DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 38 <-- 38 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA I PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA Šumarski list br. l 2, CXXVII1 (2004), 21-40 menu trajanja fiktivne ophodnje ili gospodarske perio¬ de konverzije (9TS), a u novo oblikovanim sastojinama na panju nalazi se normalna drvna zaliha optimalne ve¬ ličine i preborne strukture. Pretvorba jednog u drugi uzgojni oblik je dugotrajni gospodarski proces usmjeravanja prirodnog razvoja. Uspješnost pretvorbe, a posebice postupno poticanje trajne prirodne samoobnove na cijeloj površini buduće preborne šume, zahtijeva dosljednu primjenu propi¬ sanih stručnih postupaka, uz kontinuirano podrža¬ vanje ravnoteže između produkcije i samoobnove, do konačnog ostvarenja preborne strukture. Subjektivne su promjene prognostičkim mode¬ lom predviđenog dugoročnog trenda prevođenja prije ostvarenja preborne strukture, zbog alterniranja prevoditelja propisanih odrednica gospoda¬ renja moguće, no sa stajališta održivog razvoja šume po načelima oponašanja prirode - nepoželjne. Za pojedini tip - podtip (varijantu) je ekološko-proizvodni potencijal staništa definiran jednom normalom EGT-a: normalnim nizom stabala, dimenzijom zrelosti i omjerom smjese, bez obzira na razlike boniteta stani¬ šta pojedinih sastojina. Boniteti nisu iskazani posebno, iako je kod istraživanja tipova i podtipova izvršeno bo¬ nitiranje. Nonnale EGT-a izražavaju bonitet posredno konstru¬ iranim normalnim nizom stabala, kao jedinstvenim po¬ kazateljem optimalnog ekološko-proizvodnog potencija¬ la staništa na cijelim površinama tipova ili podtipova. U primjeni se postupak iskazivanja boniteta jednim normalnim nizom stabala pokazao kao ograničavajući čimbenik jedinstvene homologizacije proizvodnosti staništa. Na površinama tipova i podtipova pojavljuju se između sastojina razlike u proizvodnosti, koje su do primjene normala EGT - bile u praktičnoj primjeni de¬ finirane bonitetima. U Novom sistemu je uz prirodnu produktivnost sta¬ ništa po bonitetima, definiranu s Hdom, prinos normale određen normalnim vremenima prijelaza po debljin¬ skim stupnjevima formulom L. Schaeffera, pomo¬ ću koeficijenta K - optimalnog vremena prijelaza, ko¬ jemu teže elitna stabla u tretiranim grupama sastojina po bonitetima. Za cjelovitu i jedinstvenu homologizaciju pro¬ duktivnosti na dijelovima površine istog tipa - pod¬ tipa ali različite proizvodnosti, neophodno je po¬ novno uvođenje boniteta staništa po sastojinama, primjenom na znanstvenim osnovama konstruira¬ nih ekološko-proizvodnih normala po bonitetima, na temelju izmjerenih Hdom. Pravilna primjena normala EGT-a, konstruiranih za znanstveno definirane i korektno izlučene tipove i podti¬ pove (varijante), pretpostavlja korekciju, dopunu ili za¬ mjenu osnovnih uređajnih pokazatelja upitne primjene. Dob zrelosti za sječu pojedinih stabala i prema tim pokazateljima izabranu apsolutnu zrelost sastojina de¬ finiranu ophodnjom, očitanom iz PP-tablica, treba za¬ mijeniti vremenom iskorišćenje drvne zalihe Ts, 3TS i (ili) 9TS, ovisno o planiranom vremenu ostvarenja. Za cjelovitu homologizaciju suvislih površina razli¬ čite produktivnosti unutar tipova i podtipova, treba je¬ dinstvenu normalu koja iskazuje optimalnu produktiv¬ nost staništa cijelog tipa ili podtipa jednim normalnim nizom stabala, korigirati uvođenjem boniteta određe¬ nih izmjerom Hdom ili zamijeniti normalama Novog sistema konstruiranih po bonitetima staništa. Tako će se retroaktivno stupnjevanje transformacije stvarnih sastojina od čvrste točke limita idealnog tipa, koji se ne može naći u stvarnosti i povratno prevođenje u stanje definirano normalom EGT-a, nadomjestiti normalama Novog sistema, koje izravno ukazuju na isto¬ smjernu kongruentnost jačine odstupanja i prevođenja razgrađene strukture u optimalnu na određenom boni¬ tetu staništa. Postupak korekcije ili zamjene normala EGT-a normalama Novog sistema ne bi trebao predstavljati prob¬ lem, budući da su pri konstrukciji normala EGT-a koriš¬ tene normale Novog sistema, ali s promijenjenim ulaz¬ nim elementima konstrukcije i postupcima primjene. Za ispravnu praktičnu primjenu treba u pojedinoj izlučenoj prebornoj sastojini na površini tipa ili podti¬ pa izmjeriti visine dominantnih stabala, izračunati srednju visinu Hdom, odrediti bonitet za jelu prema ta¬ blicama Šurić-Pranj ić i grupirati sastojine po boni¬ tetima. Za sastojine grupirane po bonitetima oblikuju se posebni uređajni razredi (UR) za čiste i mješovite sastojine, ovisno o izabranom omjeru smjese. Za poje¬ dini (UR) izabire se ili konstruira osnovna normala uz fiziološku zrelost za jelu po korelacijama L. S u s m e l a za V, D, k i G Novog sistema. Istim postupkom određuju se elementi izbora ili konstrukcije normala i za bukvu (naravno, po odgova¬ rajućim korelacijama C o lett a). Na temeljeni osnovnih normala, ovisno o stanju sastojina i cilju gospodarenja izabiremo ili konstruira¬ mo normale uz izabranu dimenziju zrelosti (DA i omje¬ re smjesa sukladno s utvrđenim trendom prirodnog plodoreda. Za svaku jedinicu prostorne razdiobe određenog boniteta propisuju se jedinstvene odrednice gospodare¬ nja s najpovoljnijim slijedom stručnih postupaka pre¬ vođenja u normalno stanje. Metode normala za šume prebornog uzgojnog obli¬ ka o kojima raspravljamo, ubrajamo u normalno-zališne metode. Jedinstveni cilj metoda je uspostaviti normalno stanje šume, pa podržavanjem postignute normalne drvne zalihe i trajnom uravnoteženošću od¬ nosa: drvna zaliha-prirast-etat osiguravati višenamjen |