DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 31 <-- 31 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. l 2, CXXVIII (2004), 21-40 kulminaciji volumnog prirasta analiziranih stabala i iz Prirasno-prihodnih (PP) tablica određuju proizvodnju najveće drvne mase u toj dobi. Pritom izračunate ophodnje kao vremenske pokaza¬ telje sastojinske zrelosti za sječu, poistovjećuju s dobi sječive zrelosti pojedinih stabala. Određuju promjere sječive zrelosti postignute do dobi izračuna¬ te "ophodnje " analiziranih stabala, odabiru najpovolj¬ nije omjere smjesa, utvrđuju idealnu proizvodnost drv¬ ne mase po tipovima imenovanim po šumskim zajedni¬ cama i konstruiraju normale prema normalama Novog sistema D. Klepca. U iznalaženju pokazatelja produktivnog potencijala staništa (boniteta staništa) za metodološki korektno znanstveno utvrđene i izlučene tipove šumskih zajed¬ nica prirodnih prebornih šuma, pri konstrukciji norma¬ la idealnih proizvodnih tipova, koriste pokazatelje nor¬ malnih jednodobnih sastojina visokih regularnih šuma (PP tablice) i u primjeni prilagođavaju konstituciji pre¬ bornih šuma, poput brojnih prethodnika. Prosječni prirast, ophodnja i PP-tablice, ncprimjen- Ijivi su uređajni pokazatelji u sastojinama prebornog uzgojnog oblika. Primjena apsolutnih starosti je zbog heterogene dobne strukture stabala upitna. Praktički je nemoguće odrediti apsolutnu starost dubećih stabala raspona starosti od l - 200 i više godina, jer se prsni promjeri kao mogući pokazatelji starosti ne povećava¬ ju sukladno sa starenjem stabala. U sastojinama nalazi¬ mo stabla istih prsnih promjera različitih starosti i raz¬ ličitih promjera jednake starosti. Isključivost u nepriznavanju srednje visine domi¬ nantnih stabala (Hdom) kao bitnog elementa za izbor i računanje teoretski egzaktno oblikovanih i dokazanih korelacija, uzrokom je navedenih teoretski neprimjere¬ nih ishodišta pri konstrukciji normala EGT-a. Sastojinske krivulje visina prebornih šuma su pos¬ tojanog položaja uz manje ili veće razlike oblika lije¬ vog uzlaznog dijela, općenito strmijeg u odnosu na teoretske linije. U tom stadiju razvoj stabala može biti značajno utjecan gospodarenjem i nadstojnim stablima neposrednog okoliša, pa visine nisu realni pokazatelji boniteta staništa već boniteta sastojina. Desni dio je najčešće blagog uspona i postojanog oblika. Razvoj stabala nije značajnije utjecan neposrednim okolišem i gospodarenjem. Visine tih stabala odraz su boniteta staništa, odnosno pokazatelj prirodne produktivno¬ sti staništa, kako je to dokazao L. S u s m e l ekološ¬ kim i u redaj n i m istraživanjima. Prema L. Susmelu , mjerljivi pokazatelji pro¬ duktivnog potencijala staništa - srednje visine do¬ minantnih stabala (Hdom) - odražavaju znanstveno utvrđene ekološko- proizvodne karakteristike sta¬ ništa. Transportirane u teoretski oblikovane korela¬ cije za izračun optimalnih taksacijskih elemenata prebornih sastojina, predstavljaju egzaktne poka¬ zatelje prirodne produktivnosti staništa odnosno boniteta staništa. Ove ključne spoznaje o Hdom ponavljamo zbog toga što su istog značenja za oba sustava. Normale su u oba slučaja konstruirane na temelju istih normala Novog sistema. U prvom slučaju u izvornom obliku s izmje¬ rom Hdom i korelacijama, a u drugom (EGT), u idealizi¬ ranoj jednoobličnosti normalnih nizova stabala i osta¬ lih parametara temeljenih na rezultatima znanstvenih tipoloških istraživanja produktivnosti, no upitne objek¬ tivnosti konstrukcije zbog korištenja ophodnje pri defi¬ niranju dobi sječe pojedinih stabala, raspona primjene na površinama istog tipa različitih boniteta i znatnog raskoraka idealiziranog limita optimuma normala od stvarnog stanja sastojina. Normale Novog sistema mogu se izabrati iz isto¬ imene publikacije ili konstruirati za svaku izmjerenu Hdom i pritom dimenzijom zrelosti i omjerom smjese prilagoditi stanju konkretne sastojine, a da zadrže teo¬ retsku egzaktnost ostvarenja normaliteta. Po ovim značajkama se bitno razlikuju od postoja¬ nih jednoobličnih normala EGT-a s teoretski idealizira¬ nim, no praktičaru nedostižnim metafizičkim limitom optimuma. Postupci ustroja normala EGT-a i teškoće u pri¬ lagodbi stanju sastojina ukazuju na nužnost pri¬ mjene izvornih normala Novog sistema pri optima¬ lizaciji konkretnih objektivno znanstveno određe¬ nih tipova i podtipova šuma. Ovom će se kombini¬ ranom primjenom (uz izmjerenu Hdom) istodobno razriješiti i problem bonitiranja staništa po tipovi¬ ma i podtipovima. Pouzdanost ekološko-proizvodnog potencijala sta¬ ništa za jelu određenog u normalama Novog sistema korelacijama L. Susmela, potvrđuje i sljedeći malo poznati detalj iz rada NPŠO Zalesina. L. Susmel je na temelju brojnih i dugogodišnjih ekoloških istraživanja utvrdio zakonitosti promjena ekološko-proizvodnog potencijala šumskih staništa i razlike klasificirao tzv. "staturama" (normalama po bo¬ nitetima). Kao upravitelj NPŠO Zalesina vodio sam u nekoliko navrata g. L. Susmela po šumama Gorskog kotara. Tražio je dokaze o ispravnosti svojih korelacija za naj¬ bolje bonitete. Korelacije su potvrđene u gosp. jedinici NPŠO Sungerski lug. Podaci izmjere sastojina na boni¬ tetu I/II po Šurićevim tabl icama za jelu iz tada važe¬ će osnove gospodarenja i podaci "statura" (normala) konstruiranih na temelju korelacija za tu proizvodnost staništa, potpuno su se podudarali. U toj je gosp. jedi¬ nici L. Susmel konačno potvrdio pouzdanost kore¬ lacija kao funkcija Hdom. To je ujedno i potvrda o pri¬ mjenljivosti korelacija u našim šumama, kako je to uči |