DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 27 <-- 27 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA I PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. l 2, CXXV1II (2004), 21-40 U početku grupimičnim, a potom skupinastim go¬ lim sječama u "krugovima" i sadnjom biljaka, želi se skratiti vrijeme potrebno za prirodno podmlađenje. Po¬ stupno se umjetno osnivaju jednodobne sastojine (kul¬ ture), uglavnom smreke, koje će kasnije desetkovati mokri snijeg, kitina i jaki vjetrovi, a potiskuju dugogo¬ dišnji uvriježeni uzgojni oblici, prilagođeni uvjetima staništa i razvoju skiofita - čiste i mješovite šume jele prebornog uzgojnog oblika, grupimičnog načina gos¬ podarenja. U rješavanju "problema" prirodne obnove (uz is¬ tovremeno brzo povećanje drvnih zaliha do limita predviđenih normalom), pribjegava se istom postupku kao i 30-tih godina prošlog stoljeća - čistoj sječi u "krugovima" (kao inačicom obnove jednodobnih sas¬ tojina) i pošumljavanju smrekom. Prvi "krugovi" u gospodarenju prebornim sastoji¬ nama pri traženju rješenja za zabrinjavajuće slabu pri¬ rodnu obnovu u vrijeme velikih drvnih zaliha prašum¬ skih tipova sastojina, počeli su se primjenjivati "iz ne¬ moći i neznanja" (Miletić). Napominjemo, daje uto vrijeme optimalna drvna zaliha bila nepoznanica u od¬ nosu na današnje spoznaje. Druga primjena "krugova" započela je inkorporacijom normala EGT-a u praksu u suglasju s trećim pos¬ tupkom predvidiveg povećanja konkretnih drvnih zali¬ ha uz umjetno pošumljavanje. Tijekom vremena, primjena "krugova" poprimila je zabrinjavajuće razmjere zbog sustavnog otvaranja i pro¬ širivanja do veličine "skupina" i na površinama sastoji¬ na gdje to nije bilo probitačno. Kad je ovaj način umjetne obnove prirodnih prebor¬ nih sastojina zbog očigledno prejakog narušavanja ekosustava, krajobraza i ostalih prirodnih značajki po¬ čeo ukazivati na destrukciju suvislih šumskih cjelina, a posebice prirodne uravnoteženosti kompleksa klimatlo- vegetacija, "krugovi" su kao neprimjeren način gospodarenja napušteni. Ponovno se primijenjuje grupimični način gospodarenja, kojim se postiže optimal¬ na uravnoteženost prinosa i prirodne obnove, ali primjenom drugog sustava normala, kojim je razrješeno pitanje uravnoteženosti između veličine optimalne drvne zalihe u vezi s prinosom i optimalnom temeljni¬ com glede prirodnog podmlađenja. Ostale zamjerke praktičara odnose se na unifikaciju temeljnih pokazatelja idealnih tipova normala EGT-a. 2. Za pojedini EGT je pod pretpostavkom jedinstvene prirodne produktivnosti staništa na cijeloj izdvo¬ jenoj površini određenog tipa konstruirana samo jedna normala, iako se EGT-i s glavnim vrstama drveća široke ekološke amplitude (na pr. bukve) odlikuju nejednolikom produktivnošću staništa na izdvojenoj površini istog tipa. U inicijalnoj fazi izdvajanja i klasifikacije, kartira¬ njem u mjerilu l: 100.000 ne izdvajaju se dijelovi povr¬ šine, za koje su tijekom ranijih uređajnih radova utvr¬ đene razlike u produktivnosti staništa. Sukladno s definicijom daje svaki tip šume homo¬ gena prirodna cjelina određena jedinstvenim pokaza¬ teljima, naknadno su, radi točnije primjene normala u vezi s homologizacijom produktivnosti staništa, po is¬ tom načelu izdvojeni podtipovi, no cjelovito riješenje pitanja produktivnosti ostalo je otvoreno. Za cjelovitu homologizaciju produktivnosti izdvo¬ jenih prirodnih cjelina, trebalo je uzeti u obzir razlike u produktivnosti staništa istog tipa-podtipa šume, koje su do primjene EGT-a bile određene i u praksi jasno defi¬ nirane bonitetima. Razrada unificiranih osnovnih normala po razlika¬ ma produktivnosti staništa definiranih bonitetima izo¬ stala je, iako su određivani tijekom izdvajanja tipova i podtipova. (Radovi br. 24/1974, str. 73-74, Šum. Inst. Jastrebarsko). Hipoteza o postizanju drvnih zaliha teoretskih nor¬ mala idealnih tipova na cijelim izdvojenim površina¬ ma, prouzročila je u primjeni zamjetno velike razlike, odnosno raspone odstupanja izmjerenih stvarnih drv¬ nih zaliha po jedinicama prostorne razdiobe, od norma¬ lom definiranih. Razlike nastale izostavljanjem boniteta nastoje se praktički razriješiti naknadno konstruiranim tzv. "pri¬ jelaznim normalama" kao umetcima u izvornike, širo¬ kog spektra mogućeg budućeg gospodarenja u vezi s procijenjenim stanjem. Ove privremene pomoćne pokazatelje promjena drv¬ nih zaliha po hektaru od stvarnog do normalom odre¬ đenog idealnog stanja, ne nalazimo u sustavu temeljnih načela ekološko-proizvodne klasifikacije. Prema obraz¬ loženju autora, "prijelazne normale" naknadno su obra¬ čunate u svrhu postupičnog smanjivanja znatnih razlika drvnih zaliha pri prevođenju sastojina od stvarnog pre¬ ma normalnom stanju (idealnom limitu). Problem bonitiranja pri homologizaciji produktiv¬ nosti staništa u primjeni EGT-a nije razriješio ni važeći "Pravilnik o uređivanju šuma" od 1997. godine. Propi¬ sana su dva postupka određivanja boniteta (cl. 4 i cl. 17), što nije jedini primjer dualizma u određivanju is¬ tog uređajnog pokazatelja, primjenljivog u oba uzgoj¬ na oblika šume. Postupci propisani cl. 17, uvriježeni su u praksi. Propisi cl. 4 (stavak l i 3) su neprimjeren pristup jednom od temeljnih uređajnih pokazatelja produktiv¬ nosti sastojina prebornog uzgojnog oblika. Propis je očigledno zapostavljanje prebornog uzgojnog oblika gospodarenja i negiranje normala (EGT-a i Novog sis¬ tema) za šume u kojima je prebiranje uvriježeni oblik gospodarenja sukladan s načelima oponašanja prirode. |