DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 28     <-- 28 -->        PDF

R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004). 21-40
Poprečni dobni sveukupni prirast, ophodnja i Pri¬
rasno-prihodne tablice (cl. 4) ne dolaze u obzir pri bo¬
nitiranju prebornih sastojina zbog njihove dobne hete¬
rogenosti.


Homologizacija produktivnosti sastojina unutar ti¬
pova po bonitetima ostala je i nadalje otvoren praktični
problem, iako je realno moguća, no na drugi način od
iskazanog normalnim nizom stabala ili propisanog cl. 4
Pravilnika od 1997. god.


3.
Medu sporne pokazatelje mješovitih normala EGT-a
jele i bukve ubrajamo i jednooblične omjere smje¬
sa. Predvidivi optimalni omjeri smjesa su teoretski
neupitni, ali su praktički u određenim slučajevima
izravno teško provedivi.
Zbog velikih razlika konstitucije i mogućih kon¬
kretnih omjera smjese, optimalni omjeri će se vrlo teš¬
ko i dugo ostvarivati u sastojinama obrnutog omjera od
predviđenog normalom a posebice u sastojinama koje
pokazuju tendenciju promjene vrsta ili je već u toku
prirodni plodored odnosno prirodna izmjena ovih
dviju vrsta drveća.


Pojava je svojstvena većini prebornih sastojina i
znanstveno dokazana u brojnim radovima J. Šafara,
upravo za lokalitete gdje su izvršena istraživanja tipova
i gdje će se normale EGT-a predvidivo primjenjivati.


Kako smo se potpisom Helsinške deklaracije ob¬
vezali gospodariti po načelima oponašanja prirode,
kod prirodne obnove sastojina moramo poticati i pot¬
pomagati prirodnu izmjenu vrsta (prirodni plodored),
bez obzira koja od glavnih vrsta pokazuje tendenciju
dominacije.


U većini mješovitih sastojina jela-bukva daje se
prednost jeli kao ekonomski vrjednijoj vrsti. Međutim,
kod izmjene vrsta prirodnim plodoredom s dominaci¬
jom bukve, podmlađivanje bukvom nećemo sprječava¬
ti već potpomagati i kontroliranim povećanjem bukve
tijekom vremena izgospodariti uvjete za ponovnu poja¬
vu jele pod bukvom, budući da "jela često isključuje
život svoga podmlatka na vlastitom mineraliziranom
humusu" (J. Šafar, 1955, str. 161).


Prirodna izmjena vrsta je dugotrajan proces, pa


se ostvarenje jednoobličnog optimalnog omjera smjese
nastoji ubrzati primjenom "prijelaznih normala" kon¬
struiranih u tu svrhu. Dosljedna primjena normale radi
brzog postizanja predvidivog jednoobličnog omjera
smjese, poremetit će, dapače, i prekinuti trend prirod¬
nog razvoja u sastojinama gdje je prirodna izmjena
vrsta obrnuto usmjerena od normalom predviđene.


Zbog neizbježne alternacije prevoditelja stručnih
radova, postupak obnove sastojina sa spontanom pri¬
rodnom izmjenom vrsta treba u osnovama gospodare¬
nja propisati kao trajni cilj gospodarenja do ostvare¬
nja optimalnog omjera. Neprimjereni stručni postup¬


ci prije ostvarenog cilja, kao npr. zatiranje bukve u biv¬
šem veleposjedu T h urn-Tax i sa, mogu biti uzrokom
nastanka sastojina "nepravilnih struktura" i zaustavlja¬
nja zadovoljavajuće prirodne obnove.


Prirodni plodored glavnih vrsta (jele i bukve)
kao neizbježnu pojavu kod prirodne obnove dijela
prebornih sastojina, trebalo bi "Pravilnikom o ure¬
đivanju šuma" definirati i uvođenjem propisa u
praksu zajamčiti ostvarenje ovog načela oponaša¬
nja prirode.


4.
U normalama EGT-a promjeri sječive zrelosti za
glavne vrste drveća prebornih sastojina ustanovlje¬
ni su mjerenjem. Prema kulminaciji debljinskog
prirasta analiziranih stabala izračunate su dobi sječe
i metodom B ore l a određeni promjeri s proizvod¬
njom najveće drvne mase (uz najmanji pv = 2 % za
jelu i pv =1,5 % za bukvu).
Ovisno o tipu, za jelu su određeni promjeri sječive
zrelosti 50 i 60 cm a za bukvu 50 cm.


Na temelju stabalne zrelosti za sječu, određena
je sastojinska zrelost za sječu-ophodnja, prema vre¬
menu proizvodnje najveće drvne mase analiziranih
stabala, po podacima za poprečni dobni (prosječni)
prirast i apsolutnu zrelost iz odgovarajućih Priras¬
no-prihodnih tablica. (Radovi br. 21/1974, str.78-80;
Radovi br. 26/1976, str.72-73, Šum. Inst. Jastrebarsko).


Dob sječe jele se ovisno o tipu šume i dimenziji zre¬
losti u gosp. jedinici Brod na Kupi kreće od 89-209
god., a bukve od 113-228 god. na vapnencu i 72-79
god. na silikatu, uz najveću proizvodnju drvne mase
bukve (po B o r e l u) kod 35 cm p.p.


U gosp. jedinici Crni lug dob sječe za jelu određena
je s 110-205 god. na vapnencu i 149 god. na silikatu, a
za bukvu 100-300 god. na vapnencu i 165 god. na si¬
likatu.


Opisanim postupkom stabalna zrelost poistovje¬
ćena je sa sastojinskom zrelošću. Zbog primjene op¬
hodnje - kojoj nema mjesta u uređivanju šuma prebornog
uzgojnog oblika - i usvojenog maksimalnog prira¬
sta, uređajni parametri koji definiraju sastojinsku dob
zrelosti za sječu su upitne upotrebljivosti u odnosu na
znanstveno objektivno izdvojene trajne prirodne cjeli¬
ne tipova i podtipova, najpogodnijih za gospodarenje
po načelima oponašanja prirode.


Dob zrelosti za sječu pojedinih analiziranih stabala
ne može se tretirati kao vrijeme sastojinske zrelosti za
sječu.


Vrijeme sastojinske zrelosti za sječu određuje se
za jednodobne sastojine visokih regularnih šuma bro¬
jem godina, uz koje se postiže cilj gospodarenja. Do¬
nju granicu sastojinske zrelosti za sječu određuje
ophodnja, definirana apsolutnom zrelošću. Dobro izgospodarene
sastojine se zbog različitih pozitivnih i