DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 36     <-- 36 -->        PDF

R. Križanec: ANALIZA USTROJA I PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004), 21-40
Budući da bukva u ovoj gosp. jedinici ima izrazito
biološku ulogu, treba je u svezi s prirodnom obnovom
jele zadržati u donjim slojevima i sprječavati da deblja
stabla bukve vrlo širokim krošnjama zauzmu dominant¬
ne položaje te tako utječu na smanjenje produkcije jele.


Tipolozi su - osim toga - utvrdili najveću proiz¬
vodnju drvne mase bukve kod 35 cm p.p. Na temelju
iznijetog, za bukvu je usvojena dimenzija zrelosti od
40 cm p.p.


Zbog malog učešća u vrijeme konstrukcije nor¬
mala, za bukvu je izabrana III osnovna normala uz
fiziološku zrelost (Novi sistem, tab. 22., str. 21)
preračunata na njemačke debljinske stupnjeve i iz nje
konstruirana normala uz dimenziju zrelosti od 40 cm


p.p.
Mješovita normala jela-bukva konstruirana je na te¬
melju normala, uz izabranu dimenziju zrelosti obiju
vrsta (Dz = 70 cm p.p. za jelu, Dz = 40 cm p.p. za buk¬
vu). Zastupljenost vrsta u predvidivom omjeru određe¬
na je raspodjelom optimalne temeljnice na II bonitetu
za jelu, uz dimenziju zrelosti. Ovako određen optimal¬
ni obrast osigurava uz ostvarenje najpovoljnijeg priho¬
da i trajnu prirodnu obnovu.


Primjenom normala Novog sistema postignute opti¬
malne veličine normalne drvne zalihe i normalne te¬
meljnice u sve tri gosp jedinice NPŠO Zalesina, dovo¬
ljan su dokaz ispravnosti postupaka konstrukcije na te¬
melju primijenjenih korelacija i potvrda uspješnosti pri¬
mjene konstruiranih normala u praksi (Glasnik za šum.
pokuse - posebno izd. 2, 1986. i posebno izd. 4, 1993).


Ispravnost postupaka izmjere dominantnih visina, iz¬
bora boniteta, konstrukcije II normale uz fiziološku zre¬
lost i ostalih iz nje izvedenih, potvrđuje usporedba po¬
dataka naših mjerenja s rezultatima autora izvornih ko¬


relacija L. Su srne l a (Padova, 1980, str. 121-122), što
je ujedno i naš konačni odgovor na zahtjeve recenzenta.
Za izmjerenu Hdom = 35,33 metara, izračunata nor¬
malna drvna zaliha za jelu


V=— =417,42 nr1


nalazi se između podataka Susmelovih Statura za
35 i 36 m, a temeljnica G = 34,61 mVha je jednaka te¬
meljnici stature od 36 m (G = 34,62 nr/ha):


Statura 35 m Hdom = 35,33 m Statura 36 m
VmVha 408,33 417,42 432,00
G nr/ha 33,84 34,61 34,62


Veličine drvnih zaliha L. S u s m e l a uz stature 35 i
36 m, demantiraju rezultate izmjere dominantnih visi¬
na i računanja Hdom po metodi Weisse-a. Položaj


Hdom Je na


krivulji visina daleko ispod visine koja indi¬
cira prirodnu produktivnost staništa za gospodarsku je¬
dinicu Belevine po L. Susmelu (vidi si. 1. citiranog
rada u Šumarskom listu br. 1-2/2001).


Rezultati istraživanja L. Susmela o prirodnoj pro¬
duktivnosti staništa (ibid. str. 194-5) pokazuju da se pri¬
rast (iv) i postotak prirasta (p) uz stature od 35 i 36 m,
kreću u granicama:


Statura 35 m Statura 36 m
iv 6,0-12,3 m-Vha 6,6 - 12,3 m Vha
p 1,48-3,03% 1,59-2,97%
u koje se naši podaci gotovo potpuno uklapaju:


H 35 m 35,33 m 36 m
iv(mVha) 10,1 10,32 10,2
p % 2,49 2,47 2,45


ZAVRŠNA RAZMATRANJA - Final considerations


Normale ili teoretski modeli optimalnog ustroja
prebornih sastojina konstruirane su sa svrhom da pre¬
vođenjem narušenog stvarnog stanja u normalno, omo¬
guće trajni ostvaraj višenamjenske potrajnosti sve¬
ukupnog korištenja i zadovoljavajuću prirodnu samoobnovu
po načelima oponašanja prirode.


Svaka izlučena preborna sastojina u prostornoj je
razdiobi šume zasebna cjelina, različita od ostalih. Do
danas nisu pronađene dvije istovjetne sastojine.


Međusobna različitost i trajna nejednoličnost kao po¬
sljedica labilnosti strukture, nameće u svakoj sastojini
izvršenje odgovarajućeg slijeda primjene stručnih postu¬
paka primjerenih njenom stanju, zbog toga što se prebor¬
nim gospodarenjem mogu ostvariti različite inačice pro¬
mjena trenda razvoja, a samo jedan je optimalan, defini¬
ran pravilno izabranom ili konstruiranom normalom.


To je za kreatore propisa osnova gospodarenja i pre¬
voditelje odrednica gospodarenja stručno zahtjevna i
vrlo odgovorna zadaća, koju jasno izražava proširena
sentencija:


"Uređivanje i gospodarenje prebornom šumom je
umijeće mogućeg."


Pravilan izbor ili konstrukcija i primjena normala u
tom kompleksnom uzgojnom obliku šume pretpostavlja
visok stupanj cjelovite edukacije, sposobnost suptilne
stručne kreativnosti i odgovarajuće praktično iskustvo.


Samo dugoročnim i dosljednim prenošenjem is¬
pravne teorije u praksu može se otkloniti pojava sas¬
tojina "prijelaznih" i "nepravilnih struktura", podići
prirodnu samoobnovljivost na potrebnu razinu i potica¬
njem prirodnog plodoreda vrsta izgospodariti prirodno
stabilne sastojine optimalnog ustroja.