DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 30     <-- 30 -->        PDF

R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004). 21-40
Homologizacija tipova i podtipova ukazala je na po¬
trebu uvođenja još nižih jedinica izdvajanja, koje bi bile
pandan bonitetima, olako eliminiranim iz praktične
primjene pri sastavu osnova gospodarenja po EGT-ima i
nadomještenim normalnim nizovima stabala. Nak¬
nadno propisano bonitiranje člankom 4. Pravilnika o
uređivanju šuma od 1997. god. je neprimjenljiv postu¬
pak za šume prebornog uzgojnog oblika, što je već na¬
pomenuto.


Izostavljanje boniteta pri konstrukciji i oblikovanju
normala EGT-a, posljedica je parcijalne primjene te¬
meljnih načela normala Novog sistema, koje su pri¬
tom korištene. Nisu uzeti u obzir mjerljivi pokaza¬
telji optimalne potencijalne produktivnosti staništa
po bonitetima - srednje visine dominantnih stabala


(Hdom). Bonitet je umjesto primjenom Hdom definiran
jednim konstruiranim normalnim nizom stabala za sva¬
ki tip-podtip.


Hdom odražava znanstveno utvrđene ekološkoproizvodne
karakteristike staništa i u praktičnoj
primjeni po bonitetima dokazane korelacije za izra¬
čun optimalnih taksacijskih elemenata prebornih
sastojina, sukladnih s prirodnim potencijalom pro¬


duktivnosti staništa. (L. Susmel: Normalizzazione
delle foreste alpine. Basi ecosistemiche-equilibrio modelli
colturali-produttivita, Padova 1980.).


Autor Novog sistema je Susmel -ove korelacije za
jelu i Collet-ove korelacije za bukvu prilagodio na¬
šim prebornim šumama, konstruirao normale po boni¬
tetima i naglasio, da u daljnjim radovima namjera¬
va istražiti normale po tipovima šuma (1961, str. 6).
No, bio je preduhitren iz nama nepoznatih razloga.


Poruka upućuje na mogućnost ostvarenja kombini¬
rane primjene ili alternacije normala, budući da su nor¬
male Novog sistema znanstveno istražene i konstruira¬
ne prema podacima mjerenja u istim šumama Gorskog
kotara, gdje su istraženi i na znanstvenim osnovama iz¬
dvojeni tipovi i podtipovi, za koje su u završnoj fazi
konstrukcije normala EGT-a primijenjene transformi¬
rane normale Novog sistema. Unatoč tome, normale
Novog sistema se u Pravilniku od 1997. god. uopće ne
spominju.


Radi cjelovitosti poimanja sustava normala Novog
sistema i moguće kombinacije sa sustavom normala
EGT-a, nastavno ih prikazujemo.


NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH SUMA
The new system of managing selection forests


Povod autoru "Novog sistema" g. Akademiku D.
Klepcu (1961), da na znanstvenim osnovama suvre¬
mene teorije uređivanja šuma konstruira optimalne
modele - "normale" za naše preborne šume jele i buk¬
ve, bila su stalna nesuglasja oko općeprihvatljivih opti¬
malnih modela šuma prebornog uzgojnog oblika.


Brojne prethodne konstrukcije optimalnih modela
primjenom različitih taksacijskih elemenata, odraz su
kompleksne prirodne izgrađenosti prebornih sastojina
sjedne i subjektivnih poimanja optimalnog stanja toga
zamršenoga prirodnoga sustava s druge strane.


U sažetoj retrospekciji teško je obuhvatiti sve poku¬
šaje optimalizacije. Zainteresirane upućujemo na op¬
sežnu stručnu literaturu. U ovom djelu ograničili smo
se na nužne komparativne prednosti Novog sistema
prema ostalim metodama, s obzirom na jednostavnost i
fleksibilnost primjene u suvremenom višenamjenskom
gospodarenju po načelima oponašanja prirode.


Bazu normala tvore četiri osnovna taksacijska ele¬
menta:


normalna drvna zaliha - kvantitativni pokazatelj


reproduktivnih uvjeta prirasnog potencijala;


normalna temeljnica - pokazatelj reproduktivnih


uvjeta prirodnog podmlađenja;


Liocourt-ova frekvencijska krivulja broja stabala


- teoretski niz optimalne debljinske distribucije sta¬
bala određen koeficijentom geometrijske progresije i


dimenzija zrelosti - gornja granica ustroja normale.


Konstruirane po načelu uravnoteženosti odnosa
drvna zaliha - prirast - etat (V-iv-E) jamče ostvarenje
temeljnog postulata šumskog gospodarstva: višena¬
mjensku potrajnost sveukupnog korištenja.


Normale za čiste i mješovite sastojine jele i bukve
konstruirane su po bonitetima tablica S. Š u r i ć a koje
se u to vrijeme primjenjuju u praksi prebornih šuma,
kasnije razrađenim u tablicama Suri ć-Pranj ić u de¬
vet visinskih pojaseva (koridora) za devet boniteta (Šu¬
marsko tehnički priručnik, 1966). Konstruirane su
upravo po kriteriju koji nedostaje u tipološkim norma-
lama - po bonitetima.


Nesporazum oko bonitiranja izazvalo je tipološko
stajalište, prema kojemu visine mogu biti pokazatelj
boniteta sastojine, no ne prihvaćaju dominantne visi¬
ne kao indikatore boniteta staništa, odnosno pokaza¬
telje prirodne produktivnosti staništa.


Neovisno o dotadašnjem iskustvu, praksi i novijoj
teoriji uređivanja šuma, proizvoljnim neprihvaćanjem
dominantnih visina kao mjerljivog pokazatelja pri¬
rodne produktivnosti staništa, tipolozi nastoje problem
riješiti istraživanjem proizvodnje najveće drvne mase
stabala do određene dobi (metodom B ore l-a). Raču¬
naju ophodnju za sve pridolazeće vrste drveća prema