DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 30 <-- 30 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004). 21-40 Homologizacija tipova i podtipova ukazala je na po¬ trebu uvođenja još nižih jedinica izdvajanja, koje bi bile pandan bonitetima, olako eliminiranim iz praktične primjene pri sastavu osnova gospodarenja po EGT-ima i nadomještenim normalnim nizovima stabala. Nak¬ nadno propisano bonitiranje člankom 4. Pravilnika o uređivanju šuma od 1997. god. je neprimjenljiv postu¬ pak za šume prebornog uzgojnog oblika, što je već na¬ pomenuto. Izostavljanje boniteta pri konstrukciji i oblikovanju normala EGT-a, posljedica je parcijalne primjene te¬ meljnih načela normala Novog sistema, koje su pri¬ tom korištene. Nisu uzeti u obzir mjerljivi pokaza¬ telji optimalne potencijalne produktivnosti staništa po bonitetima - srednje visine dominantnih stabala (Hdom). Bonitet je umjesto primjenom Hdom definiran jednim konstruiranim normalnim nizom stabala za sva¬ ki tip-podtip. Hdom odražava znanstveno utvrđene ekološkoproizvodne karakteristike staništa i u praktičnoj primjeni po bonitetima dokazane korelacije za izra¬ čun optimalnih taksacijskih elemenata prebornih sastojina, sukladnih s prirodnim potencijalom pro¬ duktivnosti staništa. (L. Susmel: Normalizzazione delle foreste alpine. Basi ecosistemiche-equilibrio modelli colturali-produttivita, Padova 1980.). Autor Novog sistema je Susmel -ove korelacije za jelu i Collet-ove korelacije za bukvu prilagodio na¬ šim prebornim šumama, konstruirao normale po boni¬ tetima i naglasio, da u daljnjim radovima namjera¬ va istražiti normale po tipovima šuma (1961, str. 6). No, bio je preduhitren iz nama nepoznatih razloga. Poruka upućuje na mogućnost ostvarenja kombini¬ rane primjene ili alternacije normala, budući da su nor¬ male Novog sistema znanstveno istražene i konstruira¬ ne prema podacima mjerenja u istim šumama Gorskog kotara, gdje su istraženi i na znanstvenim osnovama iz¬ dvojeni tipovi i podtipovi, za koje su u završnoj fazi konstrukcije normala EGT-a primijenjene transformi¬ rane normale Novog sistema. Unatoč tome, normale Novog sistema se u Pravilniku od 1997. god. uopće ne spominju. Radi cjelovitosti poimanja sustava normala Novog sistema i moguće kombinacije sa sustavom normala EGT-a, nastavno ih prikazujemo. NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH SUMA The new system of managing selection forests Povod autoru "Novog sistema" g. Akademiku D. Klepcu (1961), da na znanstvenim osnovama suvre¬ mene teorije uređivanja šuma konstruira optimalne modele - "normale" za naše preborne šume jele i buk¬ ve, bila su stalna nesuglasja oko općeprihvatljivih opti¬ malnih modela šuma prebornog uzgojnog oblika. Brojne prethodne konstrukcije optimalnih modela primjenom različitih taksacijskih elemenata, odraz su kompleksne prirodne izgrađenosti prebornih sastojina sjedne i subjektivnih poimanja optimalnog stanja toga zamršenoga prirodnoga sustava s druge strane. U sažetoj retrospekciji teško je obuhvatiti sve poku¬ šaje optimalizacije. Zainteresirane upućujemo na op¬ sežnu stručnu literaturu. U ovom djelu ograničili smo se na nužne komparativne prednosti Novog sistema prema ostalim metodama, s obzirom na jednostavnost i fleksibilnost primjene u suvremenom višenamjenskom gospodarenju po načelima oponašanja prirode. Bazu normala tvore četiri osnovna taksacijska ele¬ menta: normalna drvna zaliha - kvantitativni pokazatelj reproduktivnih uvjeta prirasnog potencijala; normalna temeljnica - pokazatelj reproduktivnih uvjeta prirodnog podmlađenja; Liocourt-ova frekvencijska krivulja broja stabala - teoretski niz optimalne debljinske distribucije sta¬ bala određen koeficijentom geometrijske progresije i dimenzija zrelosti - gornja granica ustroja normale. Konstruirane po načelu uravnoteženosti odnosa drvna zaliha - prirast - etat (V-iv-E) jamče ostvarenje temeljnog postulata šumskog gospodarstva: višena¬ mjensku potrajnost sveukupnog korištenja. Normale za čiste i mješovite sastojine jele i bukve konstruirane su po bonitetima tablica S. Š u r i ć a koje se u to vrijeme primjenjuju u praksi prebornih šuma, kasnije razrađenim u tablicama Suri ć-Pranj ić u de¬ vet visinskih pojaseva (koridora) za devet boniteta (Šu¬ marsko tehnički priručnik, 1966). Konstruirane su upravo po kriteriju koji nedostaje u tipološkim norma- lama - po bonitetima. Nesporazum oko bonitiranja izazvalo je tipološko stajalište, prema kojemu visine mogu biti pokazatelj boniteta sastojine, no ne prihvaćaju dominantne visi¬ ne kao indikatore boniteta staništa, odnosno pokaza¬ telje prirodne produktivnosti staništa. Neovisno o dotadašnjem iskustvu, praksi i novijoj teoriji uređivanja šuma, proizvoljnim neprihvaćanjem dominantnih visina kao mjerljivog pokazatelja pri¬ rodne produktivnosti staništa, tipolozi nastoje problem riješiti istraživanjem proizvodnje najveće drvne mase stabala do određene dobi (metodom B ore l-a). Raču¬ naju ophodnju za sve pridolazeće vrste drveća prema |