DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 32 <-- 32 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE SUMAMA Šumarski list br. l 2. CXXVIII (2004). 21-40 nio D. Klepac, konstruiravši normale po bonitetima na temelju srednjih visina dominantnih stabala (Hdom) za naše šume prebornog uzgojnog oblika. U primjeni je D. Škopac (Šum. list br. 5-6/1963) dokazao gotovo idealno podudaranje konkretnih i nor¬ malnih distribucija broja stabala Novog sistema u gosp. jedinici Lividraga. Izvorne normale dopunio je mješovitim normalama s prirodno mogućim omjerima smjese jela-bukva, ko¬ risnim pokazateljima pri reguliranju omjera smjese kod prirodne zamjene vrsta - prirodnog plodoreda (ŠTP 1966: 268-273), kao moguće pojave u šumama sjeverozapadnog dijela Hrvatske. NORMALE NOVOG SISTEMA - Gosp. jedinica Belevine ( bivši distrikt VII), kao dio bivšeg veleposjeda Viktorije Thurn-T axis, dobro je arondirana cjelina šume jele s rebračom na silikatu (Blechno-Abietetum Ht. 1950) na II bonitetu poŠurićevim tablicama za jelu. Enklava "Dedinski vrh" (distrikt VIII) izdvojena je i obrađena posebno, jer se taj tip šume nalazi na dolomitu. Prostorna razdioba šuma bivšeg veleposjeda na distrikte (više jedinice prostorne razdiobe od kojih je Fakultet oblikovao gospodarske jedinice), izvršena je na temelju krivulja visina za jelu nacrtanih prema iz¬ mjerenim visinama po šumskim predjelima i odjelima. U distrikt VII (sadašnju gosp. jedinicu Belevine - šum¬ ske uprave Zalesina) svrstani su šumski predjeli s kri¬ vuljama istovjetnog položaja, toka i oblika. Ova spoznaja bila je odlučujući čimbenik kod izbo¬ ra načina izmjere visina, a ujedno i provjera produk¬ tivnosti staništa na cijeloj površini prostorno obliko¬ vane cjeline distrikta VII ( zadržane sve do danas ), budući da se cijela jedinica nalazi na istom (II) bonite¬ tu za jelu. Primjena normala pretpostavlja poznavanje sred¬ nje visine dominantnih stabala Hdom, kao pokazate¬ lja prirodne produktivnosti staništa, uz fiziološku zrelost na određenom bonitetu. Na cijeloj površini gosp. jedinice (269,43 ha) izmjereno je visinomjerom B l u m e -L e i s s 800 visina (po 3-4 visine najviših sta¬ bala na svakom hektaru) iz kojih je određena srednja visina dominantnih stabala za gosp. jedinicu Belevine: Hdom = 35,33 m Prva normala Novog sistema po kojoj je trebalo gospodariti u g.j. Belevine bila je izvorna II normala iz djela D. Klepca "Novi sistem uređivanja prebornih šuma" (1961), izabrana na temelju II boniteta prema Sur i će vim tablicama za jelu. S obzirom na ulogu šumskog objekta NPŠO Belevine, uz izvornu normalu konstruirali smo novu normalu uz fiziološku zrelost na temelju navedene izmjerene srednje visine dominant- Na poticaj autora Novog sistema, prihvatili smo prijedlog da primjenom odgovarajućih normala u gos¬ podarskim jedinicama NPŠO Zalesina izgospodarimo optimalne modele sastojina kao pokazne objekte Šu¬ marskog fakulteta za nastavu. Ovaj pionirski rad prika¬ zat ćemo na primjeru gosp. jedinice Belevine, šumi po¬ sebne namjene za znanstvena istraživanja i nastavu, koja je medu prvim šumskim objektima (1963) uređe¬ na i gospodarena po normalama Novog sistema. Normale su po naputku autora konstruirane na isto¬ vjetan način kao i izvorne. Normal models of the new system nih stabala, te tako izvršili kontrolu i potvrdili izbor boniteta i normale za jelu. Jela se u g.j. Belevine nalazi na II bonitetu. Valjanost izmjerene srednje visine dominantnih stabala Hdom = 35,33 m i izbora II boniteta za jelu (po tablicama S. Šurića- Mali ŠTP 1949) potvrđeni su po¬ novljenom izmjerom Hdom = 35,5 m i izborom II boni¬ teta za jelu po tablicama Šurić - Pranjić, (l 966), nakon gotovo 40 godina primjene normala Novog sis¬ tema u gospodarenju navedenom gospodarskom je¬ dinicom (M. Božić & J. Čavlović, Šum. list br. 1-2/2001, str. 12). Zbog tadašnje male zastupljenosti bukve u omjeru smjese (5-8 %) svojevremeno smatrane korovom i ha¬ metice sječenom, za bukvu je izabrana III osnovna nor¬ mala uz fiziološku zrelost iz "Novog sistema uređivanja prebornih šuma" D. Klepca (tab. 22. na str. 21). Normale su konstruirane po njemačkim debljinskim stupnjevima temeljem sljedećih korelacija Susmcla za jelu i Coletta za bukvu: S u s m e l -ove C o l e 11-ove korelacije za jelu korelacije za bukvu nr2 V = 0,462 H"" V = H-V = 3 4,23 G = 0,92´H´"´ G= 0,97« H G= 0,73-H 4,3 4.54 k = 3,74-H"2 k = l 3% D= 2,64-H D= 2,33-H D = 0,99-H Sukladno s namjenom šume, zatečenim stanjem sastojina i suvremenim ciljevima gospodarenja, izračunali smo na temelju Hdom i korelacija osnovne elemente normale za jelu: |