DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 35     <-- 35 -->        PDF

R. Križanec: ANALIZA USTROJA [ PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004), 21-40
do V - 2,iv u višoj jedinici prostorne razdiobe. To zorno
predočuju granice koridora visina za jelu u tablicama
Šurić -Pranjić (1966), unutar kojih se, ovisno o iza¬
branoj dimenziji zrelosti, kreće normalna drvna zaliha
na pojedinom bonitetu.


Prema navedenom, pokazatelj prirodne produktivno¬
sti staništa nije samo veličina drvne zalihe. Njenu ve¬
ličinu određenu kao korelaciju Hdom, uz fiziološku zre¬
lost možemo, a često i moramo, iz objektivnih razloga, a
u svrhu postizanja optimalnog stanja, gospodarskim po¬
stupcima mijenjati i ograničiti izborom dimenzije zrelo¬
sti (što je u gosp. jed. Belevine urađeno sukladno s re¬
zultatima navedenih znanstvenih istraživanja).


Izborom dimenzije zrelosti niže od fiziološke, mije¬
njaju se veličine drvne zalihe i prirasta. Snizuje se
stvarna proizvodnost zbog smanjenja broja stabala,
proizvoditelja drvne tvari. Međutim, prirodna produk¬
tivnost staništa izražena bonitetom ne mijenja se.


Na postojanost prirodne produktivnosti staništa i
boniteta ukazuje indikator prirodne produktivnosti na
određenom bonitetu - isti postotok prirasta (p %) u
obje normale i uz promijenjenu strukturu sastojina (vi¬
di tablice l i 2).


Pritom se smanjeni postotak prirasta stvarne proiz¬
vodnje ne smije tretirati kao indikator prirodne produk¬
tivnosti (boniteta), jer ukazuje na momentalno bolje ili
lošije stanje sastojina od optimalnog ili normalnog,
predviđenog normalom.


Usvajanjem niže dimenzije zrelosti od fiziološke,
kao npr. u našem slučaju (Dz = 70 cm p.p. na II bonite¬


tu) i dosljednim sustavnim sječama stabala dominant¬
nih visina debljih od 70 cm p.p., drvna zaliha će se
zbog navedenih uzroka neizbježno sniziti. Promijenit
će se stvarna proizvodnja ili učinkovita produktivnost,
a prirodna produktivnost staništa i uvjeti samoobnove
zadržati na optimalnoj razini.


Normalu uz izabranu dimenziju zrelosti računamo
iz osnovne normale uz fiziološku zrelost, upravo zbog
toga što jedino transformacijom iz osnovne normale uz
fiziološku zrelost, nova normala zadrži osnovna obil¬
ježja samoobnovljivosti i prirodne produktivnosti
staništa (bonitet), posredstvom objektivno definiranog
novog stanja (Tablica 2).


Slijedom navedenih spoznaja, kod konstrukcije
bilo koje normale Novog sistema, uz izmjerenu
Hdom, uvijek polazimo od osnovne normale uz fizio¬
lošku zrelost kao ključnog pokazatelja prirodne
produktivnosti staništa, posebice uz promjenu sta¬
nja sastojina izazvanog antropogenim stručno opravdanim
razlozima.


Mješovita normala jela-bukva konstruira se iz istih
razloga i po istim načelima kao i prethodna uz dimen¬
ziju zrelosti.


Uz prirodno moguće brojne omjere smjesa, pred¬
nosti normala Novog sistema pri izboru optimalnog
omjera u odnosu na jednoobličnost normala EGT-a su


objektivnost konstrukcije i fleksibilnost u primjeni.


Dokaz su prilagodbe mješovitih normala Novog sis¬
tema prirodno mogućim omjerima smjese jela-bukva


(D. Š k o p a c, ŠTP 1966, str.268-273).
Tablica 2. Rezultati transformacije II normale uzfiziološku zrelost
Normala


Uređajni pokazatelj Razlika %
fiziol.zrelost Dz = 70 cm p.p.


H dom < m ) 35,33
V (m-Vha) 417,42
iv (m-Vha) 10,32
p % 2,47
G (m:/ha) 34,61


Hdom se zadržala u graničnom području greške
mjernog instrumenta, drvna zaliha nove normale pre¬
računata iz osnovne nalazi se u granicama visinskog
koridora izabranog boniteta (Šumarsko tehnički pri¬
ručnik 1966), temeljnica radi osiguranja prirodne ob¬
nove ostaje jednaka, prirast (iv) se smanjuje, a posto¬
tak prirasta (p %) kao indikator produktivnosti treti¬
rane sastojine ostaje isti.


Zadaća povećanja bukve u omjeru smjese ne bi treba¬
la predstavljati stručni problem. Gosp. jedinica Belevine
locirana je unutar areala bukve na granici prirodnog are¬
ala jele, pa se tijekom prevođenja ka predvidivom omje¬
ru neće narušiti uravnoteženost između produkcije i pri¬


34,56 0,77 2,17
398,20 19,22 4,84
9,84 0,48 4,88
2,47 0 0
34,61 0 0


rodnog podmlađenja, a normala zadržati objektivnost.
Bukva je bliža optimumu areala i fiziološki jača.
Potiskuje jelu i trajno ukazuje na potencijalnu moguć¬
nost pojave prirodnog plodoreda s dominacijom buk¬
ve. Prema kronikama, taj dio Gorskog kotara obrašćuju
prašumski tipovi bukve. Od 1891/1892, kadaje izrađe¬
na prva osnova gospodarenja za šume veleposjeda, sas¬
tojine se prevode u čiste crnogorične, potpunim odstra¬
njivanjem bukve. Posljedice sc i danas odražavaju na
stanju sastojina brojnošću prezrelih stabala i prekinutoj
zadovoljavajućoj prirodnoj obnovi, prouzročenih uz¬
gojem čistih sastojina crnogorice jednodobnih struktu¬
ra, kao kopija monokultura njemačkog šumarstva.