DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 37 <-- 37 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA I PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. 1-2. CXXVI1I (2004). 21-40 Uređajni parametri normala EGT-a za šume skiofita s kojima se preborne gospodari: čiste i mješovite sas¬ tojine jele, smreke i bukve, zbog primijenjene metodo¬ logije određivanja djelomično su upitne upotrebljivosti u odnosu na znanstveno objektivno izdvojene trajne pri¬ rodne cjeline tipova i podtipova, najpogodnijih za gos¬ podarenje po načelima oponašanja prirode. Medu osnovne probleme u sustavu normala EGT-a ubrajamo način određivanja i primjene ekonomske komponente "vrijeme" i homologizaciju produktivnosti. Pravilna primjena normala EGT-a zahtijeva korek¬ ciju vremenske komponente - ophodnje i dopunu homologizacije produktivnosti - bonitetima staništa, primjenom izmjerenih Hdom u korigiranim norm´alama EGT-a ili izvornim normalama Novog sistema. Autori tipoloških normala određuju sastojinsku zre¬ lost za sječu - ophodnju (primjenljivu u visokim regu¬ larnim šumama) na temelju dobi sječe analiziranih sta¬ bala. Velik raspon dobi sječe tih stabala po tipovima šuma (za jelu od 89-209 god., za bukvu od 72-300 god.), nedvojbeno odražavaju veliku dobnu heteroge¬ nost, i nisu ni pouzdan ni realan pokazatelj sječive zre¬ losti sastojina. Dob zrelosti definiranu ophodnjom ne postižu cijele preborne sastojine poput jednodobnih u visokoj regularnoj šumi, već pojedina stabla vremen¬ skim slijedom kako dozrijevaju. Na ovaj način nemo¬ guće je odrediti sječivu zrelost prebornih (raznodob¬ nih) sastojina. To nas je - uz ostale razloge - potaklo da pokušamo odrediti istovjetnu inačicu uređajne komponente "vrije¬ me", primjenljivu u šumama prebornog uzgojnog oblika. Pritom nismo izravno istraživali sječivu zrelost sas¬ tojina, već vremenske pokazatelje iskorišćenja drvne zalihe. Potražili smo odgovore na tri pitanja: a) u kojem se vremenu može užiti drvna masa u veliči¬ ni drvne zalihe normalne preborne sastojine?, b) u kojem vremenu će se posjeći sva stabla evidenti¬ rana u prvoj inventuri, na početku ovog postupka is¬ korišćenja? i c) u kojem vremenu se jednodobna struktura može prevesti u prebornu? Pritom je postavljen preduvjet primjene: nakon os¬ tvarenja bilo kojeg od navedenih stručnih postupaka, na panju se mora nalaziti očekivana normalna drvna zaliha po veličini i strukturi. Evo odgovora! a) Kontinuiranom evidencijom grupimičnih i stablimi čnih sječa i istodobnim višekratnim mjerenjem vre¬ mena prijelaza utvrdili smo, da se - prema korelaciji A. Schaeffera - drvna masa u veličini normalne drvne zalihe (V) može posjeći u tri prosječna vreme¬ na prijelaza za sastojinu kao cjelinu (3TS), a na panju se nalazi drvna zaliha jednaka početnoj. Taj raspon vremena nazvali smo gospodarski ciklus. Ukupna drvna masa godišnjih etata (E = V/3TS) ostvarena je sječom 1/3 od ukupnog broja stabala evidentiranih u inventuri na početku ciklusa. b) Kako se preborna šuma razvija in continue tj. trajno na jedinici površine, a gospodarski ciklus traje 1/3 vremena potrebnog za postizanje dimenzije fizio¬ loške zrelosti stabala jele na II bonitetu, odgovor na drugo pitanje dobili smo transformacijom korelaci¬ je za normalnu drvnu zalihu Novog sistema (Šu¬ marski list br. 3-4/2003). Tijekom trajanja tri uzastopna gospodarska ciklusa (3x3Ts = 9TS) posijeku se tri drvne zalihe (3V). Ukup¬ nu drvnu masu godišnjih etata (E = 3V/9TS) tvore drv¬ ne mase svih prebiranjem posječenih stabala (evidenti¬ ranih u prvoj inventuri na početku prvog ciklusa), a na panju se i nadalje nalazi drvna zaliha jednaka početnoj, kao novi reproducent prirašćivanja. Vrijeme od 3*3TS = 9TS nazvali smo gospodarska perioda konverzije, odnosno fiktivna ophodnja. Uređaj na konstanta (9TS) izražena relativnim bro¬ jem godina i u tom obliku primjeniva u prebornim sas¬ tojinama, nadomješta ophodnju izraženu apsolutnim brojem godina. Uređajni pokazatelji Ts, 3TS i 9TS po¬ godni su za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno planiranje i kontrolu ostvarenja etata, budući daje vri¬ jeme prijelaza mjerljivo. c) Na temeljem spoznaje o kompatibilnosti vremena trajanja gospodarske periode konverzije i ophodnje, odgovor na treće pitanje o vremenu prevođenja jednodobne u prebornu strukturu, proizišao je iz uspo¬ redbe s vremenom trajanja prevođenja nenormal¬ nog razmjera dobnih razreda u normalni. U visokoj regularnoj šumi nenormalni se razmjer dobnih razreda može prevesti u normalni tijekom traja¬ nja ophodnje tj. vremena u kojem se posijeku i obnove sastojine svih dobnih razreda na jednakim površinama, uz uvjet da nema novih značajnijih poremećaja u rastu i razvoju sastojina. Analogon ovom prevođenju je pretvorba visokog regularnog oblika u preborni. Sličnost između navede¬ nih stručnih postupaka je očita, iako su šume različite grade. U prvom slučaju govorimo o prevođenju sastoji¬ na kao cjelinama, iako ostvarujemo istu promjenu konverziju osnovnih gradbenih elemenata šumskih sastojina - stabala. Ako se u vremenu trajanja fiktivne ophodnje pravil¬ nim ostvarenjem ciljanih stručnih postupaka posijeku sva stabla evidentirana u prvoj inventuri prvog ciklusa, koja su prirodnom samoobnovom sukcesivno nado¬ mještana prilijevanjem, konverzijom svih stabala prve inventure izvršena je preobrazba debljinskih struktura. Na temeljem navedene analogije zaključili smo da se jednodobne strukture mogu prevesti u prebornu u vre |