18, Zagreb.


Cestar, D., 1969: Istraživanje tipova šuma na podru¬
čju SR Hrvatske, Bilten br. 11. Poslovno udruže¬
nje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.


Cestar, D., 1974: Razdjeljenje SR Hrvatske na tipo¬
loške jedinice. Bilten br, 5. Poslovno udruženje
šumsko privrednih organizacija, str. 1-18, Za¬
greb.


Cestar, D. & oil., 1976: Tipološke značajke šuma u
gospodarskoj jedinici Crni lug. Radovi br. 26,
Šumarski Institut Jastrebarsko.